Lovstvo završni

Question 1

Šta je lovište?
Šta lovište ne obuhvata?
Vrste lovišta po visini?
Kakve trebaju biti granice lovišta?
Vrste lovišta po tipu?
Kakvo je otvoreno, ograđeno loviše i kakvo je uzgajalište divljači?

Answer 1

• Lovištem se smatra površina zemljišta, šuma i voda na kojoj postoje ekološki uslovi za opstanak, reprodukciju i uspješno uzgajanje jedne ili više vrsta divljači. Mora činiti zaokruženu lovnoprivrednu cjelinu, omeđenu granicama, ali da ne spriječava dnevne i sezonske migracije divljači.
• Lovište ne obuhvata izgrađeno građevinsko zemljište, javne saobraćajnice i druge javne prometnice, uključujući i zaštitni pojas, određene dijelove prirode proglašene posebno zaštićenim objektima prirode…
• Imamo nizinsko lovište (preko 50% površine ispod 400m nadmorske visine)
  Brdsko lovište (preko 50% površine između 400 i 1000m n.v.)
  Planinsko lovište (preko 50% površine iznad 1000m n.v.)
• Granice lovišta trebaju biti uočljive i jasno obilježene na terenu, poželjno je da budu što više prirodne (prate vodene tokove, grebene itd).
• Imamo otvorena, ograđena lovišta i uzgajališta divljači.
• Otvoreno lovište minimum 1000ha, ograđeno lovište minimum 600ha (postoje uslovi za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači).
  Uzgajalište minimum 100ha do max 2000ha (proizvodi se divljač za lov).

Question 2

Prema kojim kategorijama dijelimo lovišta?
Koja se divljač uzgaja u nizinskim lovištima?
Koja se divljač uzgaja u visinskim lovištima?
Koja se divljač uzgaja u planinskim lovištima?
Podjela lovišta prema namjeni?

Answer 2

• Dijelimo ih prema nadmorskoj visini i konfiguraciji terena, prema namjeni, prema strukturi površina u lovištu, prema vrsti divljači koja se u njemu uzgaja, prema intenzitetu gospodarenja.
• U nizinskim lovištima najbolje uslove ima divljač niskog lova (zečevi, fazani, jarebice, preprelice, grlice). Ima i tvoreva, lisica, jazavaca…
• Raspon je 700-1000m, uzgaja se divljač visokog lova (srna, medvjed, divlja svinja, tetrijeb, vuk, lisica…)
• Planinska lovišta se kreću između 1000-2500 m.n.v. (divokoza, kozorog, u nižim predjelima, medvjed, divlja svinja, orlovi, jastrebovi..)
• Sportsko rekreativna (divljač uzgajaju članovi lovačke organizacije, u cilju sporta i rekreacije), lovišta gospodarske namjene (uzgoj divljači u svrhu materijalne dobiti, visoka divljač, lovačka organizacija gazduje), lovišta gospodarsko-sportske namjene, lovišta posebne namjene (uzgoj divljači u naučne svrhe).

Question 3

Podjela lovišta prema strukturi?
Podjela lovišta prema vrstama divljači?
Podjela lovišta prema intenzitetu gospodarenja?
Podjela površina u lovištu?
Šta obuhvaća uređenje lovišta?
Šta obuhvaćaju administrativni poslovi?

Answer 3

• Prema strukturi imamo šumska, poljska i stepska, kraška, te lovišta sa vodenim površinama.
• Prema vrstama divljači imamo lovišta krupne i sitne divljači tj visoke i niske divljači.
• Prema intenzitetu gospodarenja imamo sa intenzivnim i ekstenzivnim gospodarenjem.
• Na lovnoproduktivne (površina sa uslovima za uzgoj divljači, a ne prijeti drugim granama ili licima) i na lovnoneproduktivne površine (naseljena mjesta i zaštitni pojas oko njih 300m, farme, uzgajališta, vodozaštitne zone, fabrike…)
• Uređenje lovišta obuhvaća administrativne poslove i tehničko uređenje lovišta.
• Obuhvaćaju formiranje lovišta, ustanovljenje lovišta, izradu lovnogospodarske osnove, vođenje lovnogospodarske osnove.

Question 4

Šta sve sadrži lovnoprivredna osnova (lpo)?
Faze rada kod izrade Lpo?
Šta su LPP?
Šta je naseljavanje divljači?
Šta su introdukcija, reintrodukcija i popunjavanje (osvejžavanje krvi)?
Preduslovi za introdukciju alohtonih vrsta?

Answer 4

• Sadrži uvod, podatke o lovištu (osnovne podatke, opis prirodnih značajki staništa, uvjete zaštite prirode, prikaz vrsta i broja divljači, opis tehničke opremljenosti lovišta), te sadrži gospodarenje s divljači i lovištem ( dosadašnje gospodarenje, upuite budućeg gospodarenja sa uslovima i mjerama zaštite prirode, lovnu kinologiju, lov i korištenje divljači, stručnu i lovočuvarsku slubu)…
• Prva faza iskaz površina (jednako katastru lovišta), druga faza je utvrđivanje LPP, treća faza utvrđivanje boniteta, četvrta faza utvrđivanje kapaciteta, peta faza je razvoj fonda divljači kroz narednih 10 godina.
• Lovnoproduktivne površina su površine u lovištu na kojima tačno određena vrsta divljači ima uslove za obitavanje( hranu, vodu, zaklom, mir) i prostor za reprodukciju. Određuje se jednom u 10 godina.
• Je obazrivo i posredno premještanje jedinki ili populacija iz jednog dijela njihovog areala u drugi, ili u području van njihovog prirodnog areala.
• Introdukcija je pokušaj osnivanja populaciaj vrste van granica njihovog areala, ali u odgovarajjućim uslovima staništa i ekogeografskom području. Reintrodukciaja je pokušaj da se ponovo usposatvi populacija određene vrste u području, koje je nekada pripadalo historijskom arealu te vrste. Popunjavanje je dodavanje jedinki u već postojeću populaciju iste vrste u nekom području.
• Mora se precizno definisati i predvidjeti korist po čovjeka od te vrste, vrši se kada nema utohtone vrste koja popunjava tu ulogu, ne naseljavaju se u očuvana prirodna staništa, zaštićene zone..

Question 5

Faze introdukcije?
razlozi za introdukciju divljači?
Moguće posljedice introdukcije lohtone vrste?
Kada se vrši reintrodukcija vrste?
Šta je monitoring?
Zašto vršimo popunjavanje vrste?

Answer 5

• Faza procjene i analize, ekperimentalna faza, faza ekstenzivne introdukcije sa monitoringom.
• Poboljšanje lovne ponude ili proizvodnja mesa i krzna, povećanje diverziteta, estetsko zadovoljstvo.
• Mogućnost naglog širenja čime se remeti ekosistem, ishrana alohtone vrste bazirana na rijetkim i zaštićenim vrstama, potencijal da alohtone vrste razmnožavanjem ugroze opstanak autohtonih vrsta, alohtona vrsta kao mogući nosilac bolesti i paazita koji napadaju čovjeka, autohtone vrste..
• Samo onda kada su iz staništa uklonjeni prijašnji razlozi nestanka vrste (prekomjeran lov, bolesti, predatori…).
• Monitoring predstavlja dugoročna istraživanja staništa vrste.
• Sprječavamo inbriding, kada populacija padne ispod kritičnog nivoa, kada je potrebna pomoć čovjeka u održavanju razmjene genetskog materijala između malih izolovanih populacija.

Question 6

Podjela lovnih objekata prema namjeni?
Šta spada u lovno-uzgojne objekte?
2 zahtjeva hranilišta?
Hranilište za medvjede - opis?
Šta spada u lovno-tehničke objekte?
Lovačka kuća?
Lovačka koliba?

Answer 6

• Lovno-uzgojni, lovno-tehnički, lovno-turistički objekti.
• U lovnouzgojne objekte spadaju hranilišta, pojilišta, prihvatilišta, solila, silosi…
• Mora obezbijediti hranu od kvarenja, propadanja i rasturanja, i da je učini lahko pristupnom za divljač. Imamo improvizirana, privremena, prenosna i stalna hranilišta.
• Dobro su uređena i očišćena mjesta, posuta su bijelim pijeskom na koji se iznose klanični otpaci, uginula stoka, zrnasta i druga hrana.
• Služe za racionalno korištenje divljači, za hvatanje i lov tj.
• Lovačka kuća se gradi u onim lovištima koaj su udaljena od naselja, a služi za stanovanje lovačkog osoblja i kao sklonište i mjesto za odmor lovcima.
• Lovačka koliba služi da na duži ili kraći period pruža smještaj lovcima prilikom lova vrlo kasno ili vrlo rano (visoka divljač). Ima i vrsta koja služi kao zaklon od nevremena.

Question 7

Osmatračnice i čeke?
Šta su mrciništa?
Šta su lovački zasjedi?
Koja je svrha lovačkih staza i puteva?
Šta spada u lovno-turističke objekte?

Answer 7

• Objekti za osmatranje i lov divljači. Tu spada visoka pokrivena čeka. Gradi se na stubovima na visini 4-6, zavisno od visine žbunja preko kojeg se gleda.
  Zatvorena čeka se pravi za lov noću i u hladnijim dobima, za lov medvjeda, divlje svinje.
• Mrciništa su manji lovno-tehnički objekti, služa za lov predatora i štetočina, kombinuju se sa zasjedima.
• Prave se na mjestima prolaza divljači, na pravcima prigona tj.
• Služe za lakše kretanje po terenu, osmatranje, lov , raznošenje hrane itd.
• Tu spadaju lovačke domove, luksuznije lovačke kuće, restorane, boksove za pse, osmatračnice za snimanje divljači. Prateći su objekat gdje je razvijeniji lovni turizam.

Question 8

Pojasni tehniku gađanja sačmaricom?
Navedi tri načina gađanja puškom sačmaricom?
Optimalna udaljenost za gađanje sačmaricom?
Kako dolazi do ugibanja divljači tokom pucanja sačmaricom na nju?
Kuglara kaoo ubija?

Answer 8

• Sačmaricama se gađaju pokretni ciljevi, a jedan od najvažnijih elemenata za uspješan pogodak je potreba da se strijelac privikne na samo jedan nišan tj mušicu. Prilikom gađanja važno je pravilno preticanje cilja.
• Strijelac nanišani mjesto na određenoj udaljenosti ispred divljači i okida (puška nepomična), zatim strijelac prati divljač mušicom neko vrijeme, prelazi je za izvjesnu udaljenost, zaustavlja pušku i okida, i iamo kada strijelac neprekidno prati mušicom divljač, od zadnjeg dijela tijela, a u momentu kad mušica dođe na vrh njuške (kljun), okida bez zaustavljanja kretanja puške.
• 35m
• Nervni šok, nastaje kada veliki broj sačmenih kuglica pogodi razne dijelove tijela divljači.
• Zavisi od mjesta pogotka direktno. Divljač ugiba od zadobijenih rana. Gađa se prednji dio tijela gdje se nalaze vitalni organi (srce, pluća i mozak).

Question 9

Postupak nakon ranjavanja divljači?
Šta predstavljaju lovački trofeji?
Podjela trofeja?
dijelovi tijela koji su trofeji kod pojedinih životinja?
Šta znači bonitirati lovišre i šta je bonitet?

Answer 9

• Nikad se ne kreće odmah u potragu za ranjenom divljači, već se sačeka neko vrijeme, ranjena divljač je puna adrenalina i postaje agresivna u slučaju približavanja odmah.
• Predstavlajju određeni dio tijela divljači (rogovi, lobanja, krzno, zubi) koji se ocjenjuju prema međunarodnom pravilniku za ocjenjivanje trofeja.
• Trofeji dlakave divljači i trofeji pernate divljači.
• trofeji jelena, lopatara, srndaća, muflona i divokoze su rogovi, kod divlje svnje trofeji su kljove, krzno je trofej ostale dlakave divljači.
• Bonitirati znači odrediti bonitet lovišta, bonitet predstavlja ocjenu svih osnovnit faktora u lovištu, koji uvjetuju opstanak i mogućnost daljnjeg razmnožavanje određene vrste divljači.

Question 10

Koji faktori utiču na bonitet?
Šta je biotski kapacitet lovišta?
Gospodarski kapacitet lovišta?
Optimalni kapacitet lovišta?
Gospodarski podnošljivi kapacitet lovišta?

Answer 10

• Hrana i voda, vegetacija, kvalitet tla, mir u lovištu, opća prikladnost lovišta.
• Broj divljači na 100ha LPP kod kojega broja se na divljači još ne primjećuje opadanje kvalitete tijela i trofeja.
• Broj divljači na 100ha LPP koji osigurava zdravu, normalno razvijenu divljač, dobre kondicije i konstitucije.
• Broj divljači na 100ha LPP kod kojeda neka vrsta ima nejveće uslove za preživaljvanje.
• Broj divljači na 100ha LPP kod kojega se štete od divljači mogu suzbiti dostupnim sredstvima i mjerama zaštite.

Question 11

Šta je priplod?
Šta je godišnji priplod?
Godišnji otpad?
Šta je matični fond?
Šta je rasplodni fond?
Mladunčad i podmladak šta su?
Šta je izlučivanje?
Sanitarni odstrjel?

Answer 11

• Priplod je ukupni broj rođene mladunčadi neke vrste divljači, koji se putem prirodnog razmnožavanja proizvede u lovištu.
• Ukupan broj rođene mladunčadi neke vrste divljači u jednoj lovnoj godini.
• Broj divljači koji u toku jedne lovne godine propadne u borbi za opstanak.
• Broj divljači na početku lovne godine
• Broj divljači na početku lovne godine a sposobne su za rasplod.
• Mladunčad su divljač do konca prve lovne godine, medvjed do druge, a podmladak su divljač tokom druge lovne godine, a medvjed treće.
• Svako uklanjanje pojedine jedinke iz lovišta, tj populacije.
• Izlučivanje bolesnih, ozlijeđenih ili ranjenih jedinki iz popualciej divljači.

Question 12

Šta je to oružje?
Koji su bitni dijelovi oružja?
Koje je oružje kategorije A i kako se naziva?
Šta je automatsko oružje?
Šta su minsko eksplozivna sredstva?

Answer 12

• Naprava izrađena ili prilagođena da pod pritiskom zraka, barutnih i drugih plinova ili drugog potisnog sredstva može izbaciti zrno, kuglu, sačnu ili neki drugi projektil.
• Cijev sa ležištem metka, cijevni umetak, zatvarač, navlaka, rukohvat sa mehanizmom za okidanje te bubanj kod revolvera.
• Zabranjeno oružje, to su vojni projektili sa ekplozivnim punjenjem i bacači, automatsko vatreno oružje, vatreno oružje koje je skriveno u drugim predmetima, streljiva sa probojnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima te projektili za takvo strevljivo, streljivo za pištolje i revolvere sa ekpanzijskim učinkom osim streljiva za lov, zabranjeno je i vojno oružje.
• Oružje kod kojeg je jednokratnim pritiskom obarača moguće ispaliti više zrna bez skidanja prsta, automatski ciklira metak u cijev.
• Sve vrste bombi ili mina, granata.

Question 13

Šta je oružje kategorije B?
Šta je poluatomatsko oružje?
Gdje spada lovačko oružje?

Answer 13

• Dozvoljeno oruže za koje je potrebno prethodno odobrenje. U njeg spadaju poluatomatsko ili repetirajuće kratkocijevno vatreno oružje, jednostrijelno kratkocijevno orušje sa središnjom udarnom iglom, jednostrijelno kratkocijevno oružje sa rubnim paljenjem ukupne dužine do 28cm.
• Oružje koje nakon pritiska obarača ispali jedan metak, ciklira košuljicu i potrebno je pustiti obarač u početni položaj da bi se moglo pucati opet.
• B kategorija