Dijagnostičko-terapijski postupci u restituciji glasa i govora nakon totalne laringektomije Flashcards
Ponovite koje su funkcije larinksa.
Fonacija, respiracija i zaštita dišnog puta pri gutanju.
Koje su indikacije totalne laringektomije?
Karcinomi glotisa (najčešći), sublotisa, supraglotisa i hipofarinksa. Uslijed totalne laringektomije: moguća ekscizija larinksa, hioidne kosti, dijela farinksa, dijela traheje, dijela štitnjače, disekcija vrata, resekcija dijela baze jezika.
Što postižemo kod totalne laringektomije?
Separaciju aerodigestivnog puta.
Kakve implikacije totalna laringektomija može imati?
Na govor, plućnu funkciju, respiraciju, gutanje, osjeti mirisa i okusa.
Što je cilj terapije poslije totalne laringektomije?
Restoracija izgubljenih funkcija;
disanje uz pomoć traheostome i endotrahealne kanile, gutanje uz pomoć logopedske terapije uz restauraciju glasa i glas: konzervativna nekirurška terapija: uči se ezofagealni govor, može se koristiti elektrolarinks (mehaničko, digitalno pomagalo) ili kirurška terapija: ugraditi govornu protezu za trahoezofagealni govor.
Kakav je to ezofagealni govor?
Temelji se na injekciji zraka u cervikalni jednjak (inhalacijska, injekcijska, degluticijska metoda) i na izbacivanju zraka koji uzrokuje vibriranje faringoezofagealne mukoze uz prilagođenu artikulaciju artikulatora.
Frekvencija govora koji se postiže iznosi oko 60 Hz.
Fonacija je kratka, do tri sekunde, govor je vlastit i ruke su pri govoru slobodne te nema potrebe za mijenjanjem proteza i baterija.
Što je elektrolarinks?
Instrument koji služi kao izvor mehaničkog zvuka.
Omogućuje slanje zvuka u usnu šupljinu gdje dolazi do artikulacije.
Vrlo je jeftin, omogućuje brzo učenje, dobru razumljivost i glasnoću, međutim ovisan je o baterijama, zvuk je mehanički, ne može se mijenjati visina glasa i glasnoća i nije hands-free.
Što je traheoezofagealni govor?
Ugrađuje se kirurškim putem, tijekom laringektomije ili nakon.
Predstavlja zlatni standard u terapiji glasa nakon totalne laringektomije.
Riječ je o sigurnoj, jednostavnoj, pouzdanoj i reproducibilnoj metodi restauracije govora.
Fonacija se postiže trahealnom zračnom strujom tijekom ekspirija kroz jednosmjernu protezu između traheje i jednjaka.
Artikulacija govora odvija se putem modifikacije artikulatora.
Aktivator govora su pluća. Proteza je stacionarna, štiti dišni put od aspiracije, omogućuje skretanje zračne struje ekspirija u jednjak, zamjenjiva je, jeftina i biokompatibilna.
Ovakav govor brzo se uči, kvaliteta i razumljivost su mu odlični, međutim nužna je stalna njega, redovite promjene proteze (svaka 4mj), ruke prilikom govora, a i postoji mogućnost aspiracije.
Koliko u Hrvatskoj ima laringektomiranih osoba i koliki je njihov invaliditet?
1000 osoba, uz 4 logopeda specijalizirana za laringektomije.
Laringektomirana osoba ima cijelu promjenu respiratornog sustava, kao i fonacijskog, zbog čega ima i 80% invaliditeta.