Subjektivna i objektivna procjena glasa Flashcards

1
Q

Koji je osnovni protokol u multidimenzionalnoj dijagnostici patologije glasa?

A

Izjednačiti metodologiju, omogućiti usporedbu rezultata liječenja.
Nužna timska obrada.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kakva je najmanja multidimenzionalna postava?

A
  1. opažanje ispitivača - utvrđuje se stupanj promuklosti, hrapavosti, šumnosti
  2. videostroboskopija - zatvaranje glasnica, regularnost fonacije, mukozni val i simetrija
  3. akustički parametri - jitter, shimmer, F0 raspon i najmanji intenzitet
  4. aerodinamika - kvocijent fonatorne sposobnosti
  5. samoprocjena - testovi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Opažanje ispitivača.

A

Ispitivač perceptivno procjenjuje glas: neinvazivna, brzo primjenjiva i ekonomična metoda, vrlo je važno profesionalno iskustvo.
Utvrđuje se stupanj promuklosti, hrapavosti i šumnosti.
Najčešće korišten instrument za perceptivnu procjenu glasa je skala GRBAS.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

skala GRBAS?

A
Grade - cjelovita procjena promuklosti
Roughness - hrapavost
Breathiness - šumnost, govor sa stupcem zraka
Asthenia - slabost
Strain - napetost

skala 0 (karakteristika normalnog glasa), 1 (blago izražena karakteristika), 2 (umjereno), 3 (jako)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Videostroboskopija.

A

Riječ je o prvom ili kontrolnom pregledu liječnika fonijatra.
Tijekom pregleda se preporučuje sudjelovanje logopeda radi lakšeg donošenja odluke o metodi liječenja (kirurško/konzervativno) ili o daljnjem tijeku liječenja ovisno o uspjehu provođenja glasovne terapije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je laringostroboskopija?

A

Glasnice u fonacijskom položaju, osvijetljene kontinuiranim izvorom svjetlosti samo prividno miruju (kao pri indirektnoj i direktnoj laringoskopiji), jer ljudsko oko ne može percipirati brze promjene kao što je vibracija glasnice.
Prema Talbotovu zakonu, svaki svjetlosni impuls ostavlja u mrežnici produženu sliku u trajanju 0,2 sekunde. Stoga, ako slijedeći impuls stigne do mrežnice u intervalu kraćem od 0,2 sekunde, tada stvara vizualni dojam trajnog gibanja. Taj princip isprekidana svjetla s kratkim intervalima između pojedinih bljesaka primijenjen je u laringologiji za analizu vibracijskog procesa.
Pretraga se naziva laringostroboskopija, a potječe od grčke riječi “strobos”, što znači zvrk, kotač, jer su prvi stroboskopi dobivali isprekidano svjetlo pomoću kotača s otvorima koji se određenom brzinom vrtio ispred kontinuiranog svjetla. Ako se frekvencija isprekidana svjetla podudara s učestalošću titranja glasnica, svaki će novi svjetlosni impuls obasjati glasnicu u istoj fazi njezina gibanja, što daje privid glasnice zaustavljene u jednom od vibracijskih položaja; tim je načinom moguće analizirati pojedine faze titranja glasnica i odrediti frekvenciju osnovnoga laringealnog tona.
Ako se frekvencija isprekidana svjetla i titranja glasnica razlikuju, svakim će impulsom biti osvijetljena druga faza titraja, što će pružiti sliku kontinuiranoga gibanja. Tada je moguće uspoređivati amplitudu, frekvenciju, fazu i glotidni val obiju glasnica.
Ova metoda omogućuje rano prepoznavanje karcinoma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Akustička analiza glasa.

A

Riječ je o objektivnoj metodi procjene glasa tijekom koje se analiziraju određeni akustički parametri.

  1. fundamentalna frekvencija - daje informaciju o visini glasa (muškarci 100-150 Hz, žene 180-220 Hz)
  2. intenzitet - daje informaciju o glasnoći glasa (tihi razgovor 40db, normalan razgovor 60db, glasan razgovor 70db)
  3. jitter - daje informaciju o varijacijama u F0 (tolerira se odstupanje od 1%)
  4. shimmer - daje informaciju o varijacijama u intenzitetu (tolerira se odstupanje od 0.35db)
  5. omjer signal-šum - daje informaciju o odnosu harmoničnog i šumnog dijela spektra (u normalnom glasu razlika min. 10-12db, ako je vrijednost <10db, velika je količina šuma)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je lingWAVES?

A

Sustav za profesionalnu analizu glasa i govora, biofeedback i dokumentaciju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koji su najčešće korišteni programi za akustičku analizu glasa?

A

Praat i MDVP (multi dimensional voice program)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koji se vokalni zadatci zadaju kod uzimanja uzorka glasa?

A

intervju (polustrukturiran, 5-15min), govorni automatizam (brojanje 1-30, dani u tjednu, mjeseci u godini, recitiranje), čitanje balansiranog teksta, fonacija vokala /a/.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Osnovne informacije koje su potrebne za uspješnu akustičku analizu?

A

stabilnost osnovnog tona, visina osnovnog tona, glasnoća u db, kompenzacija glasnoćom, najduže fonacijsko vrijeme, nevoljni prekidi u produženoj fonaciji, ataka glasa, tremor glasa i diplofonija.
Kod uzimanja uzorka, trebaju se uzeti tri fonacije: prva je zagrijavanje, druga idealna, a u trećoj se može pojaviti zamor.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako bi trebao izgledati kabinet za akustičku dijagnostiku?

A

Trebao bi imati pretpojačalo, zvučnik, kondenzacijski mikrofon i računalo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Aerodinamika.

A

Aerodinamiku koristimo za utvrđivanje najdužeg fonacijskog vremena, pr. na vokalu /a/ (potrebna su tri ponavljanja da bi se utvrdio prosjek), najdužeg frikcijskog vremena, pr. na frikativu /s/, omjer fonacije i frikcije (mora biti <1.4), tipa fonacije (abdominalno, dijafragmalno; visoko, prsno, s osloncem na larinks..)

Kod omjera fonacije i frikcije: ako osoba ima dugo frikcijsko izgovaranje, a jako kratko fonacijsko: znak patologije glasnica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kakvi su to manualni testovi?

A

Koriste se u aerodinamici i važni su tijekom postavljanja dijagnoze te za određivanje najbolje metode rehabilitacije glasa.
pr. pritisak na lijevu i desnu stijenku larinksa (približavanje lijeve ili desne glasnice suprotnoj), pritisak na prednju stijenku larinksa (povlačenje prema dolje kojim opuštamo mišiće larinksa)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Samoprocjena.

A

Koriste se standardizirane subjektivne mjere za samoprocjenu glasa, a najčešće su u kliničkoj praksi

  • indeks vokalne teškoće (VHI):
  • ordinalna skala za samoprocjenu poremećaja glasa čiji indeks izražava jačinu vokalnih teškoća i njihov utjecaj na svakodnevne aktivnosti (30 čestica podijeljenih u tri podskale, emocionalnu, fizičku i funkcionalnu)
  • Likertova skala (0 nikada-5uvijek)
  • Profil glasovne aktivnosti i interakcije (VAPP):
  • podatak o utjecaju poremećaja glasa na svakodnevni osobni i profesionalni život pojedinca
  • 28 čestica u 5 područja (percepcija jakosti problema s glasom, utjecaj na posao, utjecaj na dnevnu komunikaciju, utjecaj na socijalnu komunikaciju i utjecaj na emocije)
  • Skala vokalnih simptoma (VoiSS):
  • 44 čestice u 3 podskale (faktor samog oštećenja, emocionalni faktor i faktor fizičkih simptoma)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što je elektromiografija grkljana?

A

Današnje elektromiografske tehnike (mikroelektrode) omogućuju registraciju akcijskih potencijala iz svih značajnijih laringealnih mišića pri disanju, gutanju i proizvodnji glasa. Pri nekim stanjima, npr. atrofiji i paralizi glasnica, samo elektromiografija daje pouzdane podatke o funkciji grkljanskih mišića.

17
Q

Zašto je važna subjektivna i objektivna procjena glasa?

A

Neophodna je kao potvrda dobro obavljene kirurške intervencije, izvrstan je alat za detekciju problema, terapiju i evaluaciju provedene terapije, bilo da je riječ o konzervativnoj terapiji ili kirurškom liječenju.
Potrebna je svima koji se bave glasom, čak i kod govornih i pjevačkih profesionalaca radi preventivnog djelovanja.