3.6. Vođenje linija (trasiranje) Flashcards
Što smanjuje troškove građenja?
Veće prilagođavanje trase konfiguraciji terena u situaciji i uzdužnom presjeku.
Što smanjuje troškove eksploatacije?
Građenje trase s većim polumjerima krivina i manjim uzdužnim nagibom.
Na što utječe veličina prometnog opterećenja?
- na kategoriju pruge
- na tehničke parametre (broj kolosijeka, širina kolosijeka, mjerodavni nagibi, vrsta vuče, slobodni profili, maksimalna brzina, propusna sposobnost pruge, položaj kolodvora na trasi, itd.)
Koje načine trasiranja/vođenja trase razlikujemo?
a. umjetno razvijanje
b. slobodno razvijanje
Kad se primjenjuje umjetno razvijanje trase?
- u teškim terenskim uvjetima (brdovita predjela)
- cilj: dobiti potrebnu duljinu za penjanje (znatno manji nagib nego što je nagib terena)
Pomoću čega se vrši umjetno razvijanje trase?
- povratnica
- serpentina (zavojnica)
- petlja
- pužastog razvoja
Kakve povratnice razlikujemo?
a. lokomotiva je prvo na čelu, pa na kraju vlaka – vlak mora biti izmjenično vučen i guran; potreban samo jedan slijepi kolosijek
b. lokomotiva je uvijek na čelu vlaka – na postajama potreban dodatni obilazni kolosijek
Što su serpentine (zavojnice)?
Serpentine su oblikovni element trase kod kojeg je skretni kut α ≥ 180°.
Koje slučajeve serpentina razlikujemo?
a. dvostruke zavojnice na padini
b. zavojnice u sporednoj dolini
Što su dvostruke zavojnice na padini?
Dvostruka zavojnica nastaje kad na povratnici zamijenimo čeone kolodvore krivinama. To rješenje zahtjeva krivine malog polumjera ili primjenu zaokretnih tunela.
Što su zavojnice u sporednoj dolini?
To je najjednostavniji slučaj umjetnog razvijanja trase: trasa skreće oštrom krivinom iz glavne doline u sporednu, gdje se po mogućnosti uspinje što je više moguće na padini i na najpovoljnijem mjestu zakreće za 180° i prelazi na drugu stranu sporedne doline gdje se uspinje po padini i opet izlazi zavojem u glavnu dolinu.
Što je petlja?
Petlja predstavlja umjetni razvoj linije gdje pruga zaokreće za 360°. Kod ovog razvoja trase, dvije točke pruge se moraju nalaziti jedna iznad druge.
Koje petlje razlikujemo?
a. otvorena petlja – gornji kolosijek prelaci preko donjeg pomoću vijadukta
b. zatvorena/ tunelska petlja
Što je pužasti razvoj trase?
Primjenjuje se kod željeznica koje se uspinju na gorske vrhove (uglavnom željezničke pruge u turističkim ulogama).
Što je slobodno vođenje trase?
Cilj trasiranja ovim načinom je dobiti što manje zemljanih radova, pa se niveleta prilagođava terenu, a ona može biti izlomljena i sa suprotnim padovima uz uvjet da oni budu manji od pada kočenja.
