POVIJEST ISHRANE BILJA 1 Flashcards

1
Q

što je ishrana bilja?

A

mlada znanstvena disciplina nastala razvojem agrikulturne kemije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

što je agrikulturna kemija?

A

razvijena je u 19. stoljeću, a nakon ekspanzije prirodnih znanosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

definicija ishrane bilja?

A

dio fiziologije bilja jer izučava fiziologiju mineralne ishrane, tj. utjecaj ishrane poljoprivrednih usjeva na visinu i kakvoću priroda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

podjela agri. kemije?

A
  1. pedologija
  2. ishrana bilja
  3. hranidba životinja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

kakav je fiziološki?

A

Fiziološki aspekt obuhvaća usvajanje i transport hraniva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

što proučava ishrana bilja?

A
  1. fizikalne, kemijske, fiziološke i biokemijske procese u sustavu biljka-tlo koji utječu na usvajanje hraniva.
  2. usvajanje hraniva, premještanje i raspodjelu u biljci, odnosno ugradnju u njenu živu tvar.
  3. funkcije kemijskih elemenata u fiziološkim procesima u biljci
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

koja 3 aspekta obuhvaća ishrana bilja?

A
  1. fiziološki
  2. ekološki (ili ekofiziološki)
  3. agronomski (agroekološki)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kakav je ekološki?

A

obuhvaća utjecaj abiotskih i biotskih činitelja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

kakav je agronomski?

A

obuhvaća utjecaj hraniva na visinu i kvalitetu prinosa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

koje znan. discipline povezuje ishrana bilja?

A
  1. Fiziologija bilja
  2. Agrokemija
  3. Ekofiziologija bilja
  4. Mikrobiologija
  5. Pedologija
  6. Biljna proizvodnja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

postoji li k2o?

A

ne.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

što je mobilizacija?

A

eleme. koji nije topiv postaje “pokretan” i biljka ga može usvojiti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

odakle korijen usvaja hraniva?

A

iz vodene faze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kakav je lapor?

A
  • smjesa vapnenca s prahom/glinom.
  • mijenja ph tla i poboljšava ga.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

kakav je pepeo?

A
  • alkalan je i mijenja ph.
  • povećava prinos.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

što su fitosiderfore?

A

biljka koja “pošalje” molekulu i primi ju tek kad donese određena hraniva.

15
Q

povijest uzgoja biljke?

A

1.Mezopotamija - uzgoj
žitarica
2.Kina - uzgoj riže
3.Srednja Amerika - uzgoj kukuruza
4.stari Grci - uzgoj pšenice na Kreti
5.Meksiko - navodnjavanje pamuka

16
Q

organska gnojidba u prošlosti?

A

stari egipćani i kinezi su upotrebljavali stajski gnoj, kompost, zelenu gnojidbu, leguminoze, pepeo, lapor i rotaciju usjeva.

17
Q

navodnjavanje u povijesti?

A
  1. hamurabijev zakonik - kanali
  2. ramses II - uzgoj jabuka
  3. babilon - uzgoj šeć. trske
  4. hipokrat - 87 vrsta ljekovitog bilja
17
Q

što je humusna teorija?

A
  • najstariji pokušaj objašnjenja ishrane bilja Aristotel.
  • biljke se hrane humusom usvajajući ga korijenjem te nakon odumiranja iznova grade humus.
18
Q

voda?

A
  • 16.st., Jan Baptista van Helmont.
  • smatrao vodu glavnom hranom biljke.
  • u posudi s 90 kg tla dodavajući kroz 5 godina samo vodu uzgojio 77 kg tešku vrbu uz manji gubitak mase tla.
19
Q

ciklus hraniva?

A
  • 17.st., Johann Rudolph Glauber.
  • Sakupljao salitru (KNO3) kao otpad ispod životinja i opazio da povećava rast biljaka. Proglasio da je salitra osnova rasta biljaka.
  • Zaključak: pošto se životinje hrane biljkama, salitra mora poticati od biljaka cikliranjem kroz životinje.
20
Q

flogistonska teorija?

A
    1. i 18.st., Johann Joachim Becher.
  • zapaljive tvari izgaranjem gube element kojega je Georg Ernst Stahl nazvao “flogiston”.
  • U razdoblju flogistonske kemije otkriveni plinovi kisik, vodik, dušik.
21
Q

usvajanje i redukcija co2, izdvajanje o2?

A
  1. Usvajanje CO2 iz zraka:
    Joseph Priestley utvrđuje da biljke iz zraka usvajaju CO2, što predstavlja prvi korak u otkriću procesa fotosinteze.
  2. Izdvajanje O2 na svjetlu:
    Jan Ingen-Housz, nizozemski fizičar, otkriva da biljke samo na svjetlu izdvajaju kisik.
  3. Redukcija CO2:
    Jean Senebier, švicarski svećenik, shvaća pravo značenje asimilacije ugljika kao redukciju CO2 pomoću svjetlosti.
22
Q

fotosinteza umjesto flogistonske teorije?

A
  • Antoine Laurent Lavoisiera: teorija o
    nepromjenjivosti kemijskih elemenata koji sudjeluju u kemijskoj reakciji - dokazao postojanje kisika i vodika i opisao proces sagorijevanja, dokazao da voda nije element već da se satoji od dva plina - vodika i kisika - pad flogistonske teorije.
  • Theodore de Saussureu: kvantitativno objašnjava fotosintezu i iznosi:
    1. biljke na svjetlu usvajaju CO2
    i izdvajaju O2
    2. u tami biljke usvajaju O2
    i oslobađaju CO2
    3. tlo opskrbljuje biljku “biljnim pepelom”
23
Q

humusna teorija?

A
  • 19.st.
  • Berzelius još uvijek smatra da C biljaka potječe iz humusa i usvaja se korijenom.
24
Q

mineralna teorija?

A
  • 19.st., carl sprengel.
  • objavio TEORIJU MINERALNE ISHRANE BILJA po kojoj biljke pomoću svjetlosti tvore organsku tvar iz mineralnih tvari tla i zraka – pr(a)vi autor “Zakona minimuma”.
25
Q

liebigova teorija min. ishrane?

A
  • postavke min. teorije:
    1. mineralne tvari u biljci su nužan, ne slučajan sastojak,
    2. biljke za život zahtjevaju 10 elemenata
    3. humus nije neophodan za život biljaka
    4. biljne vrste zahtjevaju različitu količinu hraniva,
    5. nedostatak hraniva u tlu može se nadoknaditi gnojidbo
26
Q

nedostaci liebigove teorije?

A
  1. biljke dušik usvajaju iz zraka u obliku amonijaka
  2. biljke koriste samo mineralne tvari u ishrani pa humusu nije pridavao dovoljan značaj
  3. poricao je značaj organskog gnojiva u opskrbi biljaka dušikom
  4. nije uvidio značaj leguminoza u obogaćivanju tla vezivanjem atmosferskog dušika
27
Q

prva hidroponska otopina?

A
  • 19.st., Wilhelm Knop.
  • oblikovanju teorije mineralne ishrane doprinose pokusi u kontroliranim uvjetima.
27
Q

posljedice nedostataka liebigove teorije?

A
  • pojačana proizvodnja i primjena min. gnojiva.
28
Q

što su hidroponi?

A

pješčane i vodene kulture tj. uzgoj biljaka bez tla.

29
Q

supstitucija iona u tlu?

A
  • 19.st., way.
  • otkriva adsorpcijska svojstva tla, tj. supstituciju iona Ca i K amonijevim ionom.
  • primjena vodotopivih min. gnojiva i povećana učinkovitost gnojiva na porast prinosa.
30
Q

mikrobi i fiksacija n?

A
  1. Schloessing&Muntz: proces nitrifikacije
  2. Hellriegel&Wilfarth: biološka fiksacija N
  3. Fritz Haber: sintetska fiksacija N
  4. Carl Bosch: industrijalizacija procesa fiksacije N
31
Q

dokazivanje esencijalnosti elemenata?

A

tek u 20. st.

32
Q

kemizacija poljoprivrede?

A
  • 20.st., emil troug.
  • analiza pH reakcije tla i početak analize tla s ciljem poboljšanja preporuke gnojidbe.
  • otkriveni novi esencijalni elementi i naziv mikroelementi jer ih biljke sadrže u maloj količini.
  • Biljke mogu usvajati i niskomolekularne organske tvari
    što otvara mogućnost primjene različitih kemijskih preparata.