Zaštita šuma - Parcijala Flashcards
1
Q
Koji su to agensi prirodnih poremećaja koji imaju snažan uticaj na zdravlje šume?
Navedi štetne antropogene faktore za zdravlje šuma?
Koji je efekat ovih štetnika?
Šta je zaštita šuma?
Koji su ciljevi zaštite šuma?
A
- Agensi prirodnih poremećaja kao što su patogeni, insekti, požari, vjetrovi, suše, ledene oluje, poplave, vulkanske erupcije imaju snažan uticaj na zdravlje šume.
- Štetni antropogeni uticaji su introdukcija patogena, insekata biljaka, aerozagađenje, klimatske promjene imaju uticaj također na zdravlje šuma.
- Efekat ovih agenasa je prvenstveno ekonomski kroz smanjenje produktivnosti i gubitka drvne mase, ali je njihov uticaj jak i na strukturu šume, vodu, ugljiik i kruženje materija. Negativno djelovanje se gleda i kao negativan uticaj na rast, sastav, rasprostranjenost, diverzitet.
- Zaštita šuma je nauka koja prati i proučava sve opasnosti i štetne uticaje i oštećivanja šumskih ekosistema od abiotičkih i biotičkih faktora, te u cilju njihovog uklanjanja ili suzbijanja pronalazi odgovarajuće mjere i odabire najpogodnije metode.
- Ciljevi zaštite šuma su uočavanje pojave šteta u šumi na osnovu vanjskih znakova -simptoma, opis vanjskih znakova pojave šteta, razvijanje sposobnosti opažanja detalja i vještine njihovog verbalnog izražavanja, utvrđivanje uzroka pojave šteta, predviđanje posljedica štetnog djelovanja nekog abiotskog ili biotskog faktora na šumu, shvatanje da o pravovremenom otkrivanju pojave štete u šumi zavisi uspješnost suzbijanja, shvatanje uzročno posljedičnog djelovanja različitih strukturnih faktora na šumu i u šumi, umijeće primjene odgovarajućih mjera preventivne i represivne zaštite, shvatanje važnosti očuvanja biološke ravnoteže za pravilan razvoj šume.
2
Q
Šta je to predmet zaštite šuma?
Koji su zadaci zaštite šuma?
Koji su naučni zadaci zaštite šuma?
Šta je to biocenoza?
Šta je biotop?
Šta biocenoza sa biotopom čini?
A
- Predmet zaštite šuma je zaštita šumskog gazdinstva, njegovog produktivnog toka i njegovih produkata od raznih smetnji i gubitaka.Objekt zaštite šuma je gazdinska šuma.
- Zadaci zaštite šuma su da ispita sve štete u šumi i njene uzročnike da pronađe sredstva protiv šteta, sredstvom suzbija štetnike i da time obezbjedi nesmetan tok šumskog proizvodnog procesa.
- Naučni zadaci zaštite šuma:
Prvi zadatak zaštite šuma je da utvrdi spoljne izglede šteta i da utvrdi njihove glavne znakove i odlike te time omogući uspostavu dijagnoze.
Drugi zadatak je da ispita i utvrdi sve uzročnike nastalih šteta u šumi tj štetočina.
Treći zadatak je da utvrdi sve moguće mjere predohrane i suzbijanja i da stvori osnovu za sistematsku zaštitu šumskog gazdinstva i njegovog poslovanja. - Biocenoza predstavlja zajednicu biljaka i životinja koje zajednički nastanjuju bilo koje mjesto tj biotop.
- Biotop predstavlja životno područje jedne ili više vrsta organizama.
- Biocenoza sa biotopom čini ekosistem i podliježe svim prirodnim zakonima tog sistema, među kojim su najvažniji kruženje materija i energije između ova dva ekosistemska faktora.
3
Q
Koja 3 skološka skupa organizama imamo u svakoj samostalnoj bocenozi?
Šta nazivamo biocenoznim koneksom ili konsociesom?
Šta predstavlja šumska biocenoza?
Od čega ozavisi sastav i život šumske biocenoze?
A
- Imamo
Autotrofne (proizvođače) - zeleni organizmi
Heterotrofne (potrošače) - koriste gotove organske spojeve za svoj život.
Heterotrofne (razlagače) koji rastvaraju organske spojeve i uzrokuju njihovu mineralizaciju. - Zajednicu neke biljke i za nji štetnih biljaka i životinjskih organizama nazivamo biocenoznim koneksom.
Šumska biocenoza predtavlja zajednicu šumskog drveća uzraslog na određenoj površini koja stvara vlastite, o svojoj okolini nezavisne sastojinske prilike, te sa svim biljkama i životinjama koje joj pripadaju čini određenu jedinstvenu cjelinu. - Sastav i život šumske biocenoze zavisi od ekoloških prilika sredine u kojoj se razvija, vrstama biljnih organizama koje je čine i o životnjskim organizmima koji u njoj žive, te o ljudima koji dijele urbani prostor sa biljnim i životinjskim vrstama.
4
Q
Šta su mjere a šta metode?
Dvije grupe mjera zaštite šuma?
Preventivne metode zaštite šuma?
Dijagnoza i prognoza?
A
- Mjere su šireg opsega nego metode. Mjera se sastoji iz metoda. Mjera je ono što se poduzima, a metoda je ono kako se radi.
- Preventivne i represivne.
- Preventivne metode se nazivaju i profilaktičke ali u određenom smislu i higijenske mjere. Zadatak im je da smanje nastanak štete, bez obzira na uzročnike. One za zaštitu šuma imaju največi značaj i predstavljaju njen temelj. Svrha im je da što više ojača otporna snaga drveća a primarna zadaća je trajno održanje zdravlja šumskog tla. Uzgoj mješovitih sastojina je najdjelotvornija mjera u sva 3 vertikalna sloja, jer su otpornije. Preventivne mjere imaju i zadatak da uzročnika unište ili onemoguće prije nastajanja štete. Preventivne metode su u suštini represivne ali se izvode povremeno i u manjem opsegu. Za suzbijanje štetnika važno je uspostaviti što tačniju dijagnozu i što sigurniju prognozu.
Dijagnoza je određivanje uzročnika bolesti ili štetnika, a prognoza prosuđuje tok i završetak napada istoga.
5
Q
Šta su štete?
Koje 2 vrste šteta imamo prema vremenskoj pojavi?
Kalamitet?
Katastrofe?
Podjela šteta prema prioritetu pojave?
A
- Štete su pojave koje se javljaju kao rezultat prirodnih pojava (fiziografski faktori su orkani, trajne suše, dugotrajne poplave, snjegolomi, požari) i biotski faktori (parazitske gljive i insekti) i čovjek (unistavanje šume krčenjem ili paljenjem te lošim gospodarenjem).
- Prema vremenskim pojavama imamo kalamitete i katastrofe.
- Kalamitetima se nazivaju štete manjeg obima ali i većeg obima koje se javljaju trajno i ponovno širom cijele šume (štete od prizemnih vjetrova i slabih olujnih vjetrova, štete od suše, nekih insekata, gljiva…). Ove štete očekujemo kao stalnu ili redovnu pojavu.
- Katastrofe su štete velikog obima koje se pojavljuju rijetko ili neredovno. Zahvataju određen prostor na kojem unište sastojinu gotovo potpuno, pa šumsko gospodarstvo redovno pretrpi u kratko vrijeme veliku materijalnu štetu (štete od orkana, požara, epitoficija…).
- Prema pojavi opasnosti i štetnika štete mogu biti primarne, sekundarne i tercijarne.
6
Q
Pojasni primarne, sekundarne i tercijarne štete?
Mehaničke mjere zaštite šuma?
Fizičke mjere zaštite šuma?
Biološke mjere zaštite šuma?
A
- Štete nastale sušom, olujom, snijegom imaju primaran značaj, nakon što one oslabe šumu oštećivanjem, dolaze sekundarne štete koje nastaju napadom insekata gljiva i imaju sekundarni značaj. Nakon dodatnog oslabljenja stabala ili prirodnim pojavama pojavljuju se i tercijarne štete poput napada potkornjaka, požara..
- Mehaničke mjere borbe se najčešće koriste protiv bolesnih biljaka, insekata, korova i u velikoj su primjeni.
Neke od njih su sječa zaraženih stabala koja su pod napadom gljiva/insekata. Sakupljanje zaraženog i napadnutog lišća. Čišćenje trulih dijelova ili rak rana. Mehaničko uništavanje korova…. - Fizičke mjere borbe su dezinfekcija supstrata u staklenicima i plastenicima.
- Biološke mjere podrazumjevaju upotrebu drugih organizama u borbi protiv patogena i štetnika što se može činiti preventivno i represivno i predstavljaju direktan način borbe.
Imamo - antagoniste (organizmi koji inhibiraju rast drugih organizama, npr 2 gljive od kojih jača supresira drugu, slabiju u rastu/razvoju).
- Kompetitori koji su organizmi koji koriste ili brane resurse pa smanjuju količinu resursa za druge organizama.
- Superparaziti koji su organizmi koji parazitiraju druge organizme, uzrokuju njihovo ugibanje i smanjenje populacije. Imaju veliki značaj pri zaštiti šume.
- Predatore koji su organizmi koji se hrane drugim organizmima.
7
Q
Hemijske mjere borbe u zaštiti šuma?
4 Vrste hemijskih sredstava u šumarstvu?
Integralna zaštita šuma?
Administrativne mjere zaštite šuma?
A
- U hemijske mjere borbe spadaju primjena hemijskih sredstava u zaštiti bilja koja daje brze i efikasne rezultate. Imaju manji značaj u šumarstvu zbog trovanja podzemnih voda, koje mogu ići u bazene za piće.
- Imamo insekticide, fungicide, herbicide, i repelente (protiv sisara i drugih životinja).
- Integralna zaštita šuma predstavlja skup metoda i sredstava koje se mogu primjeniti u zaštiti bilja, predstavlja i shvaćanje čovjeka prema šumi, razumjevanje složenosti šumskih ekosistema.
Primjenjujući integralne metode zaštite šuma treba imati na umu da se rješavanjem jednoga štetnoga faktora može dovesti u pitanje poremećaj drugoga i dovesti do još veće štete. - Administrativne mjere zaštite šuma obuhvataju niz zakonskih akata naše zemlje i drugih država. Nekim od tih akata regulisani su opći pristupi šumiom u što je uključena i zaštita šuma.
8
Q
Šumsko-uzgojne mjere i mjere podizanja i njege urbanog zelenila?
A
- Predstavljajju skup svih radova u podizanju, odlučivanju, korištenju šuma, pa se vidi da su preventivnog karaktera. Osnov su zaštite šuma.
U njih spadaju
1. Način gospodarenja šumama i obnove šuma (preborno gospodarenje i prirodna obnova šuma),
2. Izbor lokaliteta (pri podizanju šumskih kultura, osim pri pošumljavanju opožarenih površina. Stanišni uvjeti trebaju odgovarati ekološkim zahtjevima biljne vrste kojom se pošumljava).
3. Otporne vrste (koristiti otpornije vrste na gljive, insekte, mraz, požar, vjetar)
4. Trajanje ophodnje (Sprječava pojavu truleži, gdje kod duge ophodnje se pojavljuje neprava srž i trulež debla kod buke)
5. Šumska higijena (borba protiv gljiv ai insekata, iznose se bolesna i napadnta stabla iz šume).
6. Radovi na podizanju i njezi zelenih (kompleksni radovi koji se sastoje od građevinskih i biološih poslova).
9
Q
Šta predstavlja elastičnost šuma?
Koji su simptomi pogoršanja zdravstvenog stanja šuma?
Šta je erozija tla?
Faktori koji utiču na nastanak erozije?
Vrste erozije?
A
- Elastičnost predstavlja prilagodljivost primjenama.
- Imamo visok nivo smrtnosti sa umanjenom obnovom, otežana ili pod stresom pojava vegetacije, učestalost dominacije stranih vrsta, umanjen nivo biodiverziteta, dominacija jedne ili više vrsta, pojačani procesi erozije, siromaštvo rubne vegetacije.
- Erozija tla je prirodni proces koji podrazumjeva razaranje površinskog dijela terena usljed djelovanja atmosferilija, te antropogenih faktora. Rezultat erozije su razne forme reljefa kao vododerine, jaruge, pridubljivanje korita rijeka…
- Najznačajniji faktori koji utiču na nastanak erozije su
1. Klimatski (količina i intenzitet padavina, insolacija, djelovanje vjetra)
2. Vegetacijski pokrivač (postojanje njega umanjuje eroziju),
3. Tip zemljišta (pjeskovita tla lakše upijaju i propuštaju vodu, u odnosi na glinena i ilovasta tla)
4. Antropogeni faktori ( nastaje ukoliko se šumom nepravilno gospodari). - Vrste erozije su prema silama koje ih uzrokuju:
1. Vodna erozija (pluvijalna - kišom, glacijalna - erozija eldom i lavinom, fluvijalna - tekućom vodom, kraška - hemijskim radom vode)
2. Eolska erozija -vjetrom
3. Abraziona erozija - vjetar i voda.
10
Q
Mjere borbe i zaštite šumskog tla od erozije?
Preventivne mjere erozije?
Šta je zamočvarivanje?
A
- Različite su, a sastoje se od toga da se po mogućnosti uklone svi faktori koji uzrokuju eroziju, a pojačavaju oni koji je sprječavaju. Erozija se smanjuje ako se smanji količina i brzina površinske vode. Najbolja zaštita otplavljavanju je šuma jer ona svojim krošnjama vrši intercepciju, a mrtvi pokrov i mahovina usporavaju oticaj vode. Zaštita od klizanja je u formi mjera kojima se ta opasnost skroz unaprijed spječava.
- Preventivne mjere su održavanje stalnog pokrivača od šumskog drveća, ne sprovođenje čistih sječa, na mjestima prirodno ogoljenim izvršiti pošumljavanje, na mjestima kojima prijeti ogoljavanje spriječiti korištenje proizvoda (pašarenje).
- Zamočvarivanje šumskog tla nastaje kada se na nepropusnom poršinskom sloju zemlje sakuplja oborinska voda ili kada na takvom tlu u depresijama nakon poplava ostane vode.
Može nastati i kada se nivo podzemne vode povisi i ona izbije na površinu i tu trajno ostane.
11
Q
Koje su mjere borbe i zaštite šumskog tla od zamočvarivanja?
Podjela suhoće tla?
Kako nastaje suhoća tla?
Akutna suhoća tla?
Osjetljivost vrsta na suhoću tla?
Mjere borbe protih akutne suhoće tla?
A
- Mjere borbe protiv zamočvarivanja su da se nepropusni vodoravni slojevi tla probiju i na taj način omogući ocjeđivanje u donje propusne slojeve, da se sistemom kanala provodi vodoravni odvod vode.
- Suhoća tla može biti akutna, hronična, fiziološka.
- Suhoća tla nastane onda kada iz tla nestane sva vlaga potrebna vegetaciji. Tlo postaje suho, a drveće ostaje bez vode te šuma dolazi u patološko stanje sa brojnim štetnicima.
Suša je dakle opća posljedica manjka vode tj poremećaj između transpiracije i dovoda vode korjenjem.
Akutna suhoća tla je posljedica velike insolacije, djelovanja vjetra, izostanka oborina. - Vrste tla na osjetljivost na suhoću tla su
1. Vrlo osjetljive -smrča i ariš,
2. Osjetljive - jela i bukva
3. Manje osjetljive - bijeli i crni bor. - Mjere borbe protiv akutne suhoće tla zataji kada nastupi ekstremna suša te nema efektivnosti.
12
Q
Hronična suhoća tla?
Mjere borbe protiv hronične suhpće tla?
Fiziološka suhoća tla?
Mjere borbe protiv suhoće tla?
Kako nedostatak elemenata u tlu utiče na biljke?
Mjera borbe protiv nedostatka elemenata u tlu?
A
Hronična nastaje kada se iz bilo kog razloga snizi nivo donje vode. To prouzrokuju prirodni faktori, ili čovjek izgradnjom kanala, izgradnjom vodopada…
- Mjere borbe su da se sastojina koja je bila prilagođena na dotadašnji nivo zamijeni novom sastojinom i novom vrstom drveća.
- Fiziološka suhoća nastaje onda kada biljka iako ima prisustvo vode u tlu, ne može da je usvoji korjenom za svoj život.
- Mjere borbe protiv fiziološke suhoće su sadnjom vrste drveća sa dubokim korijenjem.
- Ako nedostaje
1. Nitrogen - kržljav rast, biljke nježnije
2. Fosfor - kržljav rast, pojava nekrotičnih mrlja,
3. Sumpor - kržljav rast, hloroza,
4. Kalij - pjegava hloroza koja se pretvara u nekrozu,
5. Magnezij - listovi žuti i bijeli,
6. Kalcij - savijanje mladih listova prema dole,
7. Željezo - žile hlorotične, listovi bijeli.
- Primjena fertilizatora sa odgovarajućim spojem.
13
Q
Šta uzrokuje zakiseljavanje tla?
Mjere borbe protiv zakiseljavanja tla?
Podjela biljaka prema zahtjevima na kiselost?
Kako dolazi do zbijanja tla?
Mjere borbe protiv zbijanja tla?
A
- Uzrok je odvajanje baza iz tla. Šumska tla su kisela, stepen njihove kiselosti je određen koncentracijom vodikovih iona. Ako je ph 7 tlo je neutralno, bazično je manje od 7, a više od 7 je kiselo.
- Mjere borbe su dodavanje baza, pogotovo kalcija.
- Imamo
1. Acidofilne -kisela tla
2. Prelazna grupa između acidofilnih i neutrofilnih biljaka
3. Neutrofilne - neutalno tlo,
4. Prijelazna grupa između neutrofilnih i alkalifilnih biljaka,
5. Alkalofilna - na alkalnom tlu - Tlo se zbija djelovanjem humusnih kiselina ili velikim kapima kiše koje padajuči na tlo zbijaju tlo, narušavaju mrvičastu strukturu te olakšavaju eroziju tla.
- Mjere borbe su prestanak oduzimanja listinca iz šume, i zabrana paše stoke u šumi.
14
Q
Kako dolazi do oduzimanja listinca i efekti toga?
Mjere borbe pritiv ouzimanja listinca?
Smrzavanje tla definicija?
Efekti smrzavanja tla?
Permafrost i da li je jednak smrzavanju tla?
A
- Organski ostaci nakupljeni na površini šumskog zemljišta se nazivaju listinac tj šumska prostirka.
Listinac ima veliki kapacitet za vodu, pa pomaže pri borbi protiv poplava ali ih ne sprječava. Predstavljaju i rezerve vode za drveće. - Zabrana oduzimanja listinca, budući da čovjek odnosi listinac iz šume (potpala vatre, ishrana stoke..). Vjetar nosi listinac, pogotovo u heliofitnim sastojimana…
- Kada zimi, pri ekstremno niskim temperaturama šumsko tlo ostane bez pokrivača od snijega, javlja se smrzavanje tla. Javlja se najčešće u površinskom sloju. Listinac pomaže u sprječavanju smrzavanja tla.
- Smrzavanjem rizosfera mraz štetno djeluje na korjenje. U drveću kojem je oštećeno korjenje, poremeti s ei kolanje sokova iz korjenja u lišče. Drvo slabi i postaje izloženije napadu. Kod smrče iglice pocrvene i u proljeće opadaju.
- Permafrost je sloj zaleđenog tla ispod površine Zemlje, u kojem je temperatura stalno ispod ledišta tokom dužeg razdoblja. Nije isti kao i smrzavanje tla.
15
Q
Kako atmosferske sile djeluju na šumu, i koje su?
Kako atmosferske sile djeluju štetno na šumu?
Klimatske pojave koje uzrokuju štete u šumama?
Kasni proljetni mraz efekti?
A
- Šuma i druge zelene površine rastu i razvijaju se pod stalnim uticajem atmosferskih sila koje donekle uvjetuju njen opstanak.
Atmosferske sile su sunce, vjetar, kiša, snijeg, kada djeluju ograničenim intenzitetom, potrebne su i korisne za rast šume. Mogu usljed promjenjenog intenziteta nanositi štete šumi. - Djeluju štetno na šumu na 2 načina
1. Neposredno (direktno) - mehanički npr štete od vjetra i snijega, mraz
2. Posredno (indirektno) kad uzrokuju loš rast ili narušavanje zdravlja šume. - Ekstremne temperature, niske zimske temperature, mraz, vrućina i suša, vetrovi i oluje, snijegovi, inje , led, vatra (udar groma).
- Kasni pronjetni mraz oštećuje podmladak osjetljivih vrsta. Mjesta na kojima se javlja se nazivaju mrazišta. Često pojavljivanje uzrokuje kržljav rast, a veličine šteta koje nanosi zavise od površine pogođene njime. Uzrokuje i gubitak u prirastu što se primjeti u uskim godovima zbog skraćenog vegetacionog perioda. Trava povećava mogućnost mraza.
- Mjere borbe su vezane za sprovođenje pravilnog gospodarenja čime se donekle sprječavaju štete.
