Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

FAKULTET > ARHEBAKTERIJE 1 > Flashcards

ARHEBAKTERIJE 1 Flashcards

1
Q

karakteristike arhebakterija?

A
  1. pokretljive i nepokretne
  2. razmnožavaju se binarnim cijepanjem, pupanjem, fragmentacijom
  3. mogu biti aerobne, fakultativno anaerobne ili striktno anaerobne
  4. naseljavaju najekstremnije
    lokalitete na našem planetu
  5. tip stanice koji ne nalikuje niti
    jednoj eukariotskoj, ni bakterijskoj stanici
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

podjela arhebakterija?

A
  1. metanogeni
  2. halobakterije
  3. termoacidofili
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

predstavnici metanogeni?

A
  1. Metanobacterium
  2. Methanosarcina,
  3. Methanospirillum
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

opiši metanogene?

A

jedini samostalni izvor prirodnog metana.

striktni anaerobi koji redukcijom CO2, CO, formijara ili acetata stvaraju metan.

obitavaju u tlu, vodi, mulju pa čak i u probavnom sustavu ljudi i životinja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

predstavnici halofilni?

A
  1. Halobacterium
  2. Halococcus
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

gdje žive halofilne?

A

žive u vrlo koncentriranim otopinama soli (veliko slano
jezero).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

opiši termoacidofilne?

A
  • metaboliziraju sumpor.
  • žive u ekstremnom vrelom kiselom okolišu.
  • optimalna temperatura rasta viša od 80oC pa čak i iznad 100oC.
  • fak. anaerobi, gram neg. štapići.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

predstavnici termoacidofilnih?

A
  1. Thermoproteus
  2. Hyperthermus
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

opiši cijanobakterije?

A

-najstarija najrasprostranjenija i
jedna od najvažnijih skupina organizama na Zemlji.

  • aerobni mikroorganizmi.
  • mogu obavljati proces fotosinteze uz tvorbu kisika jednako kao biljke i alge.
  • uglavnom modrozelene do ljubičaste (no ponekad i crvene ili zelene).
    -fotosintetski pigmenti – klorofil (zeleni), fikocijan (plavi), fikoeritrin (crveni).

-pokreću se klizanjem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

što je fototaksija?

A

promjena kretanja ovisno
o intenzitetu svjetlosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

što su heterociste?

A

koje sadržavaju enzim nitrogenazu koji uzima dušik iz zraka i
ugrađuje ga u molekulu amonijaka, dolazi do sinteze proteina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

korist cijanobakterija?

A
  • izvor antitumorskih lijekova i antibiotika
  • lijek protiv Alzheimerove bolesti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

šteta cijanobakterija?

A
  • cvjetanje mora, močvarnih voda
  • toksini štetni za životinje i ljude
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

predstavnici proteobakterija (enterobacteriaceae)?

A
  1. salmonella
  2. escherichia
  3. klebsiella
  4. yersinia
  5. proteus
  6. enterobacter
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

kakve su proteobakterije?

A
  • fakultativno - anaerobne.
  • štapićaste.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

opiši koliformne?

A

Koliformne bakterije su primarno nepatogene i normalno obitavaju u donjem intestinalnom traktu
(debelom crijevu) čovjeka i toplokrvnih životinja, gdje su
odgovorne za probavu hrane.

  • izlučuju se fekalijama, dospjevaju u otpadne vode, preko njih u prirodne vode.
  • indikatorske bakterije za ocjenu kakvoće higijenske kvalitete vode.
  • prijenos: fekalno oralni.
  • laktoza pozitivne su.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

podjela po pategenosti enterobakterija?

A
  1. Uzročnici crijevnih bolesti što se očituju proljevom.
  2. Oportunističke (uvjetno patogene) enterobakterije - uzrokuju bolničke infekcije.
  3. Ostale enterobakterije za koje nije dokazano da su patogene.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

stanište enterobakterija?

A

Veliki broj enterobakterija normalno obitava u debelom crijevu čovjeka i životinja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

opiši escherichiu coli?

A
  • gram-negativna, fakultativno.
  • anaerobni štapić.
  • pokretna.
  • dio normalne flore čovjeka.
19
Q

što je kolitis?

A
  • uzrok bakterija Escherichia coli, vrlo je česta u ljetnim mjesecima.
  • Bolest se očituje proljevom, bolovima u trbuhu, visokom temperaturom i malaksalošću.
20
Q

što je salmoneloza?

A
  • uzročnik trovanja hranomje salmonella.
  • izvor trovanja su perad i jaja, a mogu biti i krmno bilje i voda.
  • dodavanjem antibiotika preventivno je dovelo do otpornosti samog uzročnika.
  • ako se ne liječi izaziva ozbljne dugoročne posljedice.
21
Q

opiši salmonellu typhi?

A
  • uzrokuje tifoidnu groznicu (visoka temperatura, groznica proljev).
  • prenosi se hranom i vodom koja je bila u dodiru s fekalijama zaražene osobe.
22
Q

opiši proteus?

A
  • izazivaju truljenje raznih organskih tvari koje se odlikuje neugodnim
    zadahom.
  • često se nalazi izmetu zdravih ljudi.
  • izaziva proljeve dojenčadi i male djece.
22
Q

opiši klebsiellu pneumoniae?

A
  • izazivaju oboljenja respiratornog trakta, plućne upale, meningitis.
  • nalazi se u vodi, u raznim otpatcima, u živežnim namirnicama.
  • često se nalazi u zdravih ljudi i kliconoša.
  • u bolničkim ustanovama može se naći na raznim predmetima,
    prašini, bolničkom rublju.
23
Q

opiši jersiniozu?

A
  • žive u vodi, zemlji i u životinjama.
  • najčešće se prenosi zaraženim mesom.
  • raste na temp. hladnjaka.
  • izaziva proljev i sepse.
24
Q

stanište enterobakterija?

A

tlo, mliječni proizvodi, ljudski izmet, respiratorni trakt.

25
Q

opiši firmicutes bakterije?

A

gram pozitivne koje nastanjuju rizosferu biljaka.

26
Q

podjela bacillales?

A
  1. Bacillus
  2. Listeria
  3. Staphylococcus
27
Q

podjela lactobacillales?

A
  1. Enterococcus
  2. Lactobacillus
  3. Leuconostoc
  4. Streptococcus
28
Q

podjela clostridia?

A
  1. Clostridioides
  2. Clostridium
  3. Selenomona
29
Q

podjela erysipelotrichia?

A

Erysipelothrix

30
Q

opiši staphylococcuse?

A
  • gram-pozitivne, izazivaju stafilokokno trovanje - gnojna infekcija.
  • osobito ih ima na koži i sluznici, ali
    isto tako u tlu, prašini i vodi.
31
Q

opiši stafilokokno trovanje?

A
  • u hrani producira termostabilan enterotoksin (toksin stafilokoka).
  • najčešće se unosi u namirnice nekorektnim rukovanjem.
  • enterotoksin uzrokuje povraćanje i proljeve, bez općih simptoma i temperature.
  • ova vrsta trovanja naročito je česta ljeti i obično je vezana za
    konzumaciju slastičarskih proizvoda.
32
Q

kakvi su streptococcusi?

A
  • povremeno ili trajno se nalazi na koži i sluznicama usta, nosa, ždrijela, spolnog sustava i crijeva životinja i ljudi.
  • gram-pozitivne.
32
Q

opiši streptococcus mutans?

A

normalni stanovnik u ustima, koji uz veće prisustvo saharoze izaziva karijes.

33
Q

opiši streptoccous pneumoniae?

A

u plućima izaziva bolesti respiratornog sustava.

34
Q

opiši rikecije i klamidije?

A
  • razmnožavaju se samo unutar stanice domaćina
  • nalikuju virusima, čak su i manji od nekih velikih virusa
  • imaju tipične bakterijske st. stijenke i sadrže i DNA i RNA
  • ne posjeduju enzime potrebne za preživljavanje izvan stanice domaćina
  • gram-negativni štapići koji su nepokretni
35
Q

opiši rikecije?

A

normalno žive u stanicama krpelja, buha i grinja, koje su im domaćini i odgovorni za širenje bolesti (pjegavi tifus i razl. vrste groznica).

36
Q

opiši klamidije?

A
  • već se prenose dodirom ili dišnim putevima.
  • posjeduju neobičan životni ciklus – pojavljuju se u dva različita nepokretna oblika (elementarna i retikulska čestica).
37
Q

infekcije klamidije?

A
  1. Chlamydia psittaci – poseban oblik pneumonije u ljudi i psitakoze.
  2. Chlamydia pneumoniae – infekcija dišnih puteva.
38
Q

opiši oblike klamidije?

A
  • infekcijski oblik nazvan elementarna čestica pričvršćuje se na stanicu domaćina; stanica domaćina proždire (fagocitira) elementarnu česticu i unosi je u vakuolu u kojoj se klamidija preobražava i razvija u veliku, ali manje infektivnu retikulsku česticu, koja se mnogo puta dijeli binarnim cijepanjem i oslobađa se golema količina malih elementarnih čestica.
  • te čestice izlaze iz stanice domaćina i šire se inficirajući okolne stanice.
39
Q

što su ornitoze?

A

bolest koju prenose ptice, osobito papige.

40
Q

opiši aktinomicete?

A
  • nitaste bakterije koje tvore razgranate oblike (hifa, miceliji).
  • razmnožavaju se filamentima i konidiosporama.
  • nalikuju filamentoznim gljivama, s razlikom što filamenti aktinomiceta sadrže prokariotske stanice.
  • prebivalište im je uglavnom tlo.
  • često proizvode izvanstanične enzime što im omogućava razgradnju proteina, polisaharida.
  • imaju sposobnost proizvodnje antibiotika i plinovitog spoja geosmin.
40
Q

predstavnici aktinomiceta?

A
  1. Corynebacterium
  2. Frankia
  3. Nocardia
  4. Streptomyces
  5. Propionibacterium
  6. Mycobacterium
40
Q

što je geosmin?

A

spoj koji zemlji daje karak. miris.

FAKULTET (78 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions