Odjeljci tjelesnih tekućina - poglavlje 25 I

Question 1

dnevni unos vode

Answer 1

• 2L iz pica i hrane
• 200mL oksidacijom ugljikohidrata = 2.3L
• ovisi o osobama, aktivnosti, klimi itd

Question 2

dnevni gubitak vode

Answer 2

1. Neosjetno gubljenje vode
   - ne možemo nadzirati, kroz kožu i dipne puteve - 700mL
   - rožnati sloj kože spriječava difuziju vode kroz kože -> npr kod opekilina može ispariti 3-5L vode kroz kožu(normalno 300,400ml neovisno o znojenju
   - disanjem zraka -> zrak se zasićuje vodom i izlazi vlažniji nego što uđe - 400mL
2. Stolicom
   - 100mL, proljev povećava
3. Bubrezima - mokraćom
   - regulira se odnos između unosa i iznošenja vode i elektrolita iz tijela na temelju količine tih tvari u bubrezima
   - 0.5 - 20L
   .
   ukupno 2300mL tj. onoliko koliko i uđe

Question 3

podjela tjelesnih tekućina

Answer 3

1. izvanstanična - međustanična i krvna plazma
2. unutarstanična
3. transcelularna - posebna vrsta izvanstanične tekućine u sinovijalnom, perijakardijalnom, peritonealnom..i prostoru

Question 4

količina vode u tijelu

Answer 4

• odrasli muškarac 60% -> 70kg -> 42kg
• žene u prosjeku 50%
• novorođenča 75%
• smanjuje se s povećanjem masti u tijelu i starenjem
• ovisi o dobi, spolu, masti u tijelu

Question 5

količina unutarstanične i izvanstanične krvi

Answer 5

• unutar -> od 42L vode, 28L je u stanici(2/3), 40% ukupne tjelesne mase)
• izvan -> od 42L, 14L je u stanici(1/3), 20% tjelsne mase -> od toga 11L međustanične tekućine(3/4), ostalo plazma -> ima više proteina

Question 6

volumen krvi

Answer 6

• sadrži i unutarstaničnu iz eritrocita i izvanstaničnu tekućinu iz plazme
• 5L, 7% tjelesne mase
• važan za nadzor kardiovaskularne dinamike

Question 7

hematokrit

Answer 7

• udio eritrocita u krvi -> određuje se centriugiranjem
• budući da dio plazme uvijek ostane među eritrocita -> izmjerena veličina je 96% stvarne
• normalan 0.35-0.4
• policitemija i anemija

Question 8

sastojci unutarstanične i izvanstanine tekućine

Answer 8

Izvanstanična
- Na+, Cl-, Ca2+
- plazma i međustanične tekućina -> sličnog sastava
- razlika 1 -> veća konc. bjelančevina u plazmi(jer kapilarna membrana slabo propušta, a elektrolite dosta dobro)
- razlika 2 -> veća konc. + iona u plazmi nego međustaničnoj tekućini -> negativne bjelančevine privlače pozitivne katione i odbija u međustaničnu anione
.
Unutarstanična
- K+, fosfatni ioni, bjelančevine, Mg2+
- odvojena od izvanstanične tkućine -> membranom propusnom sao za vodu

Question 9

mjerenje volumena tekućine u različitim odjeljcima tjelesnih tekućina - načelo razrijeđivanja indikatora

Answer 9

• u određeni odjeljak unese se neka indikatorska tvar i pusti da se jednoliko rasporedi po cijeloj tekućini -> zatim se mjeri stupanj njezina razrijeđenja
• prema očuvanju mase -> onoliko koliko stavimo tvari toliko je treba bit nakon razrijeđenja -> Va x Ca= Vb x Cb -> da bi smo odredili volmen tvari u posudi Vb potrebno je znati volumen i konc. tvari koje smo ubrizgali, a konc. tekućine se izmjeri
  .
• može se primjenit ako se tvar: jednoliko raprši po odjeljku, ako se ne rasprši nigdje drugdje i ne matabolizira se niti izlučuje

Question 10

određivanje volumena pojedinih odjeljak tjelesnih tekućina

Answer 10

1. mjerenje ukupne tjelesne mase -> radioaktivna ili teška voda ubrizgaju se u krv i pomiješaju se sa svom vodom iz tijela -> računa se po metodi razdrijeđivanja
2. mjerenje izvanstanične tekućine -> bilo koja tvar koja se raspoređuje po plazmi i međustaničnoj tekućini a ne prolazi kroz membranu -> radioaktivni Na, Cl, inulin, ipak dio tvari difundira u stanice -> pa mjerimo njihov prostor
3. mjerene unutarstanučne tekućine ->Vut = Vuk-iz
4. mjerenje plazme -> tvar koja ne prolazi kroz kapilarne mmebrane a ostaje u krvotoku -> albumin označen radioaktivnim jodom, Evansova modrila(boja koja se veže na plazmatske proteine
5. mjerenje međustanične tekućine -> Vms= Viz - Vp
6. mjerneje krvi ->volumen plazme/1- hematokrit ili radioaktivnim eritrocitima pa njihovu radioaktivnost ili razdrijeđivanje

Question 11

osmotski koeficijent

Answer 11

• računanje osmolarnosti putem vant Hoffova je djelom netočno jer ioni Na i Cl se zbog međusobnog privlačenja ne ponašaju kao samostalne čestice
• za NaCl -> 0.93
• stvarna osmolarnost 0.9% otopine NaCl -> 308 x 0.93 = 286 mOsmol/L

Question 12

osmolarnost tjelesnih tekućina

Answer 12

• 80% izvanstanične osmolarnosti čine -> Na i Cl ioni
• 50% unutarstanične osmolarnosti čini -> K ioni
• u sva tri odjeljka približno 300mOsm/L(zapravo 282 zbog osmotskog koef) -> jedino u plazmi za 1 veća zbog bjelančevina pa je i osmotski tlak viši

Question 13

promijene konc. tvari i osmotskog tlaka

Answer 13

• promijena za konc. svaki mili Osmol nedifuzibilne tvari(ne prolazi kroz membranu) -> osmotski tlak na membranu 19.3mmHg
• npr. s jedne strane čist voda i osmolarnost unutar stanice 282 -> sila na membranu 5400mmHg
• stvaraju se velke sile koje uzrokuju velike promijene staničnog volumena

Question 14

izotonične, hipertonične i hipotonične otopine

Answer 14

• izotonična -> stanice u otopini nedifuzibilnih čestica, osmolarnosti 282mOsm/L -> jednaka konc. tvari unutar i izvan stanice -> nema promijene staničnog volumena(otopljene tvari ne mogu i ne ulaze nit izlaze iz stanice, voda jednoliko ulazi i izlazi) -> 0.9% NaCl, 5% glukoze
• hipotonična -> manja konc. nedifuzibilnih čestica nego u stanici-> manja osmolarnost od 282 -> voda ulazi u stanicu i nastoji ujednačit konc. tvari unutar i izvan stanice -> stanica bubri i puca
• hipertonična -> veća konc nedifuzibilnih tvari nego u stanici, veća osmolarnost -> voda izlazi iz stanice niz svoj gradijent i nastoji ujednačit konc tvari -> stanica se smežura

Question 15

izoosmotske, hiperosmotske i hipoosmotkse otopine

Answer 15

• konc. tvari neovisno prolaze li ili ne kroz membranu
• izoosmotska otopina -> jednka osmolarnost kao i u stanici ali neovisno o tome mogu li otopljene tvari proći kroz membranu
• hipoosmotska -> niža osmolarnost nego u stanici
• hiperosmotsk -> viša osmolarnost nego u stanici
• tvari koje lo prolaze korz membranu npr ureja -> prolazno urokuju pomak tekućine pa se izjednači -> malo utječe na stanični volumen

Question 16

brzina prijenosa tekućine unutar i izvan stanice

Answer 16

• voda se brzo prenosi -> razlike u osmolarnost se brzo izjednačavaju -> to ne znači d se svuda u tijelu brzo stvori ravnoteža
• voda dolazi iz crijeva pa krvlju posvuda u tijelu -> treba 30min za uspostavljanje ravnoteže svuda u tijelu

Question 17

dva načela promijene volumena unutarstančne i izvanstanične tekućine

Answer 17

1. voda se kroz membrane kreće brzo -> osmolarnost ostaje gotovo jednaka osim u prvih nekoliko minuta promijene
2. stanične membrane gotovo su sasvim nepropusne za mnoge otopljene tvari -> broj osmola u unutarstaničnoj i izvanstaničnoj tekućini je nepromijenjen(osim ako se se tvari dodaju ili gub iz izvanstanice)

Question 18

računanje pomaka tekućine i osmolarnosti nakon infuzije neke otopine(hiperili hipotonične) - provježbat

Answer 18

1. na početku -> volumen, mosmol -> konc.(izvan, unutar, uk)
2. nakon dodavanja otopine -> volumen izvan + volumen dodane, mosmol izvan + osmol dodane, konc. izvan se mijenja, unutar se ne mijenja, uk se mijenja
3. nakon što se uravnoteže -> konc. se izjednače/ukupan volumen -> ukupan mosmol, volumen stanične/izvan -> mosmol x konc.

Question 19

primjena otopina glukoze

Answer 19

• bolesnici -> otopina glukoze(nekad i ak, masti) -> konc. moraju biti izotonične -> nakon što se hranjive tvari metaboliziraju -> ostaje višak vode -> vodu izlučujemo mokraćom
• liječenje dehidracije -> izoosmotska 5% otopina glukoze(čista voda bi uzrokovala bubrenje eritrocita(hipotoničnost) -> brzo se prenosi glukoza u stanice -> smanjuje se osmolarnost izvanstanične tekućine(hipertoničnost), tj smanjuje povećanu osmolarnost

Question 20

procijena stanja tjelsnih tekućina bolesnika

Answer 20

• mjeri se konc. Na u plazmi(izvan stanice)
• ne mjeri se rutinski osmolarnost plazme -> Na i Cl čine 90% otopljenih tvari u plazmi -> dobar pokazatečj plazmastske osmolarnosti