Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

patologija > Bolesti srca (8) > Flashcards

Bolesti srca (8) Flashcards

1
Q

zatajivanje srca

A

patofiziološki proces koji nastaje kada srce ne uspije dostaviti dovoljno arterijske oksigenirane krvi da zadovolji metaboličke funkcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

minutni volumen

A

predukt udarnog volumena i ferkvencije pulsa
6-8 L/min

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

udarni volumen

A

ovisi o predopterećenju, poslijeopterećenju i kontraktilnosti srca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

ferkvencija pulsa

A

ovisi o interakciji simpatičkih i parasimpatičkih stimulusa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

zatajivanje lijeve strane srca

A

najčešće je posljedica ishemijske bolesti srca
1. povećani otpor istjecanju krvi iz lijeve klijetke (sistemna hipertenzija, aortalna stenoza, koartakcija aorte)
2. volumna preopterećenost lijeve klijetke (aortalna insuficijencija, anemija, tireotoksikoza)
3. smanjena kontraktilnost miokarda ( infarkt, kardiomiopatija, električni poremećaj srca)
zatajenje lijeve strane može biti akutno i kronično (češće)

klinički simptomi; hipoksijske encefalopatije i prerenalna azotemija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

zatajivanje desne strane srca (plućno srce)

A
  1. smanjena kontraktilnost miokarda (infarkti)
  2. povećani otpor istjecanju krvi iz desne klijetke (plućna hipertenzija, plućna embolija)
  3. volumna preopterećenost desne klijetke (ventrikularni ili atrijski septalni defekt, preljev prekomjernih količina venske krvi)
    akutno (npr. masivne embolije) ili kronično (npr. plućne bolesti)
    zatajivanje lijeve klijetke je najčešći uzrok zatajivanja desne
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

glavni uzroci zatajenja lijeve strane srca

A

a) progresivni zastoj u plućnoj cirkulaciji (edem)
b) periferna ishemija zbog smanjenog dotoka krvi

  1. lijeva klijetka slabi i ne može se isprazniti
  2. hipoperfuzija vitalnih organa ( mozak (gubitak neurna) i srce (hipertrofično i dilatirano) )
  3. smanjen bubrežni protok krvi stimulira sekreciju renina - angiotenzina i aldosterona - gubitak nefrona , a u crijevima gubitak epitelnih st
  4. zadržavanje krvi u plućni venama
  5. edem u plućima

fibirlacija lijevog atrija može biti uzrok arterijske tromboembolije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

zatajivanje desne strane srca

A

srce: akutno - vide se samo dilatacije
kronično- praćeno i hipertrofijom
edem: najraniji znak zadajenja desne str je PERIFERNI EDEM na nogama (zbog gravitacije)
PLEURALNI IZLJEV, ASCITES, PERIKARDIJALNI IZLIJEV, ANASARKA (u teškim slučajevima)
jetra: kongestivnu hepatomegaliju (venski zastoj koji uzrokuje promjene nalik na muškatni oraščić)
dugotrajno zatajivanje u jetri se očituje kardijalnom sklerozom ili kardijalnom cirozom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Ishemijska srčana bolest (ISB)

A

često se naziva i bolesti koronarnih arterija ili koronarnom srčanom bolesti
obilježena je manjkom kisika i hranjivih tvari te nakupljanjem otpadnih produkata metabolizma
najčešća srčana bolest
može biti: apsolutna (uzrokovana trombom)
relativna (uzrokovana suženjem)
uzroci: ateroskleroza, tromboza, embolija, spazam koronarki, stenoza ušća koronarki, arteritis, anemija, hipertrofija, tireotoksikoza)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

angina pectoris (ISB)

A

uzrokovana je akutnom miokardijalnom ishemojom
očituje se naglom prekorijalnom boli
RELATIVNA ISHEMIJA- krakog je trajanja, daje se bolesniku NITROGLICERIN (za perifrenu vazodilataciju, smanjeni dotok venske krvi u srce i proširenje krvnih žila)

AP se dijeli u tri podskupine-
1. STABILNA AP (TIPIČNA AP) - nastaje pri naporu, prisutni su STABILNI aterosklerotični plakovi koji suzuju lumen i sprječavaju dilataciju
posljedično dolazi do blage ishemije koja ne uzrokuje nekrozu tj infarkt
2. NESTABILNA AP (CRESENDO AP TJ. PREINFARKTNA AP) - najopasniji oblik, pojačava se sama od sebe (bez napora) , NESTABILNI aterosklerotični plakovi, stvaranje malih trombova
3. PRINZMETALOVA AP (VARIJANTNI AP) - nastaje pri mirovanju, blaga ateroskleroza i miokard bez patoloških oštećenja, bol je slabijeg intenziteta, nastaje zbog spazma (nitroglicerin)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

infarkt miokarda (ISB)

A

posljedica je koronarne tromboze i ishemije koja traje dovoljno dugo da uzrokuje nekrozu
dvije vrste infarkta….

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

transmuralni infarkt

A
  1. TRANSMURALNI INFARKT - zahvaća anatomsko područje koje krvlju opskrbljuje jedna koronarna arterija (zahvaća cijelu širinu stjenke klijetke)
    OKLUZIJA
    lokalizacija ovisi o mjestu tromboze jedne od tri glavne koronarne art. : LIJEVA PREDNJA SILAZNA ARTERIJA (začepljenje uzrokuje infarkt u prednjoj str lijeve klijetke, prednjoj str ventrikularne pregrade i opsegu apeksa)
    DESNA KORONARNA ARTERIJA (ko ovo gore samo iza i desna klijetka)
    LIJEVA CIRKUMFLEKSNA ARTERIJA (lateralna strana lijeve klijetke)
    ta začepljenja koronarnih arterija nastaju uglavnom nakon rupture ateroma (uzlazak ateromskih tvari u koronarku, krv + areromske tvari (trombogenične) =tromb )
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

subendokardijalni multifokalni infarkt

A

nastaje tokom HIPOTENZIVNIH EPIZODA (šok, masivno krvarenje, trauma)
koronarne arterije nisu začepljene
ishemija na subendokardijalnom djelu miokarda i obuhvaća čitavi opseg lijeve klijetke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

transmuralni vs subendokardijalni multifokalni infarkt

A

transmuralni: koronarna tromboza, ateroskleroza +tromb u koronarkama
anatomski određeno područje, cijela debljina stijenke
unifokalna zona nekroze
epikarditis
ventrikularna aneurizma je moguća

subendokardijalni: hipotenzija, bez uočljivih promjena u koronarkama
cirkumferencijalno, uska subendokardijalna zona
multifokalna područja nekroze
nema epikardititsa
nema ventrikularne aneurizme

zajednočko: enzimski biljezi i troponin u serumu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

okluzivni tromb

A

može se naći u 90% slučajeva u osoba koje su obducirane 4 h nakon infarkta
kasnije se taj postotak smanjuje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

makroskopski izgled miokarda nakon infarkta

A

ako je nastupio infarkt naglo miokard je normalna izgleda
tek 24 sata nakon koronarne okluzije vise se prvi makroskopski znakovi u miokardu
nakon 6 tjedana nastaje “ vezivni ožiljak”

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

mikroskopski izgled miokarda nakon infarkta

A
  1. tjekom prvog dana infarkt se ne može patohistološki utvrditi, miokardijalne stanice se intenzivnije boje eozinom, citoplazma je homogena, poprečne pruge se slabo vide
  2. tjekom drugog dana nekroza postaje uočljiva, a popraćena je i infiltracijom neutrofilnih leukocita, miociti imaju svijetlu citoplazmu i neoštre obrise, cijelo područje je edematozno, krv prožima područje infarkta
  3. tijekom trećeg dana miociti se počinju raspadati, a kod leukocita je uočljiva piknoza i karioreksa
  4. od četvrtog do šestog dana leukociti se nadomještaju makrofagima
  5. potkaj prvog tjedna počinju urastati angioblsti i fibroblasti cijelo područje se pretvara u granulacijsko tkivo
  6. tijekom drugog tjedna granulacijsko tkivo nadomješta oštećeni dio miokarda (makrofagi fakocitiraju a angioblasti stvaraju nove krvne žile)
  7. od drugog do četvrtog tjedna u granulacijskom tkivu dolazi do sve većeg odlaganja kolagena
  8. od četvrtog do sestog tjedna makrofagi i krvne žile se povlače, a fibroblasti proizvode sve više međustanične tvari i nastaje vezivni ožiljak
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

komplikacije nakon infarkta

A

aritmije (najčešći razlog smrti nakon infarkta)

proširenje infarkta (10%)

tromboza i tromboembolija

zatajivanje srca (60%)

fibrozni perikarditis (perijakrdijalni šum, DRESSLEROV SINDROM- POJAVLJUJE SE KOD NEKIH BOLESNIKA NAKON 2-6 TJEDANA KAO AUTOIMUNAREAKCIJA TIJELA NA PROTEINE IZ NEKROTIČNIH SRČANIH STANICA)

rascjep (ruptura) miokarda: (5%), srčani mišić se razmekša i mogu biti tri posljedice;
1.ruptura slobodne stijenke miokarda - omogućuje prodor krvi u perikardijalnu šupljinu i tamponadu srca
2. ruptura mitralnih papilarnih mišića - akutna insuficijencija mitralnog ušća
3. ruptura intraventrikularne pregrade - prodor krvi iz lijeve u desnu klijetku i preopterećenje desne klijetke

ventrikularna aneurizma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

simptomi infarkta miokarda

A

pekordijalna bol (jača i duža nego kod AP)
ne reagira na nitroglicerin
uglavnom je asimptomatičan
unutar prva dva sata vidi se povišeni mioglobin (nije specifičan) i snizi se a, tri do četiri sata povišeni troponin (I i T)
kreatin kinaza (CK-MB) (specifični) i ostaju povišeni nekoliko dana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

kronična ishemijska bolest srca (ISB)

A

kod starijih bolesnika kod kojih nastaje zatajenje srca zbog dugotrajne ishemije
lipofuscin

21
Q

nagla srčana smrt (ISB)

A

uzrokovana naglim zatajenjem srca
ventrikularna tahikardija - ventrikularna fibrilacija - asistolija

22
Q

hipertenzivna srčana bolest

A

a) sistemna hipertenzivna srčana bolest
hipertrofija srca zbog sistemne hipertenzije
povećanje miocita i intersticijska fibroza

b) plućna bolest srca
desnostrana hipertenzivna srčana bolest
dilatacija i hipertrofija te može doći do zatajenja srca
može biti akutna ili kronična

23
Q

bolesti endokarda i zalistaka

A

mogu biti urođene razvojne anomalije (stenoze i atrezije), infektivne bolesti, imunosne bolesti(reumatski i Liebman Sacksov endokarditis), degenerativne bolesti srčanih zalistaka,ovapnjenja srčanih fibroznih prstenova i endokardijalna fibroza i fibroelastoza (Lofferov endokarditits sa eozinofilijom, karcinoidni sindrom)

promjene zalistaka;
1.stenoza: nepotpuno otvaranje vlavule(nemogućnost istjecanja krvi)
2. insuficijencija: nepotpuno zatvaranje ušća (krv se vraća nazad)
3. mješoviti poremećaj: stenoza+ insuficijencija na istoj valvuli
4. funkcionalna insuficijencija: nespobnost valvule uzrokovane dilatacijom klijetke

24
Q

degeneracije srčanih zalistaka i ovapnjenja srčanih fibroznih prstenova

A

zbog starosti, mehaničkog opterećenja ili kod urođene slabosti vezivnog tkiva
odlaganje kalcijeva fosfata

  1. OVAPNJELA AORTALNA STENOZA:
    -najčešća
    - urođena bikuspidalna aortalna valvula (pojavljue se ranije ili kod trikuspidalne valvule (pojavljuje se u kasnijoj dobi)
    -ovapnjenja su najobilatija na bazi zalistka
    - stenoza aortalnog ušća (opstukcija dotoka krvi iz lijeve klijetke)
    -kompenzacijska hipertrofija lijeve klijetke (održan minutni volumen)
    - dolazi do kongestivnog zatajenja srca
  2. OVAPNJENJE MITRALNOG PRSTENA
    -bolest nepoznate etiologije u starijih osoba (žene)
    -očituje se odlaganjem kalcijevih soli u vezivu mitralnog prstena
    -kod žena sa mješovitom degeneracijom mitralne valvule i povišenim tlak u lijevoj klijetki
    -nepravilni čvrsti ovapnjeli čvorići - ne remete funkciju zalistaka
    - čvorići su pogodni za nastanak tromba - embolija ili infektivni endokarditis
25
Q

prolaps mitralnih zalistaka

A

-posljedica miksoidne degeneracije vezivnog tkiva mitralne valvule
-uglavnom kod mladih žena
-baloniranje mitralnog zlasitka - deblji i gumast, tetivne strune izdužene i stanjene
-dilatacija mitralnog prstena, može doći i do kalcifikacije
-uglavnom nema simptoma, otkriva se zbog postojanja mitralnog šuma
-često se nalazi kod Marfanova sindroma i drugi bolesti vezivnog tkiva

26
Q

Reumatska vrućica i reumatska srčana bolest

A

akutna, imunoposredovana multisistemna bolest
nastaje nakon upale ždrijela koja je uzrokovana beta hemolitičkim streptokokima skupine A i često zahvaća srce
akutni reumatski karditis -> reumatsku bolest srca
- uzrokovana križnom reakcijom protutijela na streptokokni protein M

reumatska vrućica zahvaća:
1. SRCE: ENDOKARIDTIS- upala na zaliscima mitralnog i aortalnog ušća, naslage fibrina uzduž zatvaranja zalistka, u kroničnom stadiju zalisci deformiraju i kasnije mogu biti i kalcificirani, stenoza i insuficijencija ušća
MIOKARDIDTIS- infiltrati limfocita i makrofaga u intersticijskim prostorima srca - okupljanje infiltrata oko eozinofilnog kolagena -fibrinoidnu degeneraciju - granulomatozna lezija (Aschoffovo tjelešce) koje se može vidjeti u svim slojevima srca
PERIKARDITIS- eksudacija upalnih stanica, plazme i fibrina, perikarditis tip kruh i maslac

-kada reumatska vrućica zahvati cijelo srce REUMATSKI PANKARDITIS
promjene u ENOKARDITISU dovode to strukturnih i finkcionalnih posljedica, U MIOKARDITISU I PERIKARDITISU NE

ZGLOBOVI: često, zahvaća velike zglobove, MIGRATORNI ARTRITIS (seli se sa jednog na drugi zglob)
KOŽA: makulopapulozni osip po tijelu, širenjem središte izblijedi, čvorići na tetivama zglobova
MOZAK: rijetko zahvaćen , ekstrapiramidalni sindromi npr.KOREJA

27
Q

infektivni endokarditis

A

akutna ili kronična upala srčanih zalistaka uzrokovana najčešće bakterijama, a nekad gljivama, rikecijama i klamidijama
rijetka bolest, kod starijih ljudi (dijabetes, ishemijska bolest srca, bubrežna insuficijencija i kronične infekcije), kod umjetnih zalistaka, narkomani
-može zahvatiti zalistke bilo kojeg srčanog ušća-VALVULARNI ENDOKARDITIS
VERUKOZNI ENDOKARDTIS -prekriven bradavicama
- MURALNI ENDOKARDITIS- ako zahvaća endokard pretklijetki i klijetki
S.epidermis- uzrokuje endokrditis na umjetnim zalistcima

AKUTNI ENDOKARDITIS: nastaje naglo, na zdravim i bolesnim zaliscima, uzročnici su virulentne bakterije (s.aureus), dovodi do masivnog razaranja zalistaka i obilnih eksudativnih patoloških promjena, masivne vegetacije, vegetacije se mrve zbog krvne struje - SEPTIČNI TROMBOEMBOLI, ako se vegetacija makne nastaje ulkus
SUBAKUTNI ENDOKARDITIS: razvija se postupno, blaži simptomi, manje virulentne bakterije(s.viridans), na prethodno oštećenim zalistcima, manje vegetacije
KRONIČNI ENDOKARDITIS: razvija se iz subakutne ili indolentno tijekom kroničnih bolesti, može dugo trajati, upala je praćena cijeljenjem, fibrozom i teškim deformacijama zalistaka, stenoza i insuficijencija

28
Q

nebakterijski trombocitični endokarditis
(marantični endokarditis)

A

odlaganje sterinlih grudica fibrina, trombocita i eritocita na normalnim zaliscima srčanih ušća (bilo koje ušće)
promjene su uglavnom kod terminalno bolesnih i nisu praćene upalnim promjenama
nastaje zbog odlaganja fibrina na mjestu mehaničkog oštećenja površine zalistaka
razlozi za nastanak vegetacije: smanjena mogućnost regeneracija i hiperkoaguabilnost krvi (npr.DIK, tromboembolije)

povezanost sa MUCINOZNIM ADENOKARCINOMOM
može se vidjeti u stanjima di dolazi do smanjene produkcije sluzi (akutna promijelocitna leukemija) i kod hiperkoagulabilnosti

mikroskopski se vidi tromboza bez upale reakcije ili razaranja zalistaka

29
Q

endokaridits u SLE (LIEBMAN SACKSOV ENDOKARDITIS)

A

sterilan endokarditis, zahvaća mitralne i trikuspidalne valvule
puno bolesnika imaju antifosfolipidni sindrom koji dovodi do hiperkoaguabilnosti
vegetacije od trombocita i fibrina, upalna reakcija minimalna i nema nekih posebnih simptoma

30
Q

KARCINOIDNA SRČANA BOLEST

A

fibroza muralnog i valvularnog endokarda, pretežno na desnoj strani srca (kod jetrenih metastaza)
karcinoidni tumori crijeva izlučuju biološki aktivne tvari koje zajedno sa produktima karcinoida uzrokuju odlaganje veziva ispod oštećenog endotela desnog srca
srčano oštećenje dovodi do zatajenja desnog srca i trikuspidalne i pulmonalne stenoze ili insuficijencije

31
Q

mitralna stenoza (posljedica kroničnog endokarditisa)

A

-suženje mitralne valvule koja se ne može u potpunosti otvoriti tokom dijastole
-otežano dijastoličko punjenje lijevog ventrikula i zastoj kriv proksimalno od mitralnog ušća
-najčešće posljedica reumatske vrućice , žene
-ušće ima izgled ribljih usta (zlastici su ovapnjeli, a slobodni rubovi zadebljani)

suženje mitralnog ušća - krv ne može iz atrija u ventrikul - raste talk u atriju - stijenka atrija hipertrofira - povišeni atrijski tlak ide u pluća - preko plućne cirkulacije u desno srce (cor pulonale)

*plućni edem i smeđa induracija pluća, hemoptiza
zatajenje srca zbog opterećenosti desne strane srca

prošireni atrij sklon je aritmijama koje dovoe do stvaranja muralnih trombova i posljedičnih tromboembolija

32
Q

mitralna insuficijencija (posljedica kroničnog endokarditisa)

A

dolazi do regurgitacije krvi iz lijevog ventrikula u lijevi atrij zbog nemogućnosti zatvaranja tokom sistole ventirkula
reumatska vrućica
zalisci su zadebljani i skvrčeni, a tetive zadebljane i spojene u debele tračke: razlozi za nemogućnost zatvaranja
hipetrofija lijevog ventrikula i hipertrofija lijevog atrija i dilatacija , povišreni tlak u atriju

33
Q

aortalna stenoza (posljedica kroničnog endokarditisa)

A

suženje aortalno ušća - otežan protok iz lijeve klijetke u aortu tokom sistole - hipertrofija lijeve klijetke - hipoperfuzija aorte

kod starijih:
uzrokovana je urođenim ovapnjenjem bikuspidalnih valvula ili ovapnjenjem istrošenih trikuspidalni valvula
kod mlađih: reumatska vrućica

zalisci su kalcificirani i zadebljani te su međusobno srasli - ušće se ne može otvoriti tokom sistole

hipertrofija lijeve klijetke, edem i kogestija pluća

34
Q

aortalna insuficijencija (posljedica kroničnog endokarditisa)

A

nepotpuno zatvaranje ušća tijekom dijastole, što dovodi do regurgitacije krvi iz aorte u lijevu klijetku

reumatska vrućica
edem pluća, zatajenje lijevog srca, kapilarne pulsacije na noktima, puls u širokom rasponu,

35
Q

komplikacije umjetnih zalistaka

A

dvije skupine
A)mehaničke proteze: od nefizioloških materijala
B) bioproteze: od životinja, svinjske aortalne valvule (čuvaju se u gutaralaldehidu)
tromboembolične komplikacije, infektivni endokarditis

36
Q

MIOKARDITIS (primarna bolest miokarda)

A

upala srčanog mišića koja remeti rad srca te uzrokuje srčano zatajenje
-česta bolest, uzrok je nagle srčane smrti
-infekcije prođu neprimijećeno i NIKAD se klinički ne dijagnosticiraju
- najčešći uzrok dilatirane kardiomijopatije
- tri skupine upala:
1. infekcije: virusi (COXSACKIE B.) najčešći uzročnici, on je kardiomiotropan (lako ulazi u srce)
Trypanosoma cursi - izaziva CHAGASOVU BOLEST i izravno napada miocite
kod ljudi sa AIDSOM
Borelia burgdorferi: izaziva LAJMSKU BOLEST
C. difterije
trichinella spiralis: uzrokuje trihinozu, velika stopa smrtnosti
2.imunosna oštećenja miokarda
3. idiopatske bolesti: sarkoidoza (granulomatozni miokarditis), Fiedlerov miokarditis orijških stanica, Lofferova endomikoardijalna fibroza

virusi imaju izravni i neizravni citotoksični učinak

Imunoposredovani miokarditis; miokardits se pojavljuje kod SLE, reumatske vrućice i polimiozitisa

dijagnoza miokarditisa se postavlja isključivanjem vrsta miokarditisa (imunosni i virusni se ne razlikuju)

37
Q

KARDIOMIOPATIJE (primarna bolest miokarda)

A

bolest srčanog mišića
dijagnoza se postavlja nakon što se dokaže genski ili biokemijski poremećaj u srčanim miocitima ili nakon što se isključe ostali uzroci disfunkcije miokarda

A)dilatirana (kongestivna) kardiomiopatija
B) hipertrofična
C)restriktivna (obliterativna)

hematokromatoza i amiloidoza izazivaju dilatiranu ili restriktivnu kardiomiopatiju

38
Q

DILATIRANA(KONGESTIVNA) KARDIOMIOPATIJA

A

-bolest u kojoj dolazi do porgresivne dilatacije praćene sistoličkom disfunkcijom
-najčešća
-završni stadij oštećenja srca
-teško je odrediti uzrok
- idopatske: peripartalna kardiomiopatija (u kasnoj trudnoći)
virusne upale: coxakie b
toksične kardiomiopatije: alkohol (manjak vitamina B1, beriberi srce) toksini, lijekovi (doksorubicin i daunorubicin)
genske kardiomiopatije: mutacije i delecije gena, česte, delecije mitohondrijskih gena uzrokuju abnormalnu oksidativnu fosforilaciju, mutacije gena za distrofin (slaba kontrakcija), provodni genski poremećaji
muralni trombi - sistemne troboembolije
nespecifični nalazi - stanice su hipertrofične, fibroze, stvaranje ožiljaka
pojavljuje se u bilo kojoj dobi, očituje se kao sporo progresivno zatajenje srca

39
Q

HIPERTROFIČNA KARDIOMIOPATIJA

A

bolest koja se očituje endogenom (primarnom) hipertrofijom miokarda s posljedičnom nemogućnošću potpune dilatacije klijetke kod dijastole
- bolest je uglavnom nasljedna i to autosomno dominantno s varijabilnom ekspresijom
- mutacije koje uzrokuju bolest su nađene kod gena koje kodiraju sarkomere
najčešća je mutacija gena za teški lanac beta miozina
-srce je teško i mišićavo
-masivna hipertrofija miokarda bez dilatacije ventrikula, s neproprocionalnim zadebljanjem ventrikularne pregrade
- hipertrofija je najizraženija u subaortalnom području -subvalvularna aortalna stenoza
- temeljni poremećaj je smanjenje volumena klijetke i slaba popustljivost srca
- smanjenje udarnog volumena kod sistole
-srce ne reagira na liječenje i dolazi do ventrikularnih aritmija i zatajenja srca
-nagla neobjašnjena smrti kod mladih sportaša

40
Q

RESTRIKTIVNA KARDIOMIOPATIJA

A

naziv za skupinu bolesti u kojima je miokard oštećen ili infiltriran tvarima koje sprečavaju dijastoličko širenje klijetki
-najrjeđa vrsta kardiomiopatije
- idiopatske: klijetke su normalne, pretklijetke proširene, miokard čvrst

-amiloidoza srca:
odlaganje amiloida u međust. prosotrima miokarda
nastaje u sklopu sistemne amiloidoze
srce povećano, gumasto, zadebljano
ako se depoziti amiloida nalaze oko srčanih st - atrofija
ako se depoziti amiloida nalaze oko žila - ishemija

izolirana senilna srčana amiloidoza; ne dovodi do povećanja srca!!, depoziti u miokardu nastaju od TRANSTIRETINA, asimptomatska

Hemokromatoza: odlaganje hemosiderina u miokardu, miociti umiru i nadomjeste se vezivom, srce nije funkcionalno (oslabljena kontrakcija i spriječena je dilatacija klijetki)

sarkoidoza: stvaranje nekazeoznih granuloma, može zahvatiti i srce, granulomi razaraju miocite, disfunkcija srca

endomiokardijalna fibroza. rijetka bolest djece, fibroza subendokardijalnog miokarda

Lofferov miokarditis: endomiokardijalna fiborza+ muralni tromb

41
Q

aritmogena kardiomiopatija (displazija) desne klijetke

A

stanjenje stjenke desne klijetke i umnažanje masnog tkiva i veziva koji nadomještaju normalna srčana mišićna vlakna
-zatajenje srca i aritmije - nagla srčana smrt
-kod mladih sportaša
- uzrok su mutacije gena uključene u funkciju dezmosoma (PLAKOGLOBIN I DEZMIN)

42
Q

bolesti perikarda

A

udružene sa ostalim bolestima srca
nastaju uglavnom u sklopu neke sistemne bolesti, rijetko samostalno

43
Q

perikardijalni izljev

A
  • prekomjerno nakupljanje tekućine u perikardijalnom šupljine
  • uzrokovano poremećajima cirkulacije krvi ili limfne tekućine
  • izlijev s obzirom na patogenezu može biti TRANSUDT SERUMA, IZLJEV KRVI, IZLJEV LIMFE ILI UPALNI EKSUDAT

izljev s obzirom na vrstu tekućine
SEROZNI IZLJEV: hidroperikard
- transudat koji nastaje zbog hemodinamičkih poremećaja uzrokovanih zatajivanjem srca
HEMORAGIČNI IZLJEV: hematoperikard
-posljedica krvarenja iz srčanih šupljina ili iz intraperikardijalne aorte
-povećanje sjene
HILOZNI IZLJEV: hiloperikard
-limfna tekućina koja sadrži hilomikrone
-nastaje zbog oštrćenja limfnih vodova
KOLESTEROSKI IZLJEV:
-nakon parcijalne reapsorpcije starog krvarenja

44
Q

Perikarditis

A

upala epikarda i perikarda
infektivne i neinfektivne naravi , akutna i kronična
akutni perikarditis : prekordijalna bol, bol u retrosternalnom dijelu, oštre prirode, pojačava se pri disanju (pleuritična bol)

45
Q

serozni perikarditis

A

nakupljanje bistre tekućine
infektivne: virusi, bez znatnih posljedica neinfektivne naravi: imunosistemne bolesti
izljev je praćen upalnom reakcijom
infiltrati od limfocita
može se pretvoriti u serofibrinozni ili fibrinozni perikarditis - lošije posljedice

46
Q

fibrinozni perikarditis

A

eksudacija fibrina u perikardijalnu vreću, praćeno upalom, lijepljenje visceralnog i parijentalnog perikarda
infektivni: bakterije i gljive, rijetko virusu
neinfektivni
upala je praćena većom propusnosti krvnih žila - prolazak fibrinogena
fibrin radi mrežicu na površini srca - lijepljenje viseralnog i parijentalnog perikarda
male količine bilirubinogena
SEROFIBROZNI PERIKARDITIS:
serozni eksudat+fibrozni eksudat
FIBRINOHEMORAGIČNI PERIKARDITIS
FIBRINOPURULENTNI PERIKARSDITIS: povećani neutrofilni leukociti

glasni šum perikardijalnog trenja
hipertrofija klijetki

47
Q

gnojni perikarditis

A

bakterijska upala srčanih ovojnica
nakupljanje gnoja u perikardijalnoj š.
infekcija piogenim bakterijama
sepsa i terminalno oboljele osobe
znakovi sistemne infekcije - antibiotici

48
Q

kronični perikarditis

A

upala srčanih ovojnica koja nastaje produljenjem akutne upale ili kao posljedica cijeljenja akutne upale

ADHEZIVNI PERIKARDITIS: fokalni adhezivni perikarditis (nema kliničko značenje) - priraslice i difuzni adhezivni perikarditis

KONSTRIKTIVNI PERIKARDITIS: najteži:(
posljedica gnojnog ili tuberkuloznog perikarditisa
sprječava dijastoličko punjenje - zatajenje srca
KUSSMAULOV ZNAK: povišeni venski tlak u vratnim venama

ADHEZIVNI MEDIJASTINOPERIKARDITIS: promjene izvan perikardijalne šupljine, priraslice, nakon gnojnog ili kazeoznog perikarditisa
paradoksalni puls

patologija (11 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions