KRUŽENJE ELEMENATA 4 Flashcards

1
Q

uloga mikroorganizama?

A

mineralizacija organske tvari.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

što je malo biotičko kruženje?

A

kruženje elemenata obavlja u
okviru živog svijeta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

što je veliko abiotičko ili geološko kruženje?

A

izvan živog svijeta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

gdje nalazimo org. N?

A

humus, biljni i životinjski ostaci, proteini, peptidi, aminokiseline.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

podjela anorg. N?

A

NH4, NO3, NO2, plinovi N2, N2O, NO, NO2.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kakav je N?

A

prelazi iz jednog oblika u drugi, kruži u prirodi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

značaj N?

A

za proizvodnju usjeva i plodnost tla.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

kruženje N?

A
  1. asimilacija
  2. amonifikacija
  3. nitrifikacija
  4. denitrifikacija
  5. fiksacija dušika
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

N u tlu?

A

98%, biljka koristi samo 2%.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

oblik N koji biljka usvaja?

A

NH4+ i NO3-

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

što je amonifikacija?

A

razgradnja proteina u amonijak.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

faze amonifikacije?

A

1.Degradacija
2.Dezaminacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

što je dezaminacija?

A
  • transformacija aminokis. do amonijaka pomuću intracelularnih enzima dezaminaze.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

što je degradacija?

A

hidrolitički proces gdje enzimatskim djelovanjem proteini se razgrađuju do amina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

kakvi su ekstracelularni enzimi?

A

posjeduju ih mikroorganizmi.

  1. PROTEAZE – iz proteina nastaju peptidi.
  2. PEPTIDAZE – iz peptida nastaju aminokis.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

bakterije amonifikatori?

A
  1. Bacillus sp.
  2. Pseudomonas sp.
  3. Clostridium sp.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

što su amonifikatori?

A
  • Razgradnja bjelančevina i drugih
    organskih dušićnih spojeva u tlu obavljaju bakterije i gljive.
  • Amonijak se stvara u stanici mikroo., a otpušta se zbog C-N odnosa.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

C-N odnos?

A
  • izdvajanje amonijaka ovisi od odnosa C-N.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

gljive amonifikatori?

A
  1. Mucor
  2. Rhizopus
  3. Aspergillus
  4. Penicillium
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

C-N uži od 25:1?

A

Dolazi do izdvajanja amonijaka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

C-N širi od 25:1?

A

cjelokupni N potrošit će se na sintetičke potrebe mikroorganizama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

imobilizacija N u tlu?

A
  • je posljedica mikrobne asimilacije hraniva koje mikroorganizmi koriste za izgradnju vlastite biomase.
  • Povezana s pH i sadržajem drugih hraniva.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

što je dušična depresija?

A

manjak N zbog iskorištenja za mikroo. i unošenjem slame koja je siromašna dušikom i širokog je C-N odnosa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

potrebna kol. N za rješavanje depresije?

A

0,60-1,20 kg N (min. gnojiva) za 100 kg ostataka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

što je nitrifikacija?

A

Oksidacija amonijaka do nitrata djelovanjem mikroorganizama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

nitrifikacija zahtjeva?

A
  1. Određeni abiotski uvjeta tla
  2. Specijalizirani mikroorganizmi
26
Q

podjela nitrifikatora?

A
  1. Nitritne bakterije - oksidiraju amonijak do nitrita.
  2. Nitratne bakterije - oksidiraju nitrit do nitrata.
26
Q

podjela nitrifikacije?

A
  1. nitritacija
  2. nitratacija
27
Q

kakvi su nitrifikatori?

A
  • Obligatni kemoautotrofi.
  • Oksidiraju anorg. tvari koje sadržavaju N.
28
Q

podjela nitritni bakterija?

A
  1. Nitrosomonas sp.
  2. Nitrosococcus sp.
  3. Nitrosospira sp.
  4. Nitrosolobus sp.
  5. Nitrosovibrio sp.
29
Q

podjela nitratni bakterija?

A
  1. Nitrobacter winogradskii
  2. Nitrococcus sp.
30
Q

što je denitrifikacija?

A
  • Redukcija nitrata do elementarnog
    plinovitog dušika.
  • posljedica je gubitak N iz tla.
  • sudjeluje u efektu staklenika.
31
Q

štetnost nitrifikacije?

A

uzokuje cvjetanje mora (eutrofikaciju) tj. nagomilavanje algi.

32
Q

što je denitrifikacija u širem smislu?

A

Redukcija nitrata do nitrita i amonijaka.

33
Q

što je denitrifikacija u užem smislu?

A

redukcija nitrata do plinovitog dušika nitrita – štetan proces.

34
Q

kakvi su denitrifikatori?

A

žive u anaerobnim uvjetima.

35
Q

podjela denitrifikatora?

A
  1. Pseudomonas sp.
  2. Alcaligenes sp.
  3. Thiobacillus sp.
36
Q

Posljedice denitrifikacije u tlu
uvjetuju?

A
  1. Povećana vlažnost tla
  2. smanjena količina kisika
  3. alkalitet
  4. relativno visoke temp.
36
Q

što je fiksacija dušika?

A

vezivanje atmo. N u spojeve koje biljka može usvojiti.

37
Q

tipovi fiksacije?

A
  1. abiotska - bez organizama.
  2. biotska - proces u kojem posebne skupine mikroorganizama vežu inertni atmosferski dušik i prevode ga u oblike pristupačne za više
    biljke i mikroorganizme.
38
Q

podjela abiotske?

A
  1. prirodna - električna pražnjenja u atmosferi (munje).
  2. umjetna - industrijska proizvodnja dušika (haber-boshov postupak).
39
Q

podjela biotske?

A

a) nesimbiozna (slobodna) – bakterije žive slobodno u tlu i vodi.

b) simbiozna – bakterije žive u simbiozi s biljkama (u poljop. tlima).

40
Q

podjela nesimbiozne?

A
  1. aerobna
  2. anaerobna
41
Q

podjela aerobni nesimbiotskih bakterija?

A
  1. Azotobacter
  2. Aerobacter
  3. Klebsiella
  4. Derexia
  5. Erwinia
  6. Azospirillum
42
Q

anaerobne nesimbiozne bakterije?

A

Clostridium pasteurianum.

43
Q

kakva je simbiozna fiksacija?

A

pomoću kvržičnih bakterija koje tvore kvržice ili nodule.

44
Q

korist u simbiozi kod soje?

A

BAKTERIJE – iskorištavaju produkte fotosinteze biljke domaćina kao izvor energije za biološku fiksaciju dušika.

BILJCI DOMAĆINU – predaju reducirani dušik.

45
Q

što je nitrogenaza?

A

enzim koji omogućuje redukciju elementarnog dušika do amonijaka (anaeorbni uvjeti).

45
Q

koji su članovi simbioze?

A
  1. Porodica Leguminosae
    – Zrnate mahunarke: soja, grah, grašak, leća, bob
    – Krmne mahunarke: lucerna , lupina djetelina, grahorica, stočni grašak
  2. Kvržične bakterije
    – oko 90% leguminoza mogu nodulirati kvržične bakterije.
46
Q

od čega se sastoji nitrogenaza?

A
  1. dinitrogenaze koja sadrži Fe
  2. dinitrogenaze reduktaze koja sadrži Fe i Mo
47
Q

što je leghemoglobin?

A
  • respiratorni pigment odgovoran za crvenu boju nodula kad se
    prerežu.
  • održava nisku konc. O2 čime se aktivira nitrogenaza.
48
Q

brzorastuće bakterije i njihov tip leguminoze?

A
  1. Rhizobium leguminosarum - krmne mahunarke
  2. Rhizobium trifolii - djetelina
  3. Rhizobium meliloti - lucerna
  4. Rhizobium phaseoli - grah
49
Q

spororastuće bakterije i nihov tip?

A
  1. Bradyrhizobium japonicum - soja
  2. Rhizobium lupini - lupina
49
Q

vrste kvražica?

A
  1. aktivne (efikasne) – krupnije i obično skoncentrirane na primarnom i gornjem lateralnom korjenju, iznutra crvene boje.
  2. neaktivne kvržice – sitnije, mnogobrojne i često raspoređene po cijelom korjenovom sistemu, iznutra bijele do blijedozelene.
50
Q

što je bakterizacija ili inokulacija?

A

vrši se kada je nedovoljan br. bakterija ili ako nisu djelotvorne.

51
Q

vrste inokulanata?

A
  1. tekući
  2. kruti (treset)
52
Q

tehnike bakterizacije?

A
  1. Bakterizacija sjemena
  2. Bakterizacija tla
53
Q

značaj bakterizacije?

A
  1. energetski
  2. ekološki
  3. ekonomski
54
Q

što su mikorize?

A
  • simbioza gljiva i biljaka.
  • povećanje pov. korijena i ulaska u najsitnije pore.
55
Q

podjela mikorize?

A
  1. Ektomikorize (drvenaste biljke) – gljivični micelij
    obavija površinu korijena gustim spletom micelija, izgledaju kao prave korjenove dlačice.
  2. Endomikorize (u korijenu) – prodire u stanične elemente kore, u unutrašnje djelove gdje se stvaraju micelijski spletovi.
56
Q

oblici ugljika?

A
  1. ORGANSKI (u obliku C2)
  2. ANORGANSKI (u obliku CO2)
57
Q

kruženje ugljika?

A
  1. heterotrofi - respiracija i fermentacija
  2. autotrofi - fotosinteza i kemosinteza
  3. čovjek - sagorjevanje
  4. vulkani - erupcija
  5. bikarbonati izdvajanje C
  6. krečnjaci - troše C
58
Q

vrste kruženja C?

A
  1. veliko geološko - izvan biosfere (vulkani, biokarbonati i krečnjaci).
  2. malo biološko - živi svijet (autotrofi i heterotrofi).