kultura, socijalizacija i razvoj Flashcards

1
Q

medijacija

A
  • menja f, strukturu i tok aktivnosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

medijator ne menja samo pojedinačne f

A
  • već i odnos između f
  • pr: kako narativ orkesstrira kognitivne, emotivne… procese
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

alomorfni R ne može da se svede na

A
  • uticaj okoline na R
  • ne može da se izjednači sa Uč. po modelu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

alomorfni R ne može da se izjednači sa

A
  • uč. po modelu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

zNR ne može da se svede na ulogu zvonca (medijatora), već treba

A
  • uočiti interakciju sa kompetentnijom osobom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kultura je

A
  • poslednja stvar koje postanemo svesni
  • lično iskustvo u odnosu sa pripadnicima drugih kultura
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

susret sa drugačijim nam pomaže da postanemo svesni

A
  • kako smo oblikovani od strane kulture
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

tradicionalna migracija je obeležena

A
  • velikom asimetrijom moći
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

fenomen nove migracije

A
  • simetrija moći i povećanje kulturološke raznovrsnosti u zajednicama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

kultura od antropologa

A
  • složena celina koja uključuje zanja, verovanja, umetnost, zakone, navike, običaje i sve ostale obrasce P i SB koje osoba stiče kao član zajednice
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

različite kulture se mogu vrednovati prema Tajloru, po

A
  • stepenu civilizovanosti
    — soc. evolucionizam
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

politička/ideološka zloupotreba pojma kulture

A
  • uvek moguća i može da se dešava na veoma suptilne načine
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Boas naglašava jedinstvenost svake pojedinačne kulture i dovodi u pitanje

A
  • mogućnost poređenja različitih kultura po njihovoj vrednosti

+ uveo razliku između emic i etic pristupa (insajder vs. autsajder perspektive)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

opšte karakteristike kulture

A
  • kultura je zajednička
  • kultura se uči
  • bazira na simboličkim konstrukcijama, materijalnoj kulturi i zajedničkim praksama
  • relativno integrisana celina
  • rezultat adaptacije zajednice na specifične istorijske okolnosti
  • menja se tokom istorijskog t
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

kultura je zajednička

A
  • ne znači da su svi pripadnici kulture identični
  • razlika u odnosu na pojam nije jednnostavna
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

kultura se uči

A
  • porces akulturacije i socijalizacije
  • ona je nasleđe
  • neki oblik kulturnog prenošenja je identifikovan i kod primata, ali se to javlja pod specifičnim uslovima (protokultura)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

kultura je relativno integrisana celina

A
  • ipak, mogu psotojati protivrečni aspekti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Hofstederove dimenzije kulture

A
  • niska vs. visoka distanca u pogledu moći
  • individualizam vs. kolektivizam
  • maskulinost vs. fenimininost
  • nisko vs. visoko izbegavanje neizvesnosti
  • orijentacija ka tradiciji vs. budućnosti
  • zadovoljenje želja vs. uzdržavanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

niska vs. visoka distanca u pogledu moći

A
  • niska: uprkos razlici, očekuje se konsultovanje i oslanjanje na pravila
  • visoka: moć podrazumeva paternalizam i autoritarne odnose
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

individualizam vs. kolektivizam

A
  • individualizam: izraziti sebe
  • kolektivizam: biti u f kojoj se pripada
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

maskulinost vs. femininost

A
  • maskuline: takmičenje, borbenost, ambicija, posedovanje
  • feminine: međuljudski odnosi, kvalitet života
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

nisko vs. visoko izbegavanje neizvesnosti

A
  • nisko: implicitna pravila, fleksibilnost
  • visoko: kruta pravila, formalna struktura
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

world value survey

A
  • klasteri kultura izvdojeni na osnovu dve najopštije dimezije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

kultura u ps. III faze

A

I - posebna oblast deskriptivnih istraživanja (slično etnografiji) - Vunt
II - kros-kulturna ps. kao deo opšte ps.
III - kultura ps.kao posebna disciplina u okviru ps.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Vunt je razlikovao

A
  • prvu i drugu ps.
  • čovek je istovremeno i bio. i soc-kult. biće
26
Q

prva ps.

A
  • prirodna nauka
27
Q

druga ps.

A
  • društveno-istorijska
28
Q

objašnjenje vs.

A

razumevanje

29
Q

opšti zakoni vs.

A

istorijski i kulturno promenljive forme P

30
Q

kros-kulturna psihologija

A
  • sistematsko istraživanje sličnost i razlika u P i ps.
    — metodološki problem
    — folk ps. proučivanje laičkih (implicitnih) teorija
31
Q

kros-kulturna psihologija, metodološki problem

A
  • da li isti fenomen ima isto značenje i da li je u istim relacijama sa drugim fenomenima
32
Q

kritika kros-kulturne psihologije

A
  • razl. kulture se razlikuju kvalitativno i zato ne mogu, bez prethodne provere, da se koriste iste dimenzije i isti instrumenti za merenje, niti pripadnici razl. kultura mogu da se direktno porede
33
Q

istorijska dilema: nasledje vs. sredina

A
  • odgovor nije jednostavan
    — pitanje neprecizno
    — postoje različiti aspekti pitanja
    — odgovor je isprepletan sa ideologijom i socio-eko-političkim okolnostima u društvu
34
Q

nasledje vs. sredina; istorijsko klatno

A
  • period od II svetskog rata - dominacija ideje o nasledju
  • posle II svetskog rata do 80-90tih - dominacija sredine
  • poslednjih decenija - dominacija ideje o nasledju
35
Q

nasledje i sredina; interakcija je

A
  • važna - epigenetika
36
Q

primeri def. socijalizacija

A
  • socijalizacija je proces sukcesivnog usvajanja uzrasnih normi
  • socijalizacija je proces pomoću koga jedinke stiču znanja, umenja i dispozicije koje im omogućavaju
    da, manje ili više uspešno, budu članovi socijalnih grupa i društva
  • socijalizacija je proces sticanja veština, znanja, motiva i stavova koji su potrebni za obavljanje sadašnjih i budućih uloga u društvu
37
Q

socijalizacija je proces

A
  • učenje
  • R
  • celoživotni proces usvajanja
  • formiranje
  • aktivna konstrukcija jedinke
38
Q

socijalizacija; usvaja se

A
  • sistem vrednosti
  • pravila/norme soc. P
  • soc. uloge
  • kulturno specif. P
39
Q

podela teorija; soc. priroda ljudskog bića; ljudsko biće kao

A
  • primarno bio. biće - bihjev; Frojd, Bandua
    — socijalizacija je povezana sa prisilom
  • ljudsko biće kao primarno soc. biće - Reingold, Vigotski, Valon, Zazo, Bolbo
    — socijalizacija je R, kultivisanje primarne socijalnosti
40
Q

čovek kao primarno ljudsko biće

A
  • socijalizacija je povezana sa prisilom
  • socijalno treba da istisne biološko
41
Q

čovek kao primarno socijalno biće

A
  • socijalizacija je razvoj, kultivisanje primarne socijalnosti
  • socijalizacija i R nisu nužno sukobljeni
42
Q

Pijažeovo shvatanje uticaja društva i teorije

A
  • pre teorije: pridavao ključnu ulogu prelasku sa prelogičkog (PO) na logičko (KO) mišljenje socijalizaciji
  • nakon: R ne može biti rezultat socijalizacije (uticaj društva i odraslih može da bude negativan, ali je uticaj vršnjaka može da bude pozitivan pod određenim uslovima)
43
Q

nakon formiranja teorije, Pijažeovo shvatanje uticaja društva i kulture

A
  • R ne može biti rezultat socijalizacije
  • uticaj društva i odraslih može da bude negativan, ali uticaj vršnjaka može da bude pozitivan pod određenim uslovima
44
Q

T. soc. učenja - Bandura

A
  • H: čovek je primarno bio. biće
  • osnovni mehanizam soc. učenja je učenje po modelu
  • promene u P nastaju kao rezultat preuzimanja načina P od modela
  • kognitivni bihejviorizam
45
Q

T. soc. učenja, promene u P nastaju kao rezultat preuzimanja načina P od modela

A
  • osoba ne mora da izvodi P da bi učila po modelu
  • koje P i na koji način će se učiti po modelu, zavisi od brojnih F
46
Q

sociokonstruktivističko shvatanje imaju

A
  • Vigotski i Valsiner
47
Q

sociokonstruktivističko shvatanje

A
  • NMF
  • VFM
48
Q

NMF

A
  • biološke - rezultat evolucionih procesa
  • neposredovane
  • univerzalne
  • istorijski nepromenljive
49
Q

VMF

A
  • posredovane - nastaju na osnovu NMF uz posredovanje zakova
  • socio-kulture, kultivisane
  • kulturno SPECIFIČNE
  • istorijski PROMENLJIVE
50
Q

uticaj kulture

A
  • jednosmeran ili interaktivan
51
Q

jednosmeran uticaj kulture

A
  • socijalizacija je proces prenošenja iskustva (kulture) na novu generaciju (jedinka je pasivni primalac)

— kulturna poruka se prepisuje na sledeću generaciju
— roditelji aktivni, dete pasivno

52
Q

interaktivni uticaj kulture

A
  • socijalizacija je proces akt. rekonstrukcije kulture kojoj je jedinka izložena uz posredovanje starijih (pre svega roditelja)

— kulturna poruka se asimilira, reinterpretira, rekonstruiše, reorganizuje, integriše sa drugima
— roditelji akt., deca aktivna
— razlikovanje kulture neke zajednice i lične kulture
— simbolizacija (individualna i kolektivna) je ključna kopča između kulture i pojedinca

53
Q

internalizacija -> pasivno/monološli vs. aktivno dijaloški ->

A

-> eksternalizacija -> reprodukcija vs. kulturna promena -> internalizacija

54
Q

Valsinerov pojam lična kultura

A
  • kombinacija kulturnih el. koje kombinuje individua i koji posreduju njegove doživljaje, razmišljanja, vrednosti i postupanje
  • multikulturalnost unutar osobe
55
Q

ekološki model

A
  • Bronfenbrener
56
Q

eko. pristup u R ps.

A
  • RP je nauka o neobičnom P dece u neobičnim situacijama sa nepoznatim osobama u vrlo kratkim vremenskim intervalima
57
Q

eko. pristup u RP; lab. exp. prednosti i mane

A
  • istraživanja u realnom životnom kontekstu su EKOLOŠKI VALIDNIJA
  • R uvek povezan sa kontekstom
58
Q

eko pristup.

A
  • sistematska analiza R i konteksta i načina na koji utiču jedno na drugo
  • interakcija između R i konteksta
59
Q

eko pristup u RP, Bronfenbrener

A
  • t. eko. sistema
60
Q

t. eko sistema, H

A
  • R i kontekst stalno utiču jedno na drugo -> transakcioni model
61
Q

t. eko sistema, istraživački cilj

A
  • kako promene u R nastaju kao rezultat međusobnog uticaja deteta i sredine
62
Q

Bronfenbrener - model eko sistema

A
  • dete -> mikrosistem -> mazeosistem -> egzosistem -> makrosistem