Obligaciono pravo- gašenje obligacije bez izvršenja prestacije

Question 1

Na koji način se obligacija može ugasiti?

Answer 1

Obligacija se može ugasiti izvršenjem prestacije (isplatom), ali i na druge načine bez isplate.

Question 2

Koji su osnovni načini gašenja obligacije bez isplate?

Answer 2

Sporazumom stranaka (oproštaj duga, prebijanje dugova).

Jednostranim raskidom obligacije (otkaz, povraćaj u pređašnje stanje).

Nezavisno od volje stranaka (smrt, promena statusa, viša sila).

Question 3

Kako se obligacija može ugasiti sporazumom stranaka?

Answer 3

Stranke mogu zameniti staru obligaciju novom ili je ugasiti oproštajem duga ili prebijanjem potraživanja.

Question 4

Šta znači oproštaj duga?

Answer 4

Oproštaj duga je neformalni sporazum između poverioca i dužnika kojim poverilac oslobađa dužnika obaveze.

Question 5

Šta je prebijanje potraživanja (kompenzacija)?

Answer 5

Prebijanje potraživanja znači međusobno obračunavanje dugova, kada stranke duguju jedna drugoj istu ili sličnu vrednost.

Question 6

Možeš li dati primer prebijanja potraživanja?

Answer 6

Ako jedna osoba duguje drugoj 100 zlatnika na osnovu zajma, a ta druga osobi duguje 100 zlatnika iz kupoprodaje, dugovi se poništavaju.

Question 7

Šta je jednostrani raskid obligacije?

Answer 7

To je gašenje obligacije kada jedna strana samostalno prekine ugovor, npr. otkaz ortakluka ili povraćaj u pređašnje stanje.

Question 8

Kada se može izvršiti povraćaj u pređašnje stanje?

Answer 8

Kada stranka zbog nedovoljnog iskustva zaključi štetan ugovor za sebe.

Question 9

Koji su slučajevi gašenja obligacije nezavisno od volje stranaka?

Answer 9

Smrt stranke.

Promena statusa stranke.

Prinudna kompenzacija.

Sjedinjenje poverioca i dužnika.

Viša sila (npr. zemljotres, rat, begstvo roba).

Question 10

Kako smrt stranke može ugasiti obligaciju?

Answer 10

Ako je obligacija ličnog karaktera, smrt dužnika ili poverioca može dovesti do njenog prestanka.

Question 11

Kako promena statusa može uticati na gašenje obligacije?

Answer 11

Ako slobodan čovek postane rob, on gubi pravnu sposobnost, pa obligacija prestaje.

Question 12

Šta je prinudna kompenzacija?

Answer 12

Prinudna kompenzacija se vrši između bankara i klijenata kada banka koristi sredstva klijenta da podmiri dug.

Question 13

Šta je sjedinjenje poverioca i dužnika?

Answer 13

To je situacija kada jedna osoba postane i poverilac i dužnik u istoj obligaciji, pa ona prestaje (npr. naslednik nasledi dug sopstvenog dužnika).

Question 14

Kako viša sila može ugasiti obligaciju?

Answer 14

Ako obligaciju nije moguće izvršiti zbog spoljnih okolnosti van kontrole stranaka (npr. rat, poplava, zemljotres).

Question 15

Šta se dešava ako roba ili životinja koja je predmet obligacije pobegne?

Answer 15

Ako je begstvo nastalo bez krivice dužnika, obligacija može prestati usled više sile.

Question 16

Da li dužnik može tražiti raskid obligacije ako smatra da je oštećen?

Answer 16

Da, ako dokaže da je obligacija sklopljena pod nepovoljnim uslovima zbog njegovog neiskustva.

Question 17

Kada poverilac ne može naplatiti dug?

Answer 17

Kada obligacija prestane usled:

Oproštaja duga.

Prebijanja potraživanja.

Više sile (npr. predmet duga uništen u zemljotresu).

Question 18

Da li obligacija može prestati zbog prinudne kompenzacije bez saglasnosti dužnika?

Answer 18

Da, prinudna kompenzacija se vrši automatski, bez saglasnosti dužnika.

Question 19

Kako se obligacija može ugasiti ako se promeni status poverioca?

Answer 19

Ako poverilac izgubi pravnu sposobnost (npr. postane rob), obligacija može prestati.

Question 20

Može li obligacija nastaviti da postoji nakon više sile?

Answer 20

Ne, ako je izvršenje obaveze trajno nemoguće, obligacija se gasi.