Koncentriranje i razrjeđivanje mokraće - poglavlje 29 I

Question 1

odgovor bubrega na izazove

Answer 1

• puno vode i mala osmolarnost -> mogu izlučivat mokraću 50mOsm/L(1/6 normalne)
• malo vode i velika osmolarnost -> mogu izlučivat mokraću 1300mOsm/L
  .
• mogu izlučivat puno razrijeđene mokraće i malo koncentirane mokraće -> bez promijene izlučivanja otopljenih tvari

Question 2

ADH i nadzor koncentracije mokraće

Answer 2

• kad se osmolarnost povisi -> stražnji režanj hipofize luči ADH -> povećava propusnost završnih distalnih kanalića i sabirnih cijevi za vodu -> povećanje reapsorpcije vode i smanjenje mokraće
• osmolarnost se smanji -> starnji režanj hipofize manje luči ADH -> smanjenje propusnosti distalnih i sabirnih kanalića -> smanjenje reapsorpcije vode i povećanje mokraće

Question 3

izlučivanje razdrijeđene mokraće

Answer 3

• npr. popijemo litru vode u 45min -> volumen mokraće poveća se 6puta, osmolarnost padne 6 puta -> otopljene tvari se reapsorbiraju više nego voda pa se njihova konc ne mijenja

Question 4

izlučivanje razrijeđene mokraće po kanalićima

Answer 4

• prox kanalić -> reapsorpcija ostaje ista tj izoosomotska je tubularna tekućina -300mOsml/L
• silazni krak H petlje -> voda se reapsorbira i tubularna tekućina dobiva jednaku osmolarnost kao i bubrežana srž - tj povećava se jer voda odlazi
• uzlazni krak H petlje -> voda se ne reapsorbira neovisno o ADH, reapsorbiraju se Na, K, Cl -> tekućina se razrijeđuje -> postaje hipoosmotska -> osmolarnost iznosi samo 1/3 plazmatske osmolarnosti -> 100mOsmol/L
• završni distalni kanalići i sabirna cijev -> reapsorpcija dodatnog NaCl -> smanjenje osmolarnosti - 50mOsm/L, bez ADH nema reapsorpcije vode pa se mokraća dalje još razrijeđuje

Question 5

obavezni volumen mokraće

Answer 5

• količina mokraće koja se mora izlučit da bi se izbacili svi metabolički produkti
• osoba 70kg -> 600mOsm metaboličkih tvari mora izlučiti, ako se mokraća može koncentirati 1200mOsm/l => 0.5l MORAMO IZLUČIT

Question 6

pijenje morske vode

Answer 6

• morska voda -> 3.5% NaCl-a, 1200mOsm/L -> ako popijemo litru morske vode -> unos Na Cl-a bio bi 1200mOsmol
• mokraća se može max koncentrirati do 1200mOsmol -> volumen potreban da se izbaci 1200 mOsm je 1L
• dakle, za izlučivanje 1L morske vode treba 1.5L mokraće -> 1200mOsm za NaCl i 600mOsm za ostale otopljene tvari -> netogubitak 0.5L tekućine -> dehidracije

Question 7

specifična gustoća mokraće

Answer 7

• koristi se za brzu procijenu konc. otopljenih tvari u mokraći
• masa otopljenih tvari u volumenu mokraće -> određena i brojem i veličinom
• što je mokraća koncentriranija -> veća je gustoća
• linearno raste s osmolarnosti(odnosno smanjenjem vode)
• 1002-1028 g/mL normalna
• povrćanje za 0.001 za svakih 40mOsm/L porast osmolarnosti -> mijenja se u prisutnosti većih molekula npr glukoza -> tad može pokazat veliku koncentriranost unatoč normalnoj osmolarnosti

Question 8

dva uvjeta nastajanja koncentrirane mokraće

Answer 8

• velika konc ADH
• velika osmolarnost međustanične tekućine u bubrežnoj srži -> hiperosmotska bubrežna srž -> stvara osmotski gradijent za vodu -> omogućava mehanizam protustrujnog umnožavanja

Question 9

mehanizam protustrujnog umnožavanja - stvaranje hiperosmotskog intersticija

Answer 9

• normalno u tijelu međustanična tekućina 300mOSM(282) -> u bubrežnoj srži 1300mOsm -> hiperosmotsko -> suvišak otopljenih tvari
  To omogućava:
• aktivni prijenos Na, Cl, K iz debelog segmenta u intersticiji
• aktivni prijenos iona iz sabirne cijevi u intersticji
• olakšana difuzija ureje iz sabirne cijevi u intersticji
• mala difuzija vode iz sabirnih cijevi
  .
• u silaznom kraku H petlje => reapsorbira se voda pa osmolarnost raste
• u uzlaznom kraku => reapsorbiraju se ioni pa osmolarnost pada

Question 10

koraci protustrujnog umnožavanja

Answer 10

1. H petlja ispunjena tekućinom jednakom koja izlazi iz prox kanalića -> 300mOsm
2. aktivna crpka debelo kraka H petlje -> smanjuje konc. tubularne tekućine(200), povećava u intersticiju(400) -> gradjent 200mOsm -> granična vrijednost jer kad se dosegne paracelularna difuzija u suprotnom smjeru izjednačava se ulazak i izlazak iona
3. silazni krak H petlje -> postiže se osmotska ravnoteža jer se osmozom izbacuje voda - 400-400mOsm
4. dodatno pristiže tekućina iz prox kanalića -> hiperosmotska tekućina iz silaznog se potiskuje u uzlazni
5. opet akitvno prelaženje iona -> gradijent 200mOsm -> tj. 500mOsm u intersticiju
6. ponovno se nova pristigla tekućina iz prox kanalića izjednačava tj stvara osmotsku ravnotežu s intersticijem
7. ponovno 5,6
   .
   - ponavljanjem koraka -> nakupljaju se otopljene tvari u intersticiju tj umnožavaju se i pojačavaju konc gradijent

Question 11

uloga završnih distalnih kanalića i sabirnih cijevi u izlučivanju konc. mokraće

Answer 11

• početni distalni kanalić -> razrijeđuje jer reapsorbira NaCl
• završni distalni kanalić -> reapsorbiraju dio otopljenih tvari i bez ADH ne reapsorbiraju vodu, kad ima ADH reapsorbiraju
• medularna sabirna cijev -> reapsorpcija vode i Na, uz ADH još više -> koncentriraju
• na kraju sabirne cijevi -> pri velikoj konc. ADH osmolarnost tubularne tekućine jednaka osmolarnosti međustanične tekućine -> 1200mOsm/L

Question 12

urea i koncentrirana mokraća

Answer 12

• osim NaCl, pridonosi 50% osmolarnosti medularnog intersticija
• prox kanalić -> reapsorbira se 50% otfiltrirane ureje
• H petlja, distalni kanalić -> slaba reapsorpcija ureje zbog nepropusnosti
• kod povećanog ADH -> više se repsorbira voda -> povećava se konc. ureje u tubularnoj tekućini -> potiče se pasivna difuzija ureje niz gradijent u medulanoj sabirnoj cijevi -> održava se visoka konc ureje u tubularnoj tekućini i visoka konc. mokraće
• olakšavaju UT-A1,3 nosači

Question 13

recirkulacija ureje i hiperosmolarnost srži

Answer 13

• dopunski mehanizam stvaranje hiperosmotske srži -> pogotovo kad je opskrba vodom nedostatna
  .
• prolazeći kroz tubularni sustav konc. ureje raste zbog reapsorpcije vode i secerniranja ureje
• sekrecija u tanki dio H petlje pomću UT-A2 nosača
• pod utjecajem ADH -> reaposorbira se iz medularne sabirne cijevi -> mali dio te ureje difundira opet nazad u tanki dio H petlje -> i ponovno do medularne sabirne cijevi
• tako nekoliko puta i time povećava svoju konc. u intersticiju a time i osmolarnost

Question 14

protok krvi kroz bubrežnu srž - vaza rekta

Answer 14

• prolaskom krvi kroz srž -> trebaju se zadovoljit metaboličke potrebe bez da se isperu sve otopljene tvari -> treba poseban sustav
• da nema zasebnog sustava za protjecanje krvi -> otopljene tvari protustrujnim umnožavanjem bi se isprale
  .
  Što čini posebno taj sustav?
• malen protok krvi -> manje od 5% ukupnog bubrežnog protoka -> dovoljan za metaboličke potrebe ali taman da ne smanji konc otopljenih tvari
• žile imaju poseban protustrujni izmjenjivač kojim spriječavaju gubitak otopljenih tvari odnosno smanjuju ga na minumum

Question 15

protustrujni izmjenjivač vaza rekta

Answer 15

• ne stvara medularnu hiperosmolarnost nego spriječava njenu razgradnju
• uzima samo tvari reapsobirane iz sabirne cijevi -> ostalo ne dira
  .
• u obliku slova U -> krajevi na granici kore i srži, donji dio u srži
• krv ulazi i silazi -> krv se koncentrira jer -> otopljene tvari ulaze iz intersticija i voda izlazi u intersticiji
• na dnu slova U -> osmolarnost 1200mOsm -> kao i medularni intersticiji -> i tu nema izmjene tekućine ni tvari
• krv izlazi i penje se -> krv se razrijeđuje tj smanjuje e konc -> voda ulazi nazad u žilu, a otopljene tvari van žile

Question 16

smanjenje sposobnosti koncentriranja mokraće

Answer 16

• vazodilatatori -> povećavaju bubrežni protok krvi -> ispiru otopljene tvari
• povišenje arterijskog tlaka -> poveććava protok i ispire otopljene tvari
  .
• ne ovisi samo o ADH nego i sržnoj hiperosmolarnosti

Question 17

centralni i nefrogeni diabetes insipidus

Answer 17

Centralni
- nesposobnost stvaranja ili izlučivanja ADH iz hipofize
- voda se ne reapsorbira -> veliki volumen razrijeđene mokraće -> dehidracija -> sve ok ak puno pije vode jer se aktiviraju mehanizmi žeđi -> ak ne pije brzo ide nesvjestica
- liječenje dezmopresinom -> djeluje na V2 receptore i povećava propusnost za vodu
.
Nefrogeni
- bubreg ne može reagirat na ADH iako ga ima dovoljno -> zbog neke bubrežne bolesti
- dehidracija, veliki volumen razrijeđene mokraće

Question 18

osmolarnost plazme i Na ion

Answer 18

• Na i njemu pridruženi anioni -> čine 94% otopljenih tvari izvan stanice -> dobro možemo procijeniti osmolarnost izvan stanice na temelju konc Na
• 142mmol/L -> osmolarnost 298mOsm/L
• ako želimo bit točniji uzimamo u obzir i glukozu i ureju (zbrajamo) ali ureja lako prolazi kroz membrane stanica -> nije pozdana baš

Question 19

povratna sprega osmoreceptori - ADH

Answer 19

• nadzor konc Na i osmolarnosti izvan stanice -> aktivira se kad osmolarnost poraste tj kad konc Na poraste
  1. skvrčavanje osmoreceptorskih stanica(specijalizirane živčane stanice) prednjem hipotalamusu -> blizu supraoptičkih jezgara
  2. slanje signala -> stanice supraoptičkih jezgara -> stranji režanj hipofize
  3. potiče se lučenje ADH iz sekrecijskih mjehurića
  4. ADH u krvi odlazi do bubrga i povećava propusnost za vodu
  5. manje se izlučuje konc. mokraće -> voda i Na se zadržavaju u tijelu
  .
• vrijedi i obrnutooooo

Question 20

gdje se sintetizira ADH

Answer 20

• supraoptička i paraventrikularna jezgra hipotalamusa -> magnocelularni neuroni -> živcima se prenosi do hipofize
• anteroventralne regije trećeg ventrikula AV3V -> subfornikalni i vaskulozni organ