Stvarno pravo - državina i stvarna prava na tuđim stvarima Flashcards
Kako rimski pravnici razlikuju svojinu i državinu?
Svojina (dominium, proprietas) predstavlja pravno ovlašćenje nad stvari.
Državina (possessio) je faktička vlast nad stvari, bez obzira na to da li držalac ima pravo na stvar.
Ko može biti savesni, a ko nesavesni držalac?
Savesni držalac je onaj koji veruje da ima pravo na stvar (npr. vlasnik, dugoročni zakupac).
Nesavesni držalac je onaj koji zna da nema pravo na stvar i da ga neće steći (npr. lopov).
Koji su osnovni elementi državine?
Corpus – faktička vlast nad stvari.
Animus – volja da se stvar drži kao svoja.
Šta podrazumeva corpus u državini?
Fizičku vlast nad stvari (mogućnost korišćenja).
Može se ostvariti i preko drugih lica (npr. ako sluga ili rob čuva stoku, vlasnik i dalje ima corpus).
Corpus se ne gubi davanjem stvari na poslugu ili čuvanje, ali i korisnik može imati corpus.
Šta podrazumeva animus u državini?
Volju da se stvar drži u svoje ime, a ne za drugog.
Animus imaju sopstvenik i lopov, ali ne i zakupac ili poslugoprimac.
Pošto je animus voljni element, nemaju ga poslovno nesposobni (npr. deca, umobolnici).
Šta je detencija (pritežanje) i kako se razlikuje od državine?
Detencija je faktička vlast bez animusa (npr. zakupac, poslugoprimac).
Detencija ne uživa zaštitu kao državina.
Kako su se u rimskom pravu štitili držaoci?
Pretor je u 3. veku p.n.e. uveo interdikte kao pravna sredstva zaštite državine.
Kako se dele interdikti za zaštitu državine?
Interdikti za zadržavanje državine – sprečavaju uznemiravanje.
Interdikti za povraćaj državine – omogućavaju povrat stvari.
Koji interdikti služe za zadržavanje državine?
Interdictum uti possidentis – štiti nepokretne stvari (prekiranje uznemiravanja).
Interdictum utrubi – štiti pokretne stvari (ostaje onome ko je stvar držao veći deo godine).
Koji interdikti služe za povraćaj državine?
Ako je stvar oduzeta silom, pretor naređuje njen povrat u roku od 1 godine.
Ako je stvar potajno uzeta, koristio se interdikt (jer se „svoja stvar ne može ukrasti“).
Ako je došlo do zloupotrebe poverenja (npr. neko odbija da vrati besplatno pozajmljen stan).
Šta su stvarna prava na tuđim stvarima?
To su prava koja omogućavaju nekom licu da koristi ili raspolaže tuđom stvari, a da nije njen vlasnik.
Koja su osnovna stvarna prava na tuđim stvarima u rimskom pravu?
Servituti (službenosti)
Emfiteuza
Superficies
Založno pravo (pignus, hypotheca)
Šta su službenosti i koja je njihova osnovna karakteristika?
Službenosti su ograničena stvarna prava koja omogućavaju korišćenje tuđe stvari, ali bez mogućnosti raspolaganja njome.
Koja je osnovna podela službenosti?
Prava na nepokretnostima (predijalne službenosti)
Lična službenost
Koje su glavne predijalne službenosti?
Rustične (pravo prolaza, pravo sprovođenja vode)
Urbane (pravo oslanjanja zida na susedni zid, pravo prozora)
Koje su glavne lične službenosti?
Ususfructus (pravo korišćenja i ubiranja plodova)
Usus (pravo korišćenja bez plodouživanja)
Habitatio (pravo stanovanja)
Operae servorum (pravo na rad robova)
Šta je emfiteuza i kako je nastala?
Dugoročni zakup državnog zemljišta uz obavezu plaćanja zakupnine i unapređenja zemlje.
Šta je superficies?
Pravo građenja na tuđem zemljištu (slično današnjoj građevinskoj dozvoli).
Koji su glavni oblici založnog prava?
Pignus (ručna zaloga) – stvar se predaje poveriocu kao osiguranje.
Hypotheca (hipoteka) – stvar ostaje kod dužnika, ali poverilac ima pravo da je proda ako dug ne bude vraćen.
Kako se ostvarivalo založno pravo?
Ako dužnik ne vrati dug, poverilac može:
Preuzeti stvar
Prodati stvar i naplatiti dug iz dobijene cene
