Politika i ekonomika završni pitanja koja mogu biti.

Question 1

Podjela ekonomskih zakona:?

DPRV?

Na osnovu DPRV-a zakon vrijednosti reguliše robnu proizvodnju i uspostaljva koje pravilnosti?

Koje uslove proizvod treba ispuniti da bi imao karakteristike robe?

Šta je proizvodnja u ekonomskom i tehničkom smislu?

Answer 1

• Pojedinačni (utvrđeni samo za pojedine države ili za pojedine faze i vrijede samo za pojedine odnose).
  Opći (djeluju u svim historiskim oblicima privređivanja).
  Posebni (djeluju samo u jednom periodu razvoja društva, a njihovim nestankom nestaje i zakonitost).
• Vrijeme koje je potrebno da se proizvede određena vrsta robe uz postojeće normalne uslove proizvodnje, prosječan stepen produktivnosti i intenzitet rada.
• Određuje drišnu vrijednost robe, tržišna vrijednost robe se samo u uslovima ravnoteže ponude i potražnje podudara sa tržišnim cijenama, zakon vrijednosti uslovljava stalne promjene u raspodjeli ukupnog društvenog fonda rada na takav način da dolazi do prelijevanja rada kapitala u one grane u kojima postoji deficitnost proizvoda, različiti uslovi privređivanja izmežu proizvođača.
• Proizvod ljudskog rada, zadovoljava određenu ljudsku potrebu, da je namijenjen za tržište, prolazi kroz process razmjene, može se masovno proizvoditi.
• Proizvodnja u ekonomskom smislu – prozvodnja proizvoda čija će vrijednost biti veća u odnosu na vrijednost ulaznih elemenata.

Question 2

Koji su osnovni proizvodni faktori?

Koje je godine su potpisani zakoni?

Podjela dobara na osnovu kvaliteta (?) i mogućnosti isključenja u potrošnji?

Zlatna pravila komunikacije?

Koji princip ne može biti primjenjen u BiH?

Answer 2

• Ljudski rad, predmeti rada i sredstva za rad.
• Ramazanski (1858)
  Jedinstveni zakon o šumama jugoslavije (1929 )
  Složene organizacije udruženog rada (1970 )
• Zajednička, javna, prirodna, klub (?) dobara
• Definiranje identiteta, osnovanje koalicije, odabir.
• Princip 10 (podizanje i gospodarenje plantažama).

Question 3

Nabrojati neke organizacije udruženog rada?

Problemi privatnih šumoposjednika?

Šta je profit?

Šta je profitna stopa i (?)

Šema kružnog kretanja capital ?

Answer 3

• Incel, Šipad Krivaja.
• Neefikasnost, neorganiziranost, nepoznavanje tržišta, nedostatak stručnog znanja, usitnjenost posjeda, neinformiranost.
• Profit je dio novostvorene vrijednosti koju u procesu raspodjele prisvajaju vlasnik kapitala. Ostvareni profit može se iskazati kao razlika ukupnih prihoda i troškova u procesu proizvodnje.
• Profitna stopa je odnos profita prema cjelokupno uloženom kapitalu, u praksi predstvalja stepen obnavljanja cjelokupnog kapitala.
• I – faza prometa – kupovina
  II – faza proizvodnje
  III – faza prometa – prodaja
  Šema: N R P R’ N’

Question 4

Obrazložiti dugoročnost procesa i spor obrt kapitala u šumarstvu?

Koje su ekonomske karakteristike žive drvne mase?

Šta je upotrebna vrijednost robe?

Šta je prometna vrijednost robe?

Šta je konkretan i apstraktan rad?

Answer 4

• Process rasta šumskog drveća je spor, a vrijeme za postizanje njegove zrelosti za sječu je dosta dug, bez mogućnosti njegovog skraćivanja. U tako dugim periodima dešavaju se velike promjene na tržištu. Process planiranja u šumarstvu se odvija u veoma dinamičnim promenama uz veliko prisustvo rizika, ovo je najvažnija specifičnost prozvodnje u šumarstvu jer je vrijeme momenta uloženosg kapitala i rada pa do ekonomske valorizacije tih ulaganja jako dugo. Za finansijsske institucije ova oblast nije interesantna za ulaganje zbog dugotrajnog procesa povrata capital, postojanja velikih neizvijesnosti oko budućih prihoda od investiranja.
• Živa stable u šumi imaju dvojan karakter kao proizvodno sredstvo i kao gotov proizvod. Ekonomski gledano živa drvna masa predstvalja osnovno sredstvo koje ima svoje specifičnosti u odnosu na tipična osnovna sredstva, najvažnije karakteristike tipičnih osnovnih sredstava se ogledaju u njihovom postepenom prenošenju vrijednosti na gotov proizvod. Živa drvna masa nema ove karakteristike. Njena vrijednost se povećava iz godine u godinu. Sa postizanjem zrelosti za sječu uklanjanju je čitava stable i pretvaraju u gotov proizvod. Oni sa ekonomskog aspekta dobijaju karakter predmeta rada. U potpunosit je ispravno živu drvnu masu posmatrati kao specifično proizvodno sredstvo.
• Posmatra se sa kvalitativnog i kvantitativnog aspekta. Kvalitativni aspect predstavlja skup prirodnih korisnih svojstava za zadovoljavanje određene potrebe vrste. Kvantitativni aspect predtavlja količinu korištenja nekog proizvoda i predstavljena je vrijednost robe kao upotrebne vrijednosti i nisu vezane za određene drustvene odnose.
• Kvantitativni odnos u kojem se upotrebna vrijednost vrste razmjenjuje sa upotrebnom vrijednošću vrste robe. Ovaj količinski odnos u kojem se razmjenjuju robe predstavlja njihovu prometnu vrijednost.
• Konkretan – kao rezultat rada se jabvlja određena upotrebljiva vrijednost
  Apstraktan – trošenje ljudske snage bez obbzira na njegovu konkretnu upotrebu.

Question 5

Šta je rad i koje imamo podjele?

Pozitivni i negativni efekti društvene podjele rada?

Funkcija šuma pre PAO?/FAO??

Kako dijelimo capital prema kružnom kretanju?

Podjela reprodukcije?

Answer 5

• Rad – trošenje ljudske bioenergije koju prirodno posjeduje
  Opća podjela – ukupan društveni fond raspodjeljuje se na osnovne djelatnosti
  Posebna podjela – dalja raspodjela fonda rada na u svakoj pojedinoj djelatnosti
  Pojedinačna raspodjela – podjela rada između pojedinih proizvodnih jedinica u kojima se odvijaju različiti radni procesi koji će rezultirati konačnim proizvodom.
• Pozitivni – stlna otkrivanja i razvoji ekonomskih aktivnosti u kojima zajednica postiže najbolje rezultate, a efikasnost pojedinaca dolazi do izražaja.
  Negaitvne – proiuzvođač se svodi na rutinskog izvršioca manjeg broja pojedsnostavljenih operacija pri čemu dolazi do gubitka kreativnih sposobnosti itd.
• Funkcija zaštite biodiverziteta, zemljišta i voda, prouzvodna funkcija, sociooška funkcija.
• Stalni (fiksni) i cikulaorni (opticajni).
• Reprodukcija – process neprekidnog obnavljanja proizvodnje, to je uslov za opstanak ljudskog društva bez obzira o kojoj društveno ekonomskoj formaciji je riječ.
  Dijeli se na prostu (obim i struktura se ne mijenjaju) , proširenu (povećanje) i umanjenu (smanjenje).

Question 6

Specifičnost prozvodnje u šumarstvu podijeljene sun a dvije kategorije.

Potrebe lokalnog stanovnistva u vrijeme Otmanske imperije posebne sume.

Podjela dobara na osnovu rivaliteta i mogucunosti iskljucenja u potrosnji?

WWF?

Dva praavca djelovanja strategije akcionog plana vlade u suzbijanju ilegalnih aktivnosti?

Answer 6

• Biološko – tehničke:
  o Teritorijalnost
  o Različitost prirodnih uslova
  o Dugoročnost procesa proizvodnje
  o Postojanje reserve drvne mase
  o Teško uočavanje grešaka
  o Ograničena primjena mehanizacije
• Ekonomske:
  o Ekonomske karakteristike drvne mase
  o Bilansiranje i utvrđivanje uspješnosti gospodarenja
  o Utvrđivanje vrijednosti šume i zemljišta
  o Pitanje profitabilnosti poslovanja
  o Teškoće u odreživanju granice između tekućeg i investicionog ulaganja
• Baltalatalici i mere

-Zajednicka, javna, prirodna i klub dobara.

-Međunarodna nevladina organizacija koja se bavi zastitom ocuvanjem okolisa.

-Unaprjeđenje vanjske kontrole, interni razvoj kantonalnih špd.

Question 7

Tri grupe Eksternih instrumenata šumarske politike?

Kako se dijeli kapital prema kružnom kretanju?

MIKROEKONOMIJA

MAKROEKONOMIJA

EKONOMIKA PREDUZECA?

Answer 7

-Regulativni, ekonomski i informacionni.

-STALNI ili fiksni- to je kapital ili sredstva za rast. On se u prvobitnom procesu ne troši nego se postepeno prenosi dio po dio svoje vrijednosti na nove proizvode. Vijek upotrebe im je nesto duzi od godinu dana i sve dok traje ima svoj odrzivi privredni oblik.Na gotove proizvode orenosi onoliko vrijednosti koliko se trosi njihova upotrebna vijednost. Fiksni kapital obuhvata masine i alate , fabricke zgrade i skladista itd..
CIRKULATORNI ili opticajni- kapital koji je ulozen u radnu snagu i predmete rad. To je u suštini obrtni kapital koji predstavlja dio ukupnog kapitala preduzeca. On se u cijelosti potrosi u jednom reprodukcionom ciklusu pri cemu u potpunosti prenosi cjelokupnu vrijednost na novi proizvod. U obrtni kapital spadaju materijali, sriovine, nedovrseni proizvodi, poluproizvodi, gotovi proizvodi, plate i novcana sredstva.

-Je dio ekonomske teorije koja se bavi proucavanjem funkcionisanja i ponasanja pojedinog preduzeca, domacinstva i poslodavca.

-SE bavi analizom ekonomskih velikih jedinica kao sto su ukuona potrosnja, drustveni proizvodi i dohodak, investicija, zaposlenost tj funkcionisanje privredne aktivnosti u cjelini.

-Je naucna disciplina koja proucava i objasnjava konkretnih ekonomskih realnosti unutar jednog preduzeca, kao i međuzavisnost i međudjelovanje preduzeca i trzista.

Question 8

Ekonomika šumarstva se odnosi na izučavanje problematike vezane za?

Zakon vrijednosti?

Robna proizodnja

TERITORIJALNOST

RAZLIČITOST PRIRODNIH USLOVA

Answer 8

-Definisanje proizvoda i proizvodnje u šumarstvu, djelovanje zakona vrijednosti, računanje vrijednosti šuma i zemljišta, osnove markiranja, privredni značaj šumarstva, razvoj ekonomskih odnosa, formiranje biološke reprodukcije.
Je dio opće društvene ekonomije i izučava kako da se upravlja šumom i šumskim zemljištem kao ograničenim prirodnim resursom da bi se zadovoljile ljudske potrebe.

-Se odnosi na sistem robne proizvodnje u koome postoji veliki broj samostalnih proizvođača raznovrsnih roba oni samostalno organizuju svoju proizvodnju vođni ličnim ekonomskim interesima.

-Je oblik reprodukcije u kojem se na posredan način porezuju proizvodnja i potrošnja. Cilj je zadovoljenje potrebe drugih do kojih proizvodi dolaze u procesu razmjene.

-Efikasnu proizvodnju je moguće organizovati samo na širokim prostorima, nužno je izvršiti prostornu raspodjelu šuma na oblasti područja i gazdinjske jedinice.Jedino na tako definisanim prostornim jedinicama moguce je efikasno provođenje poslovnih aktivosti.

-To je proces proizvodnje u šumarstvu, odvija se na otvorenom prostoru te je nezaobilazan uticaj svih klimatskih, orografskih i drugih faktora na rezultate proizvodnje. Ukupni troškovi i rezltati proizvodnje zavise od kvaliteta zemljišta, nagiba, klime, stanja šumskog fonda.

Question 9

41.POSTOJANJE REZERVE DRVNE MASE

42.Teško uočavanje grešaka

43.Ograničena primjena mehanizacije

44.Utvrđivanje vrijednosti šuma i zemljišta

45.TEŠKOĆE U ODREĐIVANJU GRANICE TEKUĆEG I INVESTICIONOG ULAGANJA

Answer 9

-Zaliha drvne mase predstavllja materijalnu osnovu i uslov za redovnu proizvodnju drveta i kontinuirano privređivanje.

-Greške u šumarstvu teško se uočavaju u momentu njihovog nastanka, jer se posljedice vide mnogo kasnije, kao glečeri, krš, erozije, klizišta. Greške se teško ispravljaju u šumarstvu je potrebno provoditi efikasnu kontorolu da bi se sprijecio nastanak steta.

-primjena razlicite savremene mehanizacije je ogranicena u razlicitim terenskim i drugim uslovima zato je prisustvo ljudskog rreda u svim fazama reprodukcije u šumarstvu prilično visoko sa ograničenom mogučnošću zamjene mašinskim redom. Ona je uslovljena postojanjem šumskih putev tj otvorenosti područja.

-ova potreba se prvi put javila u praksi 1965 god jer su šume zakonski tretirane kao osnovno sredstvo, te je trebalo odrediti osnovicu za obračun amortizacije.Danas je veoma bitno izvršiti procjenu sveukupne vrijednosti šuma obuhvatajući sve koristi koje šuma daje.

-Ova specificnoso dolazi do izražaja pri određivanju odogovornosti za stanje šuma i zemljišta. Korisnici u procesu privređuvanja imaju obavezu tekućeg ulaganja u pripremu terena za prirodno podmlađivanje, pošumljavanje, njegu, zaštitu, izgradnju puteva itd. Oni nisu motivisani za investiciona ulaganja tj pošumljavanje goleti, melioracije i prevođenje izdanačkih u visoke šume.

Question 10

.46.PITANJE PROFITABILNOSTI POSLOVANJA PREDUZEĆA

48. PROIZVODNJA- u širem smislu

49.RAZMJENA

50. POTROŠNJA

51.DOBRA SE DIJELE NA

52.PROIZVODNJA U ŠUMARSTVU

Question 11

PITANJE PROFITABILNOSTI POSLOVANJA PREDUZEĆA

PROIZVODNJA- u širem smislu

RAZMJENA

POTROŠNJA

DOBRA SE DIJELE NA

PROIZVODNJA U ŠUMARSTVU

SVI PROIZVODI ŠUMARSTVA DIJELE SE U 2 GRUPE

Answer 11

-Preduzeca sumarstva kao osnovni cilj imaju postizanje maksimalnog poslovnog ucinka. Vlasnika preduzeca zanima kako ostvariti sto veci profit ukoliko preduzeca ne ostvaruju prosjecan profit, mijenjanju strukturu te na taj nacin reagovati i sprijeciti propadanje ukoliko preduzeca posluju sa gubitkom, slijedi njegova likvidacija. Restruktuiranje preduzeca šumarstva gotovo je nemoguce.

-u širem smislu predstavlja sveukupnost i međuzavisnost svih bitnih procesa ekonomskog života koji su međusobno povezani, uključujući proces proizvodnje, razmjene, raspodjele i potrošnje. U UŽEM smislu to je svjesno i organizovano djelovanje covjeka na prirodu radi odvajanja i mijenjanja njene materije i prilagođenosti materije ljudskim potrebama.

-je dio ekonomskog procesa u kojoj se zajednički rezultati društvene proizvodnje raspodjeluju na sve sudionike.

-je individualno ili društveno korištenje stvorenih vrijednosti kako bi se zadovoljile individualne ili opce-društvene potrebe.

-prirodna ili slobodna i ekonomska ili privredna

-predstavlja plansko i u svrhu kombinovanje proizvodnih faktora u cilju proizvodnje biomase i općekorisnih funkcija šume kao osnovnih proizvoda koji ce zadovoljiti nase potrebe za drvnom sirovinom, kisikom, cistom vodom itd…

-1.šumska biomasa- drvenasta vegetacija šume i njeni ostatci pogodni za proizvodnju energenata
2.općekorisne funkcije- niz koristi koje šuma pruža u socijološkom, ekološkom i zaštitonom pogledu

Question 12

FAKTORI PROIZVODNJE

RENTA

FAKTORI PROPITNE STOPE

PODJELA FAKTORA TEŽIŠTA

KAKO SE NAZIVA KOLICINA PROIZVODA KOJU DRUSTVO PROIZVEDE IZNAD POTREBNOG PROIZVODA

Proces pretvaranja dijela viska vrijednosti u kapital

Answer 12

-1.ljudski rad( ulaganje umnog i fizickog rada ciljem proizvodnje određenog proizvoda kojim ce se zadovoljiti određena potreba
2.predmet rada
3.sredstva za rad.

-je svako placanje za upotrebu fiksnog faktora

-Unutrašnji( produktivnost rada, intenzivnost rada, tehnologija, koristenje kapaciteta, brzina obrta kapitala, kvalitet proizvoda, efikasnost u koristenju angazovanog kapitala.
Vanjski( cijene proizvoda, cijene materijalnih faktora proizvodnje i cijene radne snage )

– Ponuda- spremnost proizvođača da ponudi određenu kolicinu dobara po određenoj cijeni u nekom vremenu i na određenom tržištu.
Potražnja- spremnost potrosaca da kupi određenu kolicinu dobara po određenoj cijeni u nekom vremenu na odr trzistu.

-višak vrijednosti

• akumulacija