Obligaciono pravo - izvršenje prestacije i posledice neizvršenja Flashcards
Koja je osnovna svrha obligacionog odnosa?
Obligacioni odnos je privremen i traje dok se ne izvrši obaveza dužnika prema poveriocu.
Šta označava pojam solutio?
Solutio označava izvršenje obligacije, čime se dužnik oslobađa svoje obaveze.
Ko obično vrši isplatu u obligacionom odnosu?
Isplatu obično vrši dužnik, osim ako je maloletan – tada isplatu može izvršiti treće lice.
Gde i kada dužnik mora izvršiti isplatu?
Dužnik je obavezan da isplatu izvrši u ugovorenom roku i na ugovorenom mestu.
Da li dužnik uvek mora isplatiti novac kao izvršenje obaveze?
Ne, umesto novca, dužnik može ponuditi ispunjenje neke druge činidbe, ako se poverilac složi.
Šta je docnja u obligacionom pravu?
Docnja nastaje kada dužnik ne izvrši svoju obavezu na vreme, čime dolazi do neizvršenja prestacije.
Koji su uzroci docnje?
Docnja može nastati zbog:
Krivice dužnika (zlonamerno izbegavanje isplate).
Krivice poverioca (neopravdano odbijanje isplate).
Više sile (okolnosti koje nisu pod kontrolom stranaka).
Šta je dužnička docnja?
Dužnička docnja nastaje kada dužnik namerno ili iz nemara ne ispuni svoju obavezu, nakon opomene poverioca.
Koje su posledice dužničke docnje?
Dužnik mora isplatiti dug i naknadu štete poveriocu.
Šta je poverilačka docnja?
Poverilačka docnja nastaje kada poverilac neopravdano odbije ispunjenje obaveze koju je dužnik uredno ponudio.
Kada dužnik nije odgovoran za nemogućnost izvršenja prestacije?
Dužnik nije odgovoran ako do nemogućnosti izvršenja dođe bez njegove krivice, npr. usled više sile.
Šta je kontraktna odgovornost?
Kontraktna odgovornost je odgovornost dužnika za štetu zbog neispunjenja ugovorne obaveze.
Šta je deliktna odgovornost?
Deliktna odgovornost nastaje kada dužnik pričini štetu izvršenjem nedozvoljene radnje.
Koji su oblici štete u obligacionom pravu?
Stvarna šteta – umanjenje vrednosti imovine.
Izmakla dobit – sprečavanje uvećanja imovine zbog krivice dužnika.
Koji su stepeni krivice dužnika?
Zla namera – dužnik namerno uništi predmet obaveze.
Nehat – dužnik nije imao nameru, ali nije postupao pažljivo.
Čuvanje – posebna obaveza dužnika da štiti imovinu poverioca (npr. krčmar odgovoran za stvari gostiju).
Kako dužnik može biti subjektivno odgovoran za docnju?
Subjektivna odgovornost postoji kada dužnik svojom nepažnjom uzrokuje docnju.
Kako dužnik može biti objektivno odgovoran za docnju?
Objektivna odgovornost postoji kada docnja nastane usled više sile (npr. rat, poplava, zemljotres).
Kako poverilac može zaštititi svoja prava u slučaju docnje dužnika?
Poverilac može zahtevati:
Izvršenje obaveze putem suda.
Naknadu štete zbog kašnjenja ili nemogućnosti izvršenja.
Šta se dešava ako dužnik ne izvrši obavezu zbog uništenja predmeta obligacije?
Dužnik mora nadoknaditi štetu, osim ako predmet nije uništen bez njegove krivice.
Kada poverilac može zahtevati nadoknadu izmakle dobiti?
Kada dužnik krivicom spreči povećanje poveriočeve imovine.