Ravnoteža u prehrani - poglavlje 72 I

Question 1

fiziološka raspoloživost energije vrsta hranjivih tvari

Answer 1

• jedan gram ovih tvari sadrži:
• ugljikohidrati(98% apsorpcije) -> 17kJ
• bjeančevine(92%) -> 17kJ
• masti(95%) -> 38kJ

Question 2

prosječne dnevne potrebe za bjelančevinama

Answer 2

• svaki dan se razgrađuje -> 20 do 30g -> tijelo mora stalno nadomještavat nove
• normalne zalihe bjelančevina u tijelu se održavaju ako -> uzimamo 30-50g dnevno prehranom
  .
• nepotpune bjelančevine -> ne sadrže dovoljne količine pojedinačnih esencijalnih ak -> ako hrana dominira njima -> nedostatak i potreba veća
• životinjske bjelančevine -> manje bogate raznovrsnim esencijalnim ak -> npr nedostatak triptofana kojeg nema u brašnu -> kvašiorkor

Question 3

masti i ugljikohidrati - čuvari bjelančevina

Answer 3

• ako hranom uzimamo puno količina masti i ugljikohidrata -> samo oni se uzimaju kao izvor energije a bjelančevine se ne diraju
• u gladovanju -> kad nema masti ni ugljk -> razgrađuju se ak i to puno više od dnevnih 20-30g

Question 4

respiracijski kvocijent i unos hranjivih tvari

Answer 4

• omjer stvorenog CO2 i potrošenog O2
• ugljikohidrati -> za svaku potrošenu molekulu O2 nastaje jedan CO2 -> kvocijent je 1
• masti -> prosječno za potrošenih 100 O2 nastaje 70 CO2 -> kvocijent 0.7
• bjelančevine -> kvocijent 0.8
• kvocijent je manji jer -» dio O2 se spaja s viškom H2 koji postoji u molekulama masti i bjelančevina -> stvara se manje CO2

Question 5

određivanje relativnog potroška pojedinih hranjivih tvari

Answer 5

• omjer respiracijske izmjene -> količina izdahnutog CO2/ količina primljenog O2 -> nakon sat vremena ili dulje omjer respiracijske izmjene = respiracijski kvocijent
  3 situacije
  1. odmah nakon miješanog obroka -> sve tri hranjive tvari -> metaboliziraju se samo ugljikohidrati - > res kvocijent 1
  2. 8-10h nakon obroka -> organizam metabolizirao sve ugljikohidrate -> korsite se masti -> res kvocijent bliži 0.7
  3.neliječena šećerna bolest -> ne može se iskoristit inzulin -> koriste se samo masti -> res kvocijent 0.7

Question 6

procijena metabolizma bjelančevina

Answer 6

• bjelančevine imaju 16% dušika koji se 100% izbacuje iz tijela i to 90% mokraćom i 10% stolicom
• mjerimo količinu N u mokraći -> uvećamo za 10% -> tu vrijednost pomnožimo s 6.25(100/16-> jer N čini samo 16% bjelančevina a nama ne treba N nego bjelančevine)
  .
• npr čovjek izbaci urinom 8g bjelančevina -> razgradilo se 55g bjelančevina(8x1.1x6.25) -> ako ih nije minimalno tolko i unio -> neativna bilanca bjelančevina

Question 7

održavanje stalnosti tijelesne mase

Answer 7

• uravnotežen odnos unosa i potrošnje energije
• do stanica dospijeva samo 27% unesene energije -> većina od toga nastaje toplina
• višak energije -> pohranjivanje kao mast
• manjak energije -> smanjenje ukupne tijelesne mase do smrti
• pohrana energije -> nužna za preživljavanje
• postoje mehanizmi koji reguliraju ravnotežu unosa i potrošnje energije

Question 8

glad, apetit i sitost

Answer 8

• glad -> potreba za hranom -> vezan za fiziološke čimbenike
• apetit -> želja za hranom -> često za pojedinu hranu, pomaže odabrati kvalitetnu hranu
• sitost -> kad se nagon za hranom zadovoji
  .
• sve pod utjecajem kulture, okolišni i fizioloških čimbenika

Question 9

centri za glad i sitost - jezgre hipotalamusa - 5

Answer 9

• lateralne jezgre -> centar za hranjenje -> podraživanje hiperfagija(nezasitno jedenje hrane) -> uništavanje pothranjenost
• ventralne jezgre -> centar za sitost -> pruža osjećaj zadovoljenosti prehrambenim potrebama i inhibira centar za hranjenje -> podraživanje afagija(potpuna sitost, odbijanje hrane) -> uništavanje hiperfagija
• paravnetrikularna -> oštećenje -> proždrljivost
• dorzomedijalne -> oštećenje -> potiskuje se želja za hranom
• arkuatne -> na to djeluju hormoni probavnog sustava -> regulira se unos hrane i potrošak energije

Question 10

prijenos signala u hipotalamusu

Answer 10

Hipotalamus prima:
1. signale iz probavnog sustava o napunjenosti želuca
2. kemijske signale od hranjivih tvari - ak, gluk, mast
3. signali od probavnih hormona
4. signali iz hormona masnog tkiva
5. signali iz moždane kore - vid, miris, okus
- njegove jezgre -> zajednički usklađuju procese unosa i potrošnje energije -> utječu na lučenje različitih hormona nadbubrežne žlijezde i štitnjače

Question 11

neurotransmitori za kočenje i poticanje hranjenja

Answer 11

• hipotalamus ima guste receptore
  KOČE hranjenje - ANOREKSIGENIČNI:
• a-MSH
• leptin
• serotonin
• noradrenalin
• inzulin
• CKK
  .
  POTIČU hranjenje - OREKSIGENIČNI:
• neuropeptid y
• endorfini
• galanin
• kortizol
• grelin

Question 12

dvije vrste neurona u arkuatnoj hipotalamičkoj jezgri

Answer 12

1. propiomelanokortinski(POMC) -> luče a-MSH, hormon koji stimulira melanocite i prijeps reguliran kokainom i amfetaminom(CART) -»» aktivacija ->smanjuje unos hrane i povećava potrošnju energije
2. neuroni koji proizvode oreksigenične tvari -> neuropeptid y(NYP), bjelančevinu srodnu aguti-proteinu(AGRP) -»»» aktivacija -> suprotno, povećava unos hrane i smanjuje potrošnju energije
   .
   - cilj su djelovanja hormona koji reguliraju apetit -> grelin, leptin, inzulin, CCK

Question 13

POMC neuroni i a-MSH

Answer 13

• a-MSH -> djeluje preko melanokortinskih receptora -> najviše ih ima na paraventrikularnoj jezgri
• 5 podvrsta: najvažniji MCR 3 i 4 -> njihova aktivacija uzrokuje smanjen unos i povećanu potrošnju energije -> inhibicija obrnuto
• aktivacija MCR-4 posredovana živčanim signalima kroz jezgre solitarnog trakta(NTS) i potiče aktivaciju simpatikusa
• mutacija gena za MCR4 -> monogenski uzrok pretilosti

Question 14

AGRP i NPY

Answer 14

• oreksigenični - potiču hranjnje
• AGRP -> prirodni antagonist MCR3 i 4 -> inhibira i spriječava djelovanje a-MSH potiče hranjenje
• NPY - luči se kad su energetske pričuve u tijelu male -> istodobno se smanji aktivnost POMC

Question 15

živčani centri koji utječu na mehaničke procese disanja

Answer 15

• moždano deblo -> mehanika hranjenja - žvakanje, gutanje, slina
• amigdala i prefrontalni korteks - usko povezani s hipotalamusom -> osjet mirisa - dio inhibira dio aktivira hranjenje -> dio odgovoran za mehaniku unosa hrane

Question 16

psihička slepoća u odabiru hrane

Answer 16

• obostrano uništenje amigdale
• djelomično ili potpunose izgubi mehanizam kojim apetit određuje vrstu i kvalitetu hrane koju osoba jede

Question 17

kratkoročna nehormonska regulacija unosa hrane 2

Answer 17

1. napunjenost probavnog sustava -> rastezanje stijenke posrbno žeuca i dvanaesnika -> inhibicijski signali idu vagusom u centre za hranjenje -> smanjuju želju za hranom
2. u ustima -> mehanizmi hranjenja -> žvakanje, slinjenje, gutanje -> odmjeravaju količinu hrane koje prođe kroz usta -< kad se pređe određena količina -> šalju inhibicijske signale prema hipotalamusu -> vrlo kratkotrajno - 20-40min

Question 18

kratkoročna regulacija unosa hrane općenito

Answer 18

• dok jedemo -> neće se promijenit energetska skladišta u našem tijelu(dugoročna regulacija) -> treba nam brzi mehazinam koji će regulirati naše prehrambene potrebe
• hormonska i nehormonska

Question 19

kratkoročna hormonska regulacija unosa hrane

Answer 19

-CKK -> otpušta na dolazak bjelančevina i masti u duodenum -> osim što djeluje na probavu -> potiče receptore na duodenalnim živcima da vagusom šalju informacije u mozak > gavna uloga je spriječavanje prevelikog unosa hrane za vrijeme obroka a ne učestalost obroka
- peptid YY -> luči se u cijelom probavnom sustavu, najviše ileumu i colonu -> najviše 1-2h nakon jela i kad ima puno masti -> slabo jasna funkcije
- peptid sličan glukagonu -> luči se na prisutsvo hrane u crijevima -> potiče lučenje inzulina -> smanjuje apetit

Question 20

dugoročna regulacija unosa hrane - temp i konc hranjivih tvari

Answer 20

• glukostatska, aminostatska i lipostatska teorija gladi i regulacije hranjenja - smanjena raspoloživost hranjivih tvari -> povećava se želja za uzimanjem hrane
  .
• temp -> osoba izložena hladnoći -> više energije treba za metabolizam i pribavlja više masti potrebnih za izolaciju -> više energije unosi u sebe -» međusobno djelovanje sustava za regulaciju temp i za hranjenje