Tehničke karakteristike i upotreba drveta -parcijala Flashcards
Šta je važno poznavati za optimalno i ekonomično iskorištavanje drvne sirovine?
Šta je koeficijent kvalitete drveta?
Na šta utiču tehničke karakteristike drveta?
Drvo kao tehnički materijal?
- Osnovni cilj u modernoj primjeni drveta?
- Strukturna, hemijska, fizička i mehanička svojstva drveta.
-Odnos čvrstoće i gustoće je koeficijent kvalitete drveta.
-Utiču na brojne različite tehničke karakteristike kao što su piljenje, sušenje, blanjanje, savijanje, glodanje, brušenje, ljepljenje, rezanje, ljuštenje, iveranje, impregnacija.
-Ono je prirodan, obnovljiv, reciklažan, biorazgradiv, ekološki visokovrijedan i tehnički svestran materijal.
-Je naglasiti njegovu prirodnu estetsku i tehničku kvalitetu, a istovremeno eliminisati ili svesti na najmanju moguću mjeru njegove nedostatke.
Prednosti drveta kao materijala?
Mane drveta?
Koje se vrste najviše upotrebljavaju?
Kako se djele tehnička svojstva drveta?
- Visoka mehanička čvrstoća (uz malu zapreminsku masu) čini drvo otpornim usljed djelovanja spoljnjih sila.
Niska toplotna i zvučna provodljivost, dobra otpornost na mraz, zadovoljavajuća otpornost na hemijske agense, lakoća obrade, jeftinije je od drugih materijala.
-Nehomogenost građe i anizotropnost osobina, prisustvo raznih grešaka građe, higroskopnost, podložnost truhljenju i crvotočini, laka zapaljivost.
Pojedine loše osobine se mogu sredstvima spriječiti, ukloniti, i umanjiti. - Najviše se upotrebljavaju jela, smrča, bor, bukva, hrast, po potrebi i brijest, jasen, grab, bagrem i lipa.
- Dijele se na estetska, osnovna fizička, mehanička i fizičko-hemijska svojstva.
Šta spada u estetska svojstva drveta?
Šta spada u osnovna fizička svojstva drveta?
Šta spada u mehanička svojstva drveta?
Šta spada u fizičko hemijska svojstva drveta?
Koje osobine drveta gledamo prilikom odabira za određeni proizvod?
- U estetska spadaju boja, tekstura, sjaj, miris i finoća-
- U osnovna fizička spadaju poroznost, vlaga, utezanje i bubrenje, gustoća drveta, vodljivost zvuka, vodljivost topline, vodljivost elektriciteta, vodljivost svjetla.
-U mehanička spadaju tvrdoća, otpornost na habanje, čvrstoća drveta, čvrstoća na pritisak i zatezanje, čvrstoća na savijanje i smicanje, čvrstoća na sukanje i cijepanje, elastičnost i žilavost. - U fizičko-hemijska spadaju trajnost i snaga ogrjevanja.
- Gledamo mjesto ugradnje, odredište proizvoda, tehničke karakteristike drveta, fizičke karakteristike, estetske karakteristike.
Koje su relevantne karakteristike drveta?
Kako estetska svojstva drveta utiču na kvalitet i upotrebu?
Šta utiče na ton boje drveta?
Šta utiče na teksturu drveta?
- Gustoća, prirodna trajnost, mogućnost impregniranja, tok uzdužnih elemenata, čvrtoća, dimenzijska stabilnost, sušenje i mogućnost pojave grešaka, obradivost, površinska obrada, ljepljenje, dkorativnost i bojenje.
-Sve estetske osobine izazivaju prijatnost, tj toplinu. Ako drvo izaziva veću prijatnost veća je i cijena. Uzorci koji zacrtavaju različite teksture drveta jedinstveni su i neponovljivi. Subjektivan je osjećaj ljepote. - Na ton boje drveta utiču vrsta, anatomske karakteristike, fizičke osobine, hemijske karakteristike, položaj u drveću, stanište, način obrade, prerez… Značaj boje je za preradu i upotrebu pogotovo namještaja.
- Na teksturu drveta utiče anatomska struktura drveta, širina goda, tok drvnih vlakanaca, optički učinak, nepravilnost u rastu..
Koje imamo teksture u zavisnosti od smjera rezanja?
Spiralna tekstura?
Značaj teksture?
Kakvo drvo može biti po sjaju?
- Radijalna, tangentna, poprečna, spiralna, prugasta, tekstura ogledala, tekstura valjka, kugle kupe.. Tekstura je neizražena kod lipe i topole na bilo kom presjeku (ne vide se godovi).
-Posljedica je razih nepravilnosti u rastu drveta, veoma cijenjeno drvo. Ovakve su rebrasta, ikrasta tekstura i tekstura ptičjeg oka.
-Poznavanje različitih tekstura je potrebno za prosuđivanje tehničkih svojstava drveta, pogotovo stepena cjepljivosti, čvrstoće i finoće. Koristi se za raspoznavanje i prosuđivanje vrste i to
1. Iz kog dijela drveta potiče proizvod,
2. Da li se radi o rezanom ili ljuštenom furniru
3. Da li neka piljenica zahvata srce ili ne. - Imamo vrste bez prirodnog sjaja (kruška, topola, crni grab),
Sa slabim sjajem (tešnja, divlji kesten, jela, grab)
Jačeg sjaja (platan, bukva, hrast, javor, joha, bor)
Živog sjaja (svila drvo, saten drvo, okume, mahagonij).
Šta utiče na sjaj drveta?
Značaj sjaja?
Miris drveta?
Finoća drveta?
Podjela po stepenima finoće?
Značaj finoće?
- Na sjaj utiče anatomska građa (brojnost, veličina i glatkoća trakova), presjek drveta, ugao upada svjetla, udio infiltrata (ulja, voskovi), kvaliteta obrađene površine.
- Značaj je estetski, može se vještački izazvati, početkom truleži drvo gubi sjaj i naziva se mrtvo drvo.
- Ograničen ljudskim mogućnostima njuha, svježe obrađeno ima najjači miris. Ugodno mirisne vrste koristimo za izradu ukrasnih proizvoda, zidnih obloga, namještaja, ili za zaštitu od moljaca.
- Ukoliko je drvo eterogenije građe, što su veće razlike u elementima građe utoliko je drvo grublje.
-Vrlo fino (tisa, mahagonij),
Fino (orag, grab divlji kesten)
Polufino (joha, breza, bukva)
grubo (hrast, brijest, pitomi kesten). - Značaj je sa estetskog i tehničkog gledišta. Glatko je poželjno i lahko se obrađuje.
Kako sadržaj vode utiče na karakteristike i upotrebu drveta?
Apsolutno suho drvo?
Zakon o higroskopnoj ravnoteži?
Efekat vodene pare u zraku na drvo?
Adsorpcija?
-Drvo posliježe uticaju vanjske vlažnosti na njeg, to uzrokuje bubrenje i utezanje. Voda se nalazi u drvetu kao kapilarna tj slobodna ili kao higroskopna tj vezana voda.
-Može se dobiti samo vještački i kao takvo se održava uz posebne mjere (stakleno zvono).
-Vlažnost drveta je promjenjiva a zavisi od relativne vlažnosti okolnog zraka.
- Ako se osušeno drvo dovede u dori sa vodenom parom u zraku, ono će upijati paru dok ne nastupi stanje ravnoteže, ova osobina je higroskopnost a sama pojava sorpcija.
-Adsorpcija (upijanje vlge iz zraka) započinje u trenutku kada je sadržaj vode u ćelijskim membranama drveta manji od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže.
Razlozi sušenja drveta?
Cilj sušenja drveta?
Načini sušenja drveta?
Prirodno sušenje?
-Smanjenje mase, okončanje utezanje i grešaka usljed utezanje prije upotrebe, zaštita od gljiva, da bude čvršće i tvrđe, da se osbosobi za impregnaciju, da se poboljšaju mehanička, toplinska i električna svojstva, površinska obrada i ljepljenje, da brže gori.
-Cilj je da se postigne željena vlažnost drveta, koja zaviis od proizvoda koje želimo dobiti.
-Prirodno (na zraku, složeno da se suši)
-tehničko sušenje (sušare) kada se drvo slaže u specijalne komore, u sušionike i izčaže strujanju zraka.
-Prirodno sušenje traje duže (sedmice, mjeseci) zavisno od debljine drveta, prednosti su da ne trebaju ni toplot ni struja, niti trebaju postrojenja.
Mane su ugo trajanje i ne postiže se niski postotak vlage, troškovi skaldištenja su veliki.
Vještačko sušenje?
Vrste sušara?
Opis stovarišta rezane građe?
Faktori koji utiču na sušenje drveta?
Značaj bubrenja i Utezanje drveta?
-Znatno je brže od prirodnog sušenja, i omogućava svođenje vlažnosti na nivo 6-10%.
-Imamo sušare sa kontunuelnim radom i sa periodičnim radom.
-To je prostor na kojem se slaže i prirodno suši rezana građa. Treba biti na otvorenom prostoru i na suhom. Tlo da bude ravno, tvrdo i suho.
-Struktura drveta, tvrdoća drveta, udio vjeljike i srži, godovi, drvni traci i nepravilnost građe.
-Porast vlage utiče ngativno na akustična svojstva drveta, biološka svojstva drveta su u vezi sa sadržajem vlage, mehanička svojstva također..
Pri utezanju dolazi do površinskih pukotina, raspuklina, unutarnjih pukotina, krivljenja drveta, promjene oblika, kolapsa, skorjelosti…
Šta je vitlanje?
Vrste vitlanja?
Šta je kolaps?
Šta je skorjelost?
Od čega ovisi utezanje i bubrenje?
-Pojava naknadne zakrivljenosti prvobitnih pravaca tanjih debala i iskrivljenosti ravnih obrađenih površina drveta
-Izbočenost, sabljastost, vitoperost, koritavost.
-Kolaps je deformacija strukture drveta koja nastaje u početnom stadiju sušenja sirovog drveta kod previsoke temperture. Deformacije su zbog unutrašnjih naprezanja između slojeva osušenog i vlažnog drveta.
-Skorjelost je stanje pri kojem se vanjski sloj drveta napreže na tlak a unutrašnji na vlak.
-Utezanje i bubrenje ovise o građi drveta, zapreminskoj gustoći, sadržaju smole itd.
Šta je toplinska obrada drveta?
Zašto se provodi obrada drveta vodenom parom?
Koristi od toplinske obrade?
-Toplinska obrada je postupak kojim se samo pod uticajem toplote, pritiska i vlage mijenja hemijska struktura ćelijskih membrana.
-Obrada drveta vodenom parom se provodi zbog promjene prirodnog tona boje, poboljšavanja higroskopnih svojstava smanjenjem utezanja i bubrenja, jednoličnijeg rasporeda vode koji olakšava i poboljšava kasniji tok sušenja, poboljšanja kvalitete drveta smanjenjem zaostalih naprezanja u drvetu, sterilizacije, savijanja drveta..
-Toplinska obrada pridonosi manjem upijanju vode, poboljšava dimenzijsku stabilnost, povećava otpornost dreta prema biološkoj razgradnji i pridonosi ravnomjernijim promjenama boje u tamnije tonove.
Značaj poroznosti drveta?
Šta je gustoća?
Od čega ovisi provodljivost drveta?
-Udio pora značajan je za zapreminsku gustoću, higroskopnost, utezanje i bubrenje, pojivost.
-Gustoća drveta je masa jedinice zapremine drveta sa porama. Ovisi o vrsti drveta, građi drveta, dijelu stabla, sadržaju vode, hemizmu, tipu šume, staništu…
-Provodljivost topline drveta ovisi o građi, zapreminskoj težini, pravcu vlakana, temperaturi, vlažnosti drveta. Drvo je slab provodnik topline, ali dobar izolator.
