Lovstvo - parcijala Flashcards
1
Q
Šta se podrazumjeva pod pojmom divljači?
Iz koja 3 stanovišta razvrstavamo divljač?
Naučno stanovište divljači?
Razvrstavanje divljači - podjela?
Lovačko razvrstavanje divljači?
Divljač visokog i niskog lova?
Lov na divljač visokog lova?
Lov na divljač niskog lova?
A
- Divljač su sve životinje koje žive u slobodnoj prirodi, a interesantne su za čovjeka u smislu njihovog uzgoja i korištenja radi sticanja materijalne koristi ili zadovoljenja drugih čovjekovih potreba.
- Razvrstavamo je sa naučnog, zakonskog i lovačkog stanovišta.
- Naučno stanovište svrstava sve životinje u životinjsko carstvo, unutar kojeg se vrše sistematske podjele na koljena, razrede, redove, porodice, rodove i vrste, a u okviru ovi kategorija postoje podkoljena, podrazredi, podredovi, podporodice, podvrste i varijacije.
- Carstvo je životinjsko, podcarstvo tkivne životinje, koljeno su svitkovci a podkoljeno kralježnjaci, razred su ptice i sisavci.
- Lovačko razvrstavanje je na dlakavu divljač (krupna i sitna dlakava divljač) i na pernatu divljač (krupna i sitna pernata divljač).
- Krupna divljač je divljač visokog lova, a sitna divljač je divljač niskog lova.
- Sve vrste kod kojih činu odrstrela mora prethoditi pažljivo osmatranje jedinke, a odstrel mora biti puškom kuglarom jer je preciznija i efikasnija, te se vrši pojedinačnim lovom.
- Lov na divljač niskog lova se vrši puškama sačmarama i u grupnim lovovima. Njihovo brojno stanje nismo u mogućnosti utvrditi osmatranjem prostim.
2
Q
Zakonsko razvrstavanje divljači?
Privremeno zaštićena divljač?
Povremeno zaštićena divljač?
Nezaštićena divljač?
Navedi neku zaštićenu divljač?
Navedi trajno zabranjenu divljač?
Koja divljač je zaštićena lovostajem?
A
- Na zaštićenu (trajno, povremeno ili privremeno zaštićenu) i na nezaštićenu divljač
- Privremeno zaštićena znači da se na određenom prostoru, kroz određeni broj godina ne smije loviti. Ovaj vid zabrane utvrđuje se na manjim površinama i na manji broj godina za vrste smanjene brojnosti u odnosu na kapacitet lovišta.
- Povremeno označava da se ne smije loviti u određeno godišnje doba godine (lovostaj). Ova zabrana važi za period reprodukcije i odgoja mladunaca, kako bi taj proces protekao povoljno za divljač.
- Lovi se cijele godine, to su najčešće štetnici poput losice a brojnost im je znatna. Štete se ne nadoknađuju.
- Iz dlakave divljači imamo (divokozu, srnu, muflona, medvjed, zec) a iz pernate divljači imamo (prave koke, divlje patke i guske, lešinari, orlovi, sove).
- Imamo (ris, vidru, vjevericu, orlovi, jastrebovi - supovi, sove)
- Imamo (mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, lopatar jelen, muflon, divlja svinja..)
3
Q
Navedi dvozupce sisare iz dlakave divljači?
Navedi glodare sisare dlakave divljači?
Navedi mesojede sisare iz dlakave divljači?
Navedi papkare sisare iz dlakave divljači?
Navedi pernatu divljač iz reda koka?
A
- Imamo zeca (Lepus europeaus), divlji kunić (Oryctolagus cuniculus).
- Imamo bizamskog pacova (Ondatra zibethicus), puh obični (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris).
- Imamo divlju mačku (Felis silvestris), ris (Lynx lynx), vuka (Canis lupus), čagalja (Canir aureus), lisicu (Vulpes vulpes), Jazavac (Meles meles) i mrkog medvjeda (Ussus arctos).
- Imamo običnog jelena (Cervus elaphus), jelena lopatara (Dama dama), srnu (Capreolus capreolus), divokozu (Rupicapra rupicapra), kozoroga (Capra ibex), muflona (Ovis musimon), divlju dvinju (Sus scrofa).
- Imamo koke (fazan - Phasianus colchius, prepelicu pućpuru - Conturix coturix, jarebicu šumsku - Terastes bonasia, velikog tetrijeba - Tetrao urogallus, malog tetrijeba - Lyrurus tetrix)
4
Q
Navedi Pernatu divljač iz reda patke?
Navedi pernatu divljač iz reda Roda?
Navedi jastrebove?
Navedi sokolove?
Navedi sove?
A
- Imamo patku gluharu - Anas platyrhynchos, patku pupčanicu - Anas crecca, patku kašikaru - Anas clypeata, patku krunatu - Aythia fuligula, labuda crvenokljunog - Cygnus olor, ronca velikog - Mergus merganser..
- Imamo bijelu rodu (Coconia coconia) i crnu rodu (Ciconia nigra).
- Imamo Supa bjeloglavog (Gyps fulvus), Strvinara bijelog (Neophron percnopterus), Orla surog (Aquila chrysaetos), Orla ribara (Pandion haliaethus), škanjca mišara (Buteo buteo),kobca pričara (Accipiter nisus)…
- Soko sivi - Falco peregrinus, Soko kragujac - Falco subbuteo, Soko kraguljčić - Falco columbarius, Soko južni - Falco biarmicus.
- Sova ušara velika - Bubo bubo, Šumska sova - Asio otus, Ušara šumska - Strix aluco..
5
Q
Navedi 3 glavne odlike sisara?
Kako se odvija razvoj sisara?
Opis sisara?
Opis papkara?
A
- Spoljna dlaka koja se linja 2 puta godišnje u zimsku i ljetnu. Zimska tamnija. Imamo rast zuba u koštanoj čelljusti glave. Imamo i mliječne žlijezde.
- Odvija se unutar materice, jaja se oplode u jajovodu i urastaju među dlake materice. Viši sisari imaju placentu koja nastaje od zidova jajeta i pupčane vrpce te preko nje primaju hranu i kiseonik. Kada se rodi rodi se slijepo, nejako, bez dlake, pa se hrani majčinim mlijekom neko vrijeme. Rađanje se odvija pod dejstvom živčanog sistema i hormona koji podstiču grčenje mišića materice.
- Sisari imaju dosta visoku tjelesnu temperaturu, koja kod viših sisara nije zavisna od toplote okoline. Glanvi izvor topline su mišići na kosturu. Stadij hibernacije nastaje jer neki sisari ne mogu da održavaju visoku toplotu usljed promjena godišnjeg doba. Ovdje spadaju jazavac, puh , jež. Čula su vrlo dobro razvijena.
- Papkari imaju parni broj prstiju na nogam 2 ili 4. Ovi prsti su obloženi rožnatim izraštejima, nazvani papci. Nemaju ključni kost ni žučnu kesicu. Zubalo je u gornjoj vilici bez očnjaka i sjelutiča, samo kutnjaci. Donja vilica ima dentalnu ploču. Red se dijeli na preživare i nepreživare.
6
Q
Opis preživara?
Opis jelena - Cervidae?
Opis jelena običnog - Cervus elaphus?
A
- Imaju složen želudac, podijeljen na više dijelova. Hranu djelimično ili nimalo sažvači, gutaju a zatim je vraćaju u usta i preživaju. Najbrojnija su grupa papkara, kod nas ovdej spadaju Cervidae i Bovidae porodice.
- Glavna vrsta krupne divljači u Bosni. Osnovna odlika su parogovi koštanog porijekla, koje nose mužjaci a kod vrste - soba i ženke. Parogovi su nastavak čeone kosti tj njeni izraštaji. Parogovi se svake godine odbacuju i rastu novi a pravi rogovi ne. Dok rastu obloženi su posebnom mekom kožom sa spletom krvnh sudova, koje prate živci na zvanu bast. Bast se skida nasilnim struganjem usljed djelovanja muškog hormona. Nemaju ključnu kost i žučnu kesu.
- Mužjak se naziva jelen, a ženka košuta, mlado jelenče ili tele. Dužina jelena je 190-260cm, visine 1,25-1,50m. Težina do 300kg. Košute teške od 120-15kg niže i kraće od muških. Boja dlake ljeti hrđastocrvena, a zimi sivkasta. Vrat mužjaka je obrastao dužom dlakom (griva) koja je uočljivija kod starijih jedinki. Mlađa grla mijenjaju dlaku od starijih. Dlaku mijenja u proljeće i jesen. Čula su razvijena izrazito, oglašava se baukanjem što predstavlja znak sumnje, u doba parenja mužjaci riču. Parenje je u septembru-oktobra. Bremenitost /trudnoća) traje 34 sedmice. Mužjak u 1 godini ima dvije grane parogova nazvane šila. Neprijatelji su vuk, ris, lutalice psi, čovjek. Kaljuža se zajedno sa svinjom.
7
Q
Opis jelena lopatara (Dama dama)?
Opis srne (Capreolus capreolus)?
Opis bjelorepog jelena (Odocoileus virginianus)?
A
- Naseljava ravne i brežuljkaste terene n.v. 500-600m. Dužine je 90-150 a rep je 10-23cm. Visina je 60-110m, a težina do 100kg. Ljetna dlaka je kestenjasto-crvenkasta sa pjegama, a zimska je tamnosmeđa do crna. Ima 32 zuba. Parogovi se iznad drugog proširuju u lopatu, parogovi se odbacuju u aprilu-maju. Parenje je početkom oktobra, košuta nosi oko 35 sedmica, a u maju-junu donosi 1-2 mladunca. Polna zrelost u 4 godini života. Neprijatelji su vuk, ris, psi lutalice, lisice i kune.
- Mužjak srndać, ženka srna, lane je mlado. Dužine je 130-140cm, viisne 70-75cm a težina je oko 25-30kg. Ima 32 zuba. Razlika između ženke i mužjaka je u što na ogledalu imaju kičicu oko polnog organa. Parenje je u drugoj polovini jula, a traje do polovine avgusta. Mužjak tjera ženku u obliku 8 oko panja dok mu ne dozvoli da je oplodi. Zaskok traje 3-10 sekundi. Bremenitost traje 42 sedmice 290 dana a olani se 1-2 rijetko 3+ lanadi. Neprijatelji su vuk, ris, lisice, kune, divlje mačke, jastrebovi i orlovi.
- Naraste do 150cm u dužinu, visinu do 100cm, težine do 120kg.
8
Q
Opiši divokozu (Rupicapra rupicapra)?
Opiši muflona (Ovis musimon)?
Opiši kozoroga (Capra ibex)?
Opiši nepreživare?
A
- Tijelo je više kvadratno nego izduženo. Dužine je 10-140cm, visine do grebena 90-110cm. Težina od 25-45kg. Gusta dlaka, ljeti smeđa a zimi tamnomrka, skoro crna. Ima 32 zuba. Rogove imaju i mužjaci i ženke, ne odbacuju se i rastu cijelog života. Imaju jako razvijen njuh i vid. Oglašavaju se zviždukanjem, meketanjem i groktanjem. Prskanje (parenje) počinje u novembru. Bremenitost traje oko 180 dana. Mlado se naziva jare, mužjak divojarac. Neprijatelji su dlakave i pernate grabljivice, ris i vuk, ali najviše umiru od nepogoda zimi.
- Naraste do 130cm, visine do 75cm, mužjaci dostižu težinu i do 50kg, a ženke do 35kg. Mlado se naziva jagnje, ženka ovca ili muflonka. Oglašavaju se blejanjem, a mužjaci frktanjem i mumljanjem. Dlaka je sivosmeđe boje, sa starošću postaje svjetlija. Mužjaci imaju rogove koji rastu u širokom luku, presjeka trouglastog. Parenje počinje rano u jesen, bremenitost traje 150-154 dana sa 1 - 2 max jagnjadi. Neprijatelji su vuk i ris, lisica i kune.
- Zdepasta životinja, mužjaci visine 90-100cm, dužine 120-150cm, težine 100-130kg. Rep dugačak 10-15cm. Rogovi mogu biti preko 1m, a težine i do 15kg. 32 zuba.
- Nepreživari imaju drugačiji stomak od preživara pa ne preživaju hranu. Nemaju rogove, a zubalo je različito isto. Kod nas ih predstavlja divlja svinja ( Sus scrofa).
9
Q
Opiši divlju svinju (Sus scrofa)?
Opiši mesoždere?
Opiši mrkog medvjeda (Ursus arctos)?
Opiši porodicu pasa (Canidae)?
Opiši vuka (Canis lupus)?
A
- Mužjak je vepar, ženka je krmača, a mlado prase. Visine od 90-100cm, dužine 120-160cm. Težina je od 100-150kg, rijetko 300kg. Tijelo i noge jako snažne, glava klinasta sa dugačkim rilom koji završava nosnicama. Donje kljove su sjekači a gornje brusači. Imaju 4 papka na nogama. Parenje se naziva bucanje, odvija u novembru, decembru i januaru. Gravidnost traje 114 dana, ženka oprasi do 12 prasadi. Neprijatelji vuk, ris, medvjed, mlade ptice grabljivice love?.
- Zubalo ima 44 zuba, sa očnjacima i sjekačima. Predatori su u lancu ishrane.
- Medvjed je visine do 12cm, dužine do 250cm a težine do 350kg. Ženka je do 1m visoka, do 2 duga, a do 270kg teška. Svežderi su. Parenje je u aprilu-juna, gravidnost traje 240dana. Koćenje je januar-februar u brlogu. Broj mladunaca u leglu je 1-3 rijetko 4, mladi su goli i slijepi teški 150-400 grama.
- Obuhvata brojne vrste mesoždera, životinje us srednje veličine, imaju razvijeno čulo mirisa, a udovi su prilagođeni za brzo i dugotrajno trčanje. Imaju 42 zuba.
- Dužina tijela je 150-160cm, rijetko 180- 200cm od čega na rep otpada oko 45cm. Greben visina je 80-90 a u krstima je oko 10cm niži. Masa od 30-60kg rijetko preko 70kg. Parenje počinje u decembru, januaru ili februaru a pari se samo dominantni par. Žive u čoporima.
10
Q
Opiši šakala? (Canis aureus)?
Opiši lisicu (Vulpes vulpes)?
Opiši porodicu mačaka?
Opiši risa? (Lynx lynx)?
Opiši divlju mačku?
Opiši porodicu kuna Mustelidae?
A
- Aktivan u sumrak i noću kada traži hranu. Oprezan i plašljiv, oglašava se prodornim zavijanjem. Parenje se odvija početkom proljeća, feburar-mart, ženke nose 63 dana, a okote 3-8 mladih. Jedu strvinu, voće, glodare, stoku i perad domaću.
- Dužine tijela 90-130cm, visine 35-40cm a mase 7-10kg. Rep dugačak i prekriven dugom bujnom dlakom. Pari se u januaru ili februaru. gravidnost je 51-54 dana, a u aprilu okoti 3-5 mladunaca. Skriva se u podzemnim jamama. Prirodni su rezervoar bjesnila kao boelsti.
- Smatraju se najsavršenijim grabljivicama u životnjskom svijetu. Tijelo manje-više kvadratnog oblika, udovi vrlo gipki i pokretljivi. Zubalo se sastoji od 28-32 zuba.
- Visine 75cm, dužine do 130cm. Rep dužine 15-20cm. Masa do 30kg. Tijelo obraslo gustom crvenkasto-kestenjastom dlakom sa pjegama crnim. Prsa, trbuh i grlište su bijele boje. Pari se u januari i februaru, ženka nosi 9-10 sedmica, okoti 1-2 mladunaca.
- U visinu naraste 35-45cm, dužine do 120cm sa repom od 30cm. Mase je 4-9kg, boja dlake je mrko-siva. Uzduž leđa ima crnu pugu. Ima 30 zuba. Pari se u februaru, a nosi 9 sedmica i okoti 3-6 mačića.
- Krvoločne zvijeri, srednje veličine životinje, imaju jako izduženo tijelo. Imaju 28-38 zuba.
11
Q
Opiši kunu zlaticu (Martes martes)?
Opiši kunu bjelicu (MArtes foina)?
Opiši jazavca (Meles meles)?
Opiši dvojezupce?
Opiši zeca običnog (Lepus europeus)?
A
- Dužina 50-55cm, rep dug 35cm, visoka oko 20cm, težina od1,5-1,8kg. Sklonište nalazi u gnijezdima ptica. Prilagođena životu u šumama, najviše joj odgovaraju guste četinarske ili mješovite šume. (Zlatica po zlatnoj boji grlista, prsa).
- Naraste dužine do 50cm, rep dug oko 25cm, visoka 20cm, težina 1,5-1,7kg. Ima 38 zuba, a boja dlake je svijetlosmeđa. Padlaka je bjeličasta, prsa i grlište bijeli.
- Jazavac je dužine do 90cm, a visine do 40cm. Tijelo je krupno i zdepasto, noge su kratke i razvijene. Doseže masu 15-30 kg. Glava je izdužena i duga a najveći dio otpada na njušku. Ima 38 zuba. Živi u jamama dubine 2m. Pari se u julu i augustu, od februara do marta ženka okoti 3-5mladih.
- Ima 5 vrsta, kod nas 1, zubalo je posebne građe sa istaknutim sjekutićima. Imaju 28 zuba.
- Zec je prilagođen životu na otvorenom. Tijelo je izduženo i ima dugačke zadnje noge, prednje nogu su kreće. Dužina tijela je do 80cm, a visina do 35cm. Teži 4-6kg. Boja dlake varira od staništa, osnovna boja je sivkasto-smeđe-žuta. Parenje počinje u januaru, a posljedni okoti s emogu naći i u septembru, ženka nosi 42-44 dana a okoti 1-6 mladih. Neprijatelji su vrane, kopci, jastrebovi, sove, lasice, kune, vukovi, mačke, psi.. Vrište kao plač djeteta u slučaju opasnosti.
12
Q
Opiši porodicu glodara Rodentia)?
Opiši vjevericu (Scurius vulgaris)?
Opiši puha (Glis glis)?
A
- Imaju 16-22 uba, najbrojnija su vrsta sisara na zemlji. Vilice imaju po par sjekutića bez korijena stalnog su rasta.
- Naseljava područja sa lišćarskim, miješanim ili četinarskim šumama. Veći dio vremena provodi u drveću. Naraste do 45cm, rep je dug 20cm. Teška je 260-390 grama. na nogama ima po 5 prstiju. Gnijezdo im je na visini, skriveno u krošnji ili uz stablo. Parenje počinje u januaru-februaru a traje do augusta. Ženka nosi 38 dana, a okoti 2-12 mladih. Jedu sjemenke šumskog drveća, insekte. Najveći neprijatelji su joj jastrebovi, i kuna zlatica.
- Živi na drveću, aktivan je noću a danju spava u pukotinama stijena, rupam u zemlji.. Tijelo je zdepasto, 13-19cm dužine, rep je dug 11-15cm. Težak je 40-120gr. Okrugle su uši. Jede sve voće, bilje, manje životinjice. Nakon buđenja iz dugog sna počinje parenje koje traje do jula. Ženka nosi 30-32 dana a okoti 4-6 mladih.
