Osnove Šumarske Politike i Ekonomike - parcijala skripta

Question 1

Koji su osnovni principi modernih demokratskih društava?
Preduslovi za ostvarenje slobode i ravnopravnosti?
Šta je politika prema Gliku. Politika kao kompromis, autoritet.
Autoritet?

Answer 1

Osnovni principi modernih demokratskih društava su sloboda, ravnopravnost i solidarnost.
Preduslovi za ostvarenje slobode i ravnopravnosi su tolerancija i osiguranje.
Politika po gliku je način na koji ljudi organizuju svoje živote unutar zajednice.
Politika kao kompromis označava proces učestvovanja u iznalaženju dogovora unutar zajednice.
Politika kao autoritet označava proces alokacije vrijednosti u društvu od strane autoriteta.
Autoritet je proavo osobe ili institucije da donosi odluke koje se odnose na zejdnicu, preduslov autoritetu je legitimitet.

Question 2

Podjele autoriteta?
Moć?
4 Lica moći?
Pojam interesa?

Answer 2

Autoritet može biti zakonski, tradicionalni ili harizmatični.
Moć je šansa političkih aktera da realizuju svoje interese na štetu interesa drugih političkih aktera.
Imamo 4 lica moći, tj
- moć kao sredstvo za donošenje odluka,
- moć kao sredstvo za kreiranje programa djelovanja
- moć kao sredstvo kontrole mišljenja,
- moć kao sredstvo manipulacije identitetom.
Pojam interesa je zajedno sa pojmom moći ključan pojam političkih nauka. Obrazlaže racionalno djelovanje aktera čiji je cilj optimizacija vlastitih koristi. Odnose se na dobra i/ili vrijednosti.

Question 3

Kako se povezuje konfliktno društveno stanje sa političkim problemom?
Šta su konflikti?
Različite uloge interesnih grupa u konfliktu i konflikt menadžmentu?

Answer 3

Političko ponašanje četo proizvodi konfliktno društveno stanje. U političkoj se praksi situacija u kojoj vlada konflikt interesa označava kao politički problem.
Konflikti su komunikacione interakcije između ljudi ovisnih jedni o drugima, a imaju različite, nespojive interese.
Imamo sljedeće uloge interesnih grupa u konfliktu:
- Pozitivnu ulogu (spremni za suradnju, tolerantni, dobro komunikativni),
- Negativnu ulogu (izreženo konfliktni, nespremni za suradnju, destruktivni).

Question 4

Koje imamo 3 vrste interesnih grupa u svakoj konfliktnoj situaciji?
Koncept progresivnog trougla u rješavanju konflikta sadži 3 stavke?
Koji su preduslovi za regulisanje konflikta interesa?
Šta nam je neophodno za uspješno regulisanje konflikta?

Answer 4

Imamo 3 vrste interesnih grupa u svakoj konfliktnoj situaciji
- Primarne strane (smatraju da su njihovi ciljevi u suprotnosi sa ciljevima drugih strana i interaktivno djeluju na njih zarad svojih interesa)
- Sekundarne strane (imaju određen interes ili su direktno ugrožene konačnim ishodom konfliktne situacije, ali nisu direktno umiješani (opozicija npr)
- Periferne strane imaju interes u konfliktu ali nisu direktno pogođene konačnim ishodom konfliktne situacije. (npr Naša stranka)
Tri stavke progresivnog trougla su suština, procedura i odnosi.
Preduslovi za regulisanje konflikta interesa su analiza konflikta i regulisanje konflikta.
Za uspješno reglisanje konflikta je neophodno da dimenzije konflikt menadžmenta budu kompatibilne sa dimenzijama konflikta.

Question 5

Koje su 3 grupe socioloških konflikata?
Ko potiče ekonomski razvoj Bosne?
Kada je potpisan dejtonski sporazum?
Od čega se sastoji parlamentarna skupština?
Šumarska politika na nivou BiH?

Answer 5

Tri grupe socioloških konflikata su
- konflikti u kojima učesnici ne mogu da se dogovore oko čega se svađaju - beskonačni koflikti
- konflikti u kojima učesnici identifikuju nešto sporno i proizvedu koordinirano i u tom smislu racionalno razmimoilaženje - konačni konflikt,
- konflikt u kojem učesnici uspjevaju da razmimoilaženje razriješe konačnim konsenzusom (malo vjerovatan rezultat socioloških konflikata)
Ekonomski razvoj Bosne potiče ban kulin poveljom kulina bana (29.08.1189).
Dejtonski sporazum je potpisan 14.12.1995.
Parlamentarna skupština se sastoji iz predstavničkog doma (28 zastupnika iz Fbih, i 14 iz RS) i doma naroda (po 5 predstanika konstitucionalnih naroda).
Šumarska politika na nivou BiH ne postoji što znači da sve ovlasti (vlasništvo, upravljanje i gospodarenje) pripadaju nivou entiteta i kantona.

Question 6

Koji su interesi vlasnika privatne šume?
Koje su to neke od općekorisnih funkcija šume?
Kako se ostvaruje decentralizacija moći državnog aparata?
Šta predstavlja državni aparat?
Koji su opći zadaci državnog aparata?

Answer 6

Interesi vlasnika privatne šume su zaliha, prirast, ekonomski efekti, zaštita posjeda od krađe, porodično naslijeđe…
Općekorisne funkcije šume su kiseonik, regulisanje klie, rekreacija, turizam, nauka, umjetnost…
Decentralizacija moći državnog aparata se ostvaruje poejdlom moći na 3 kategorije:
Zakonodavna vlast (parlament)
Izvršna vlast (vlada i ministarstva)
Sudska vlast (pravosudni sistem).
Državni aprat čine predsjedništvo, parlament, vlada i administracija.
Opći zadaci državnog aparata su
- Vanjska i unutrašnja sigurnost
- Osiguranje stabilnog političkog okruženja (npr. vlasnička prava)
- Obezbjeđenje infrastrukturalnih usluga (npr. putnih komunikacija, struje,vode…)
- Socijalna politika (briga o zdravlju, sistem socijalne zaštite)
- Ekonomski razvoj (radna mjesta)
- Zaštita prirode

Question 7

Razdvajanje zakonodavne i izvršne vlasti u realnom političkom životu?
Formalne funkcije vlade?
Šta je javna administracija?
Koji su ostali akteri šumarske politike u BiH?

Answer 7

Onemogućeno je djelovanjem političkih partija gdje većinska partija formira vladu i mnoge važne odluke se donos eu neformalnom procesu.
Formalne funkcije vlade su regulatorna funkcija i izvršna funkcija.
Pomoćni upravni aparat koji pomaže političkom funkcioneru se naziva javna administracija.
Ostali akteri šumarske politke su SOG, strukovna udruženja (Naše sume, UŠIT), aučne institucije (Šumfax), politički akreri (političke partije, NVO, mediji itd).

Question 8

Ko ima direkciju i nadležnost nad sektorom šumarstva u BIH?
Koji se sektor na nivou BiH bavi šumarstvom?
Na nivou FBiH, pri mvps ko djeluje?

Answer 8

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Sektor za poljoprivredu, ishranu, šumarstvo i ruralni razvoj.
Na nivou fbih i mpvs djeluje federalna uprava za šumarstvo u okviru koje postoji sektor za šumarstvo i lovstvo koji se sastoji od odsjeka za gospodarenje šumama i lostvom i odsjeka za zaštitu šuma.

Question 9

Na nivou fbih nadležnost za sektor šumarstva ima?, a u RS?
Ko obavlja inspekcijske poslove u šumastvu na federalnom nivou?
U okviru mpšr rs ko obavlja inspekcijeske poslove?

Answer 9

Na nivu fbih nadležno je ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u rs ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Inspekcijske poslove na na federalnom nivou obavlja federalna uprava za inspekcijske poslove gdje postoji šumarski inspektorat na čijem čelu je federalni inspektor za šumarstvo.
U okviru mpšv rs djeluje sektor šumarstva u kojem postoje odjel za šumarstvo i šumarska inspekcija.

Question 10

Šta predstavljaju političke partije?
Ljevica?
Desnica?
Liberali?
Interesne grupe?

Answer 10

Predstavljaju organizacije koje nastaju akumulacijom izbornih glasova, imaju širok spektar interesa, konkurencija su drugim partijama, imaju za cilj da njihoci predstavnici budu izabrani za političke funkcije.
Ljevica je ideologija političkih partija kojezagovaraju emancipaciju siromašnih, suosjećaju sa pojavama nepravde na svijetu, vjeruju u bolju budućnost i zagovaraju temeljne promjene u društvu, precjenjivaju čovjeka i podcjenjivaju zakone i poretke.
Desnica je politička ideologija partija koje se baziraju na realističnom poimanju čovjeka, preferiraju klasno društvo, zagovaraju blagostanje društva a ne samo individue.
Liberali su ideologija političkih partija koje pružaju podršku ličnoj slobodi svakog pojedinca, lične slobode imaju ograničenja kada postanu iritirajuće za druge, odbacuju kolektivne dogme o državi blagostanja i blagostanju društva.
Interesne grupe su organizacione integracije koje zastupaju ekonomske i socijalne interese svojih članova kroz uticaj na državnu ekonomsku i socijalnu politiku. Pri tome se odriču težnje da preuzmu vlast.

Question 11

Koje tipove asocijacija imamo?
Razlozi za formiranje interesnih grupa?
Kako asocijaciije djeluju?
Kakav je odnos između političkih partija i interesnih grupa?

Answer 11

Imamo slejdeće tipove asocijacija
- Obavezne (plaćeno članstvo, moraš se udružiti),
- Dobrovoljne (udruženje privatnih uzgajivača pasa, ne moraš s epridružiti, plaća se članarina).
Razlozi za formiranje interesnih grupa su zakonski propisani članstvo, obezbjeđenje dodatnih usluga za članove, moralna ubjeđenja
Asocijacije djeluju lobiranjem u vladi, parlamentu i javnoj administraciji, pregovaranjem sa drugim asocijacijama, lobiranjem kod međunarodnih institucija, obukom i obrazovanjem članova, savjetodavno.
Između političkih partija i interesnih grupa postoji uzajamno korisni odnos :
- Parentel relationship (gdje jedna partija sarađuje samo sa jednom asocijacijom (stranka penzionera npr)),
- Željezni trougao (gdje vlada sarađuje sa izabranim asocijacijama poslodavac i sindikata),

Question 12

Omiljena ciljna grupa interesnih udruženja u oblasti šumarstva i drvne industrije i zašto?
Idealni tip birokratije?
Šta su NVO?
Šta nude?
Razlog zašto se pojedinci udružuju u nezavisne interesne grupe?

Answer 12

Administracija je omiljena ciljna grupa interesnih udruženja u oblasti šumarstva i drvne industrije zbog
- Administracija (ministarstvo šumarstva) priprema nacrt Zakona o šumama,
- Predstavnici asocijacija u očima ministarstva postaju prirodni predstavnici cijele šumarske struke.
- Male interesne grupe nemaju dovoljno jake veze sa političkih partijama pa su orjentisane na administraciju jer do nje lakše dolaze.
Idealni tip birokratije po Maxu Weberu garantuje saradnju između vlade i administracije bez trvenja.
NVO su nevladine organizacije koje su neprofitne, dobrovoljne grupe građana sa zajedničkih interesom, organizirane na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.
Nude usluge i informacije, zastupaju interese građana pred vladom, prate realizaciju politika, provedbu međunarodnih sporazuma i postiču učestvovanje u političkim procesima.
Pojedinci se udružuju u nezavisne interesne grupe radi provođenja nekih aktivnosti koje ne poduzimaju vladine institucije.

Question 13

Prednosti NVO?
Mane NVO?
Problemi NVO?
Broj NVO?

Answer 13

Prednosti su neograničenost vladinim politikama i propisima, fleksibilnost i nezavisnost, prihvatljivost za zajednicu, jer članovi NVO su i članovi zajednice.
Mane NVO su nedovoljna razvijenost, slaba upravljačka struktura, nedostatak sredstava za rad, nedostatak kvalitetnih kadrova, nepotpun pristup informacijama, neadekvatan saranja sa organima vlasti na bazi partnerstva.
Problemi NVO a su
Fondovi (nemaju redovne izvore finansiranja)
Državna podrška (podrška često verbalna ili nedovoljna)
Zaposlenici (profesionalno djelovanje zaposlenih u NVO je ograničeno)
Motivacija zaposlenika (u večini slučajeva se svodi na entuzijazam),
Politički problem (politička uplitanja u rad NVO).
Broj NVO u BiH 25 000, aktivnih oko 1500

Question 14

Aarhunska konvencija?
Kad je BiH potpisnica
WWF?
NVO u sektoru Šumarstva BiH čine?

Answer 14

Aarhunska konvencija je konvencija o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima.
Bih je potpisnica od 15.9.2008.
Wwf je međnarodna evladina organizacija koja se bavi zaštitom prirode sa više od 5mil pristalica širom svijeta u 100+ zemalja, a 6 kontinenata, sa podrškom za oko 1300 ekoloških projekata i projekata zaštite prirode.
NVO u sektoru šumarstva u BiH čine UŠIT, SLO, Drvni klaster BiH, Udruženje privatnih šumovlasnika…

Question 15

Koje su funkcije šuma prema FAO klasifikaciji funkcija šuma?
Raspodjela šuma u Bih na državne i privatne?
Koje su ekološke funkcije šuma?
Kako se dijele ekonomske funkcije šume?
Sociološke funkcije šume?

Answer 15

Funkcije šuma prema FAO klasifikaciji su sociološke, proizvodne i ekološke.
Oko 80% u BiH su državne šume, a 20% privatne šume.
Ekološke funkcije šuma se sastoje od zaštite naselja, ublažavanja efekata klimatskih promjena, snadbijevanje vodom i biodiverzitet.
Ekonomske funkcije šume se dijele na drvne proizvode i nedrvne proizvode šumarstva, te šumsku biomasu.
Sociološke funkcije šume se dijele na ruralni razvoj, turizam i očuvanje pejzaža i kulturološke funkcije šuma.

Question 16

Koje poslove kantonalne uprave ustupaju kantonalnim ŠPD?
Ko je legitimni vlasnik državnih šuma?
Da li ima dominantnu ulogu u upravljanju nad svojim vlasništvom?
Kako se dijeli distribucija dobara i usluga između proizvođača i potrošaća?
Koja 2 tipa vlasništva imamo?

Answer 16

Poslove koje kantonalne uprave ustupaju kantonalnim ŠPD u pogledu gospodarenja su
- Donošenje šumsko-gospodarskih osnova, izrade projekata za izvođenje i njihove realizacije, održavanja i izgradnje šumske infrastrukture, prometa šumskih drvnih sortimenata, izvršavanja programa i planova jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma, provođenje mjera integralne zaštite šuma, proizvodnje i prometa šumskog sjemena i šumskog i ukrasnog sadnog materijala, izvršavanje planova iskorištavanja sekundarnih šumskih proizvoda, relizacije planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu.
Jedini legitimni vlasnik državnih šuma je FBiH.
FBiH nema dominantnu ulogu u upravljanju nad svojim vlasništvom a kantoni imaju mogućnost samostalnog upravljanja i gazdovanja.
Distribucija dobara i usluga između potrošača i proizvođača može biti tržišna (tržišna ekonomija) i planska (centralno planirana ekonomija).
Imamo privatno vlasništvo (kapitalizam) i javno (društveno) (socijalizam).

Question 17

Ko su akteri koji opredjeljuju način alokacije dobara?
Pojasni isključivost i sveobuhvatnost.
Pojasni trajanje i sigurnost.
Pojasni prenosivost i djeljivost.
Koje su to specifičnosti šumarstva kao proizvodne grane?

Answer 17

Akteri koji opredjeljuju način alokacije dobara su pojedinci, država, grupe pojedinaca.
Isključivost označava mogućnost sprječavanja “nevlasnika” da uživa u koristima od šume paralelno sa vlasnikom.
Sveobuhvatnost je mogućnost uživanja svih koristi koje šumoposjed pruža.
Trajanje je vremenski period u kojem traje vlasništvo.
Sigurnost je u zavisnosti od socio-političog okruženja.
Prenosivost označava pravo na nasljeđivanje, prodaju, donaciju…
Djeljivost označava mogućnost uživanja posjeda kroz razne vidove korištenja.
Specifičnosti šumarstva su dug produkcioni period, činjenica da šume pored drveta društvu osiguravaju i usluge i funkcije koje spadaju u sferu javnih dobara, činjenica da ekonomski realiteti (gdje zahtjevi tržišta za novim proizvodima) mogu ugroziti ekološku stabilnost šuma.

Question 18

Koje su specifičnosti šumskih resursa kao javnih dobara?
Koji su to izazovi za privatne šumoposjednike?
Šta ovisi od organizacije sektora šumarstva?
3 tipa vlasništva u otomanskom carstrvu?
Objasni godine 1858 i 1869.

Answer 18

Specifičnosti šumskih resursa kao javnih dobara su mala ili skupa mogućnost isključenja korištenja šume kao javnog dobra, grupno korištenje šume kao javnog dobra, nemjerljivost opštekorisnih funkcija šume kao javnog dobra.
Izazovi za privatne šumoposjednike su ostvarenje profita i obaveza “isporuke” određenih javnih dobara.
Efektivnost (Šta) i efikasnost (kako) gospodarenja ovise od organizacije sektora šumarstva.
U osmansnkom periodu imamo 3 tipa vlasništva
- sultanove - državne šume,
- šume lokalnih zajednica (batalici, mere),
- “slobodne šume” (džibol i mubah).
1858 postoji mogućnost posjedovanja privatne šume, a 1869 su slobodne šume podržavljene.

Question 19

Šta se dešava tokom A-U monarhije?
Najčešći problemi privatnih šumovlasnika?
Šta je lokalna samouprava?
Najvažniji regulatorni instrument šumarske politike?

Answer 19

Tokom AU monarhije šume lokalnih zajednica su podržavljene, ostale su samo državne i privatne šume.
Najčešći problemi privatnih šumovlasnika su
- Previše usitnjen posjed (neorganiziranost, neefikasnost i neinformisanost),
- Neposjedovanje dovoljno stručnih znanja,
- Slaba tehnička opremljenost i mala otvorenost,
- Nepostojanje šumsko-privrednih osnova za privatne šume,
- Neriješene imovinsko-pravne prilike (neuklađenost katastra i grunta, neodređene granice sa državnom šumom, ostavinske rasprave…),
- Preregulisanost i nepoznavanje zakona u vezi šumarstva,
- Nepoznavanje tržišta ŠDS.
Lokalna samouprava je autonomni sistem upravljanja lokalnim zajednicama i predstavlja najniži oblik teritorijalne organizacije vlasti.
Zakon o šumama je najvažniji regulatorni instrument šumarske politike i dokument kojim se uređuje održivo gospodarenje šumskim resursima.

Question 20

Šta su instrumenti šumarske politike?
Kako se klasificiraju?
Koja sredstva razlikuje ekonomska politika?
Sistemska sredstva?
Operativna sredstva?

Answer 20

Instrumenti šumarske politike su sredstva koja vlada koristi u procesu formulisanja i provedbe zacrtane šumarske politike, u cilju uticanja na ponašanje različitih aktera šumarske politike.
Klasificiraju se prema različitim kriterijima (intenzitet vršenog pritiska, implicitno očekivano ponašanje ciljne grupe aktera..).
Ekonomska politika u zavisnosti od mjesta primjene određenog instrumenta razlikuje sistemska i operativna sredstva.
Sistemska sredstva (strukturni ili kvalitativni instrumenti šumarske politike) se odnose na donosioce odluka u pojedinačnim privrednim subjektima (direktori preduzeća) i ekonomsku politiku u različitim oblastima (vlasništvo, preduzeća, rad, tržište, saobraćaj..).
Operativna sredstva (pricesni ili kvantitativni instrumenti politike) su usmjerena na pojedinačne ekonomske planove koji definišu smjernce za organizovanje procesa proizvodnje u preduzećima i procesa potrošnje u domaćinstvima.

Question 21

Podjela operativnih sredstava?
Na koga su usmjereni interni instrumenti šumarske politike za šta služe?
Koja 2 tipa internih instrumenata imamo?
Koja 3 tipa eksternih elemenata šumarske politiek imamo?

Answer 21

Operativna sredstva se dijele na direktna (podsticaji i porezi) i direktna (kontrola cijena npr).
Interni instrumenti šumarske politike usmjereni su na interne aktere i služe za sprovođenje programa u okviru policy making systema.
Imamo 2 tipa instrumenata za interne instrumente šumarske politike tj regulisanje postupaka, i organizacija.
Imamo regulativni (najvažnija karakteristika obaveznost), ekonomski (najvažnija karakteristika tržišna orjentacija) i informacioni (najvažnija karakteristika apelativni karakter) instrument.

Question 22

Eksterni instrumenti šumarske politike prema jasnoći?
Korupcija?
Posljedice korupcije?
Mjerenja korupcije - organizacije?

Answer 22

Regulativni imaju veliku preciznost (strogo upravljanje),
Ekonomski imaju srednju preciznost (relativni pritisak upravljanja)
Informacioni instrumenti su najmanje precizni.
Korupcija je svaki oblik zloupotrebe ovlasti radi lične ili grupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.
Posljedice su
- političke (narušava se odnos povjerenja političara i građana, narušava se kredibilitet institucija)
- ekonomske (korupcija sprječava sigurno i racionalno investiranje),
- socijalne (korupcija povećava siromaštvo) gdje najviše pogađa najslabije i nezaštićene.
Organizacije koje mjere korupciju su Transparency international i svjetska banka.

Question 23

Šta podrazumjevaju ilegalne aktivnosti i korupcija u šumarstvu?
Tri glavne grupe ilegalnih aktivnosti?
Po obimu ilegalne aktivnosti -podjela?
Na šta utiču ilegalne aktivnosti?

Answer 23

Podrazumjevaju sve nezakonite postpke koji se dovode u vezu sa šumskim ekosistemima, industrijom baziranom na šumskim resursima, trgovinom drvnim i nedrvnim prizvodima.
Ilegalne sječe, ilegalni transport drveta, izbjegavanje plaćanja taksi i naknada.
Po obimu se dijele na ilegalne sječe velikih i malih razmjera, krađu drveta od strane lokalnog stanovništva, organizovane ilegalne aktivnosti u šumarstvu.
Ilegalne aktivnosti utiču na gubljenje šumskih površina, smanjenje vrijednosti šuma i narušavanje socioloških i kulturoloških vrijednosti šuma.

Question 24

Šta predstavlja originalnost koncepta certificiranja?
Pojasni PEFC?
Nedostatak PEFC?
Ko vrši certificiranje?
Šta analizira tim za procjenu?

Answer 24

Marketinši je baziran pristup tj zsnivanje ideje certificiranja gospodarenja šumama na mehanizmu međunarodnog tržišta.
PEFC je međunarodna neprofitna i nevladina organizacija posvećena promoviranju održivog gospodarenja šumama kroz certifikaciju od strane nezavisnih trećih tijela - certifikatora. Dvije trećine certificiranih šuma u svijetu nosi oznaku PEFC.
Nedostatak PEFC je izostanak podrške međunarodnih nevladinih ekoloških organizacija.
Certificiranje vrše akreditirana tijela za certificiranje.
Tim za procjenu analizira Nalaze i izvještaje procjene, objašnjava razloge za procođenje zahtijevanih korektivnih aktivnosti, dobij suglasnost predstavnika poduzeća u vezi predloženih korektivnih aktivnosti, zahtijeva pismenu potvrdu poduzeća da je proces procjene izvršen, regustruje eventualne prigovore i neslaganja.

Question 25

Šta sadrži konačni izvještaj o procjeni kvaliteta gazdovanja?
Koji su to direktni/fiksni troškovi certificiranja?

Answer 25

Konačni izvještaj sadrži formalnu potvrdu da je proces procjene završen, objašnjenje metodike koja je korištena u procjeni, rezultate i zaključke procesa procjene, preporuku o izdavanju certifikata i poduzimanju korektivnih aktivnosti.
Direktni/fiksni troškovi certificiranja su naknada tijelu za certificiranje. U nju spadaju naknade pojedincima i institucijama u implementaciji procesa (aplikacija, incijalna posjeta, predprocjena i procjena kvaliteta gazdovanja, vrednovanje procjene kvaliteta gospodarenja, periodični pregledi, kontrola distribucionog lanca -CoC).

Question 26

Koji su indirektni troškovi certificiranja?
Gdje se sprovodi troškovno efikasno certificiranje?
Šta je po definiciji CErtificiranje?
Zašto je FSC pogodniji za primjenu u BiH?

Answer 26

Indirektni troškovi certificiranja nastaju kao posljedica preduzetih aktivnosti u cilju dostizanaj potrebnog niva performansi za standard certifikata.
Troškovno efikasno certificiranje se sprovodi u visokoproduktivnim šumaam na P većim od 100ha, u šumama sa nižom produktivnom vrijednišću na P većim od 10.000ha. Za manje P se primjenjuje program certificiranja integrisanih šumskih područja.
Certificiranje je dakle instrument za unapređenje kvaliteta gospodarenja šumskim resursima i poboljšanje konkurentskih prednosti poduzeća.
FSC je pogodniji za primjenu u BiH jer je namijenjen za certificiranje velikih šumskih površina, odgovara vlasničkoj strukturi, stanju intitucionalno organizirnog šumarskog sektora i efikasnosti državnog aparata u BiH, tržište traži FSC.