2. Kategorizacija pruga Flashcards
Prema čemu sve vrednujemo (kategoriziramo) pruge?
- prema značenju pruge u unutrašnjem i međunarodnom prometu
- prema prometnom opterećenju
- prema topografskim uvjetima
- kategorizacije je propisana od željezničke uprave i usklađena s međunarodnim dogovorima
- HŽ – Pravilnik o vrednovanju (kategorizaciji) pruga
- UIC – Objave: 700, 701 i 702
Pruge u sastavu HŽ (kategorizacija):
- magistralne (I reda: > 25000 t/dan, II reda: 6000 do 25000 t/dan)– pruge normalnog kolosijeka; veći značaj u povezivanju važnijih gospodarskih centara i opsega prijevoza; služe u međunarodnom tranzitnom prometu
- ostale (III reda: <6000 t/dan) – pruge normalnog kolosijeka
Kategorizacija pruga prema dopuštenom opterećenju:
Napiši podjelu željeznica po dopuštenom opterećenju prema TSI
TSI (Tehničke specifikacije za interoperabilnost)
Kategorizacija pruga prema topografskim uvjetima:
a. ravničarske pruge
b. pruge na brežuljkastom terenu
c. brdske pruge
d. planinske pruge
- važno zbog uvjeta građenja i metoda eksploatacije
Kategorizacija pruga ovisno o širini kolosijeka i godišnjem bruto omibu prometa.
Prednosti uskotračnih pruga:
- manji građevinski troškovi
- laganija vozila (manje osovinsko opterećenje)
- manji profili vozila (tovarni i slobodni)
- manji polumjeri krivina
- umjetne građevine (tuneli, vijadukti) su rijeđi ili se mogu izbjeći
Nedostaci uskotračnih pruga:
- manji vagoni (manje korisnog prostora)
- otežana konstrukcija lokomotiva što je širina kolosijeka uža
- nemirnija vožnja
- manje brzine
Usporedba uskotračnih i pruga normalne širine kolosijeka:
- regionalna sposobnost: neovisnost od geografskih okolnosti veća je kod uskogtračnih pruga – bolje se prilagođavaju terenu
- kvalitativna sposobnost: brzina i udobnost manji kod uskotračnih; sigurnost, redovitost, točnost, frekvencija ponude nisu ovisni o širini kolosijeka
- kvantitativna sposobnost: sposobnost prevoženja većih količina je manja kod uskotračnih pruga
Koji širinu uskotračne pruge odabrati ovisno o svrsi?
- širine < 600 mm (mala širina za javni promet, služi za provizorne i radne kolosijeke)
- širine od 600 mm (mala širina za javni promet – male brzine)
- širine od 750 i 760 mm (zadovoljava potrebe javnog prometa malog prometnog obima – do 60 km/h)
- širine od 1000 i 1067 mm (pogodne i za veoma jaki promet – moguće brzine do 100 km/h)
O čemu ovisi određivanje broja kolosijeka?
a) o propusnoj sposobnosti pruge (broj vlakova u 24 h)
b) o prijevoznoj sposobnosti pruge (količina bruto tona koja se može prevesti u 24 h)
Gornja granice prijevozne sposobnosti jednokolosiječne pruge
45500 t/dan
Donja ekonomična granica dvokolosiječne pruge
≥ 30000 t/dan
Kapacitet pruge za 1 godinu (promet se odvija cca 300 dana u godini):
- jednokolosiječne pruge: 9-13.5 mil.br.t/god (srednja vrijednost: 12 mil.br.t/god)
- dvokolosiječne pruge: 30 mil.br.t/god (opterećenje ne prelazi 100 000 t/dan)
Umjesto četverokolosiječne pruge nastoji se:
Razdvojiti promet na:
- putnički i teretni promet
- brze i spore vlakove
Kada nastupa gradnja drugog kolosijeka?
- odluka o gradnji drugog kolosijeka nastupa tek onda kad se iscrpe sve mogućnosti za povećanje propusne i prijevozne sposobnosti (kapacitet) jednokolosiječne pruge
Mogućnosti povećanja kapaciteta na jednokolosiječnoj pruzi:
- podjela pruge na prostorne razmake – APB (vlakovi istih brzina voze u snopovima – paketno otpremanje)
- povećanje osovinskog opterećenja (pojačanje gornjeg ustroja)
- izgradnja ukrsnica na najkritičnijim međustaničim razmacima
- oprema kolodvora dovoljnim brojem glavnih kolosijeka
- izgradnja drugog kolosijeka na najkritičnijim mjestima
Princip funkcioniranja dvokolosiječnih pruga:
- u pravilu desna vožnja
- upravljanje iz centralnog mjesta (CTC - Central Traffic Control)
- korištenje oba kolosijeka za isti smjer (banalizacija kolosijeka) – kao mjera povećanja prijevozne i propusne sposobnosti
Koja je propusna sposobnost jednokolosiječne pruge, a kolika dvokolosiječne?
jednokolosiječne – 70-80 vlakova/dan
dvokolosiječne – 220-250 vlakova/dan
