2. Kategorizacija pruga

Question 1

Prema čemu sve vrednujemo (kategoriziramo) pruge?

Answer 1

• prema značenju pruge u unutrašnjem i međunarodnom prometu
• prema prometnom opterećenju
• prema topografskim uvjetima
• kategorizacije je propisana od željezničke uprave i usklađena s međunarodnim dogovorima
• HŽ – Pravilnik o vrednovanju (kategorizaciji) pruga
• UIC – Objave: 700, 701 i 702

Question 2

Pruge u sastavu HŽ (kategorizacija):

Answer 2

• magistralne (I reda: > 25000 t/dan, II reda: 6000 do 25000 t/dan)– pruge normalnog kolosijeka; veći značaj u povezivanju važnijih gospodarskih centara i opsega prijevoza; služe u međunarodnom tranzitnom prometu
• ostale (III reda: <6000 t/dan) – pruge normalnog kolosijeka

Question 3

Kategorizacija pruga prema dopuštenom opterećenju:

Answer 3

Question 4

Napiši podjelu željeznica po dopuštenom opterećenju prema TSI

TSI (Tehničke specifikacije za interoperabilnost)

Answer 4

prilog sa Merlina

Question 5

Kategorizacija pruga prema topografskim uvjetima:

Answer 5

a. ravničarske pruge
b. pruge na brežuljkastom terenu
c. brdske pruge
d. planinske pruge

• važno zbog uvjeta građenja i metoda eksploatacije

Question 6

Kategorizacija pruga ovisno o širini kolosijeka i godišnjem bruto omibu prometa.

Answer 6

Question 7

Prednosti uskotračnih pruga:

Answer 7

• manji građevinski troškovi
• laganija vozila (manje osovinsko opterećenje)
• manji profili vozila (tovarni i slobodni)
• manji polumjeri krivina
• umjetne građevine (tuneli, vijadukti) su rijeđi ili se mogu izbjeći

Question 8

Nedostaci uskotračnih pruga:

Answer 8

• manji vagoni (manje korisnog prostora)
• otežana konstrukcija lokomotiva što je širina kolosijeka uža
• nemirnija vožnja
• manje brzine

Question 9

Usporedba uskotračnih i pruga normalne širine kolosijeka:

Answer 9

• regionalna sposobnost: neovisnost od geografskih okolnosti veća je kod uskogtračnih pruga – bolje se prilagođavaju terenu
• kvalitativna sposobnost: brzina i udobnost manji kod uskotračnih; sigurnost, redovitost, točnost, frekvencija ponude nisu ovisni o širini kolosijeka
• kvantitativna sposobnost: sposobnost prevoženja većih količina je manja kod uskotračnih pruga

Question 10

Koji širinu uskotračne pruge odabrati ovisno o svrsi?

Answer 10

• širine < 600 mm (mala širina za javni promet, služi za provizorne i radne kolosijeke)
• širine od 600 mm (mala širina za javni promet – male brzine)
• širine od 750 i 760 mm (zadovoljava potrebe javnog prometa malog prometnog obima – do 60 km/h)
• širine od 1000 i 1067 mm (pogodne i za veoma jaki promet – moguće brzine do 100 km/h)

Question 11

O čemu ovisi određivanje broja kolosijeka?

Answer 11

a) o propusnoj sposobnosti pruge (broj vlakova u 24 h)
b) o prijevoznoj sposobnosti pruge (količina bruto tona koja se može prevesti u 24 h)

Question 12

Gornja granice prijevozne sposobnosti jednokolosiječne pruge

Answer 12

45500 t/dan

Question 13

Donja ekonomična granica dvokolosiječne pruge

Answer 13

≥ 30000 t/dan

Question 14

Kapacitet pruge za 1 godinu (promet se odvija cca 300 dana u godini):

Answer 14

• jednokolosiječne pruge: 9-13.5 mil.br.t/god (srednja vrijednost: 12 mil.br.t/god)
• dvokolosiječne pruge: 30 mil.br.t/god (opterećenje ne prelazi 100 000 t/dan)

Question 15

Umjesto četverokolosiječne pruge nastoji se:

Answer 15

Razdvojiti promet na:
- putnički i teretni promet
- brze i spore vlakove

Question 16

Kada nastupa gradnja drugog kolosijeka?

Answer 16

• odluka o gradnji drugog kolosijeka nastupa tek onda kad se iscrpe sve mogućnosti za povećanje propusne i prijevozne sposobnosti (kapacitet) jednokolosiječne pruge

Question 17

Mogućnosti povećanja kapaciteta na jednokolosiječnoj pruzi:

Answer 17

• podjela pruge na prostorne razmake – APB (vlakovi istih brzina voze u snopovima – paketno otpremanje)
• povećanje osovinskog opterećenja (pojačanje gornjeg ustroja)
• izgradnja ukrsnica na najkritičnijim međustaničim razmacima
• oprema kolodvora dovoljnim brojem glavnih kolosijeka
• izgradnja drugog kolosijeka na najkritičnijim mjestima

Question 18

Princip funkcioniranja dvokolosiječnih pruga:

Answer 18

• u pravilu desna vožnja
• upravljanje iz centralnog mjesta (CTC - Central Traffic Control)
• korištenje oba kolosijeka za isti smjer (banalizacija kolosijeka) – kao mjera povećanja prijevozne i propusne sposobnosti

Question 19

Koja je propusna sposobnost jednokolosiječne pruge, a kolika dvokolosiječne?

Answer 19

jednokolosiječne – 70-80 vlakova/dan
dvokolosiječne – 220-250 vlakova/dan