Prirast i prinos 60 pitanja završni 100% daje ova

Question 1

1. Šta se sa aspekta uređivanja šuma podrazumijeva pod jednodobnom
   sastojinom?
2. Šta je produkcioni period?
3. Koje dijelove jednodobne šumske sastojine razlikujemo prilikom
   razmatranja njihovih proizvodnih i strukturnih karakteristika, s obzirom da
   se tokom produkcionog perioda sastojine prorjeđuju?

Answer 1

1. Jednodobna šumska sastojina je sastojina koju sačinjavaju stabla iste ili podjednake dobi, njom se gazduje kao cjelinom; osniva se prirodno ili vještački, njeguje (čisti i
   proređuje) i sječe na kraju odabranog produkcionog perioda.
2. Vremenski period od osnivanja do sječe naziva se ophodnja ili produkcioni period.
   Produkcioni period za naše važnije privredne vrste drveća najčešće traje od 80 do 120
   godina.
3. Zbog proreda koje se provode u jednodobnim sastojinama, pri razmatranjima njihovih proizvodnih i strukturnih karakteristika razlikujemo:
   Glavnu sastojinu (sastojina poslije prorede),
   Sporednu sastojinu (stabla proredom uklonjena iz sastojine),
   Ukupnu sastojinu (glavna sastojina + sporedna sastojina).

Question 2

4. Na koji način se smanjuje broj stabala jednodobne šumske sastojine i
   obrazloženje?
5. Kako utiče bonitet staništa na broj stabala jednodobne šumske sastojine i
   koji su razlozi za takav uticaj?
6. U čemu se ogleda značaj poznavanja strukture sastojine?

Answer 2

4. Broj stabala jednodobne sastojine sa starošću se smanjuje, od osnivanja do kraja produkcionog perioda. U početku je to smanjenje intenzivno, a kasnije je manjeg intenziteta. Intenzivno smanjenje u mlađoj dobi je posljedica dejstva brojnih biotskih i abiotskih faktora na mlade jedinke (različita oboljenja, suše, mrazevi i sl.), a kasnije
   na smanjenje broja stabala u najvećoj mjeri utiče njihovo međusobno zasjenjivanje (konkurencija). Sa starošću se (u toku rasta) pored negativnog uticaja brojnih biotskih
   i abiotskih faktora povećavaju dimenzije stabala pa ih po jedinici površine može manje stati.
5. Broj stabala jednodobne šumske sastojine je tokom cijelog produkcionog perioda manji pri boljim uslovima staništa u odnosu na lošije. Ako se uzme u obzir da stabla
   bilo koje vrste drveća bolje podnose zasjenu pri boljim uslovima staništa za očekivati
   je da je broj stabala (po jedinici površine) veći pri boljim uslovima staništa. Međutim,
   uticaj boniteta staništa se ne ispoljava na ovaj način, jer u oprečnom dejstvu
   intenziteta prirasta (koji je veći pri boljim uslovima staništa pa pri istoj starosti stabla
   imaju veće dimenzije u odnosu na lošije uslove) i podnošenja zasjene (bolje
   podnošenje zasjenjivanja na boljem bonitetu staništa) prevladava uticaj intenziteta
   prirašćivanja.
6. Određeno stanje sastojina rezultat je dejstva brojnih faktora, prije svega, karakteristika vrste ili vrsta drveća, starosti, uslova staništa i uzgojnih mjera a ogleda se u strukturi sastojine. Struktura sastojine je značajan uticajni faktor na proizvodnost
   i stabilnost šuma (sastojina), odnosno na njihovu efikasnost u ispunjavanju privrednih
   i ekoloških fukcija.

Question 3

7. Koji su važniji pokazatelji strukture jednodobnih sastojina i šta indiciraju?
8. Kakvog je oblika debljinska struktura jednodobne sastojine?
9. Kakvog je oblika visinska struktura jednodobne sastojine?

Answer 3

7. Među važnije pokazatelje strukture spadaju debljinska i visinska struktura, odnosno raspodjela stabala po debljinskim i visinskim klasama. Oblici debljinske i visinske
   strukture su indikatori razvojnih faza jednodobnih sastojina i u dobroj mjeri mogu da ukažu na njihovo biološko stanje. Zbog toga se koriste za ocjenu pravilnosti razvoja, za objašnjenje djelovanja stanišnih uslova i uzgojnih mjera na rast i razvoj sastojina.
8. Debljinska struktura jednodobnih sastojina je slična normalnoj Gausovoj raspodjeli. Za razliku od normalne raspodjele u nekim slučajevima može da ima više
   od jednog modusa, ali je uglavnom unimodalna i asimetrična. Za debljinski strukturu je karakteristično da se sa povećanje, starosti sastojine pomjera ka većim debljinskim stepenima, povaćava joj se varijaciona širina i spljoštenost, a pozitivna asimetrija se ublažava ili prelazi u negativnu. Sva ovo je uzrokovano međusobnom konkurencijom i jakom diferencijacijom stabala, te smanjenjem koncentracije prečnika (stabala) oko njihove aritmetičke sredine. Pri boljim uslovima staništa debljinske strukture imaju veću varijacionu širinu i pomjerene su ka višim debljinskim klasama u odnosu na lošije.
9. Visinska struktura jednodobnih sastojina po obliku je (kao i debljinska) unimodalna, asimetrična, pri većoj starosti i boljim uslovima staništa pomjerena ka višim visinskim
   klasama, ali se karakteriše drugačijim razvojem od debljinske strukture. Sa povećanjem starosti smanjuje se varijaciona širina, jača grupisanje visina oko aritmetičke sredine, a prvobitna negativna asimetrija se ublažava.

Question 4

10. Preko kojeg se taksacionog (strukturnog) elementa sastojine prati tekući
    i ukupni tekući debljinski prirast jednodobne šumske sastojine i kako se
    utvrđuje taj taksacioni element?
11. Kako zavisi tekući debljinski prirast jednodobne sastojine od starosti,
    boniteta staništa i vrste drveća (vrste svjetla i vrste sjene)?
12. Da li prorede utiču na debljinski prirast jednodobne sastojine, i ako utiču,
    koji su razlozi za promjene koje se jave?

Answer 4

10. Prati se preko tekućeg i ukupnog tekućeg
    debljinskog prirasta srednjeg sastojinskog stabla. Prečnik srednjeg sastojinskog stabla, on se izračunava kao kvadratna sredina prsnih prečnika stabala, odnosno preko
    temeljnice sastojine (srednji prečnik po temeljnici).
11. Tekući debljinski prirast je u ranoj mladosti mali, sa starošću se povećava prvo progresivno, a zatim degresivno, u određenoj starosti (koja je različita za različite
    vrste drveća i uslove staništa) kulminira, nakon čega se smanjuje.Pri boljim uslovima staništa debljinski prirast je veći i ranije se javlja kulminacija.Maksimalne veličine
    tekućeg debljinskog prirasta srednjeg sastojinskog stabla vrsta svjetla nastaju u mlađoj dobi, kulminacija se javlja rano (nekad nema podataka za tu starost, ali se
    može pretpostaviti), a nakon kulminacije smanjenje prirasta je intenzivno. Suprotno je za srednje sastojinsko stablo vrsta sjene. Maksimalne veličine debljinskog prirasta
    nastaju u kasnijoj dobi i ti veliki debljinski prirasti se stvaraju kroz duži vremenski
    period (nakon kulminacije smanjenje nije intenzivno).
12. Veličina debljinskog prirasta sastojine bitno zavisi od vrste i intenziteta proreda koje se provode u sastojini. Proredama se iz sastojine izdvaja (siječe) određen broj stabala
    (određene debljine) te dolazi do promjene veličine srednjeg prečnika sastojine pri njegovom izračunavanju. Osim toga, stablima koja ostaju u sastojini poboljšavaju se ekološki uslovi, na što ona reaguju širenjem krošnje i povećanjem debljinskog prirasta
    (prečnika).

Question 5

13. Preko kojeg se taksacionog (strukturnog) elementa sastojine prati tekući
    i ukupni tekući visinski prirast jednodobne šumske sastojine?
14. Kako zavisi tekući visinski prirast jednodobne sastojine od starosti i
    boniteta staništa?
15. Kako utiče intenzitet prorjeđivanja na ukupni tekući visinski prirast
    jednodobne sastojine?

Answer 5

13. Visinski prirast jednodobne sastojine prati se preko srednje ili neke od gornjih visina sastojine (metodikom se propisuje koja od većeg broja gornjih visina). Odnosi se na glavnu sastojinu.
14. Visinski prirast jednodobne sastojine na početku produkcionog perioda je mali, sa starošću se povećava (progresivno, pa degresivno), kulminira a zatim smanjuje
    (progresivno, pa degresivno). Na krivoj tekućeg prirasta se javljaju dvije prevojne tačke koje ograničavaju period intenzivnog prirašćivanja sastojine u visinu. Pri boljim
    uslovima staništa visinski prirast (tekući i ukupni tekući) je veći u odnosu na slabije i kulminacija se ranije javlja pri boljim uslovima staništa. S obzirom da se kao indikator boniteta staništa koristi srednja ili češće gornja visina sastojine ovakav uticaj boniteta na visinski prirast je logičan.
15. Sastojine koje se prorjeđuju proredama jačeg intenziteta imaju malo veću srednju visinu (ukupni tekući visinski prirast) nego sastojine koje se prorjeđuju proredama
    slabijeg intenziteta. Međutim, kada se visina sastojine iskazuje prosječnom visinom dominantnih i kodominantnih stabala, odnosno nekom od gornjih visina, uticaj
    proreda ne dolazi do izražaja.Ovo je jedna od dobrih strana visine stabala kao indikatora boniteta staništa.

Question 6

16. Šta predstavlja prirast temeljnice sastojine?
17. Kako utiče vrsta drveća (četinari – lišćari, vrsta svjetla – vrsta sjene) na
    veličinu temeljnice jednodobne sastojine?
18. Šta predstavlja i po kojoj formuli se izračunava zapreminski
    koeficijent jednodobne sastojine? Koje zapreminske koeficijente razlikujemo
    s obzirom na zapreminu na koju se odnosi?

Answer 6

16. Prirast temeljnice sastojine suštinski je zbir prirasta temeljnice stabala sastojine, ali se
    obično utvrđuje kao proizvod broja stabala sastojine i prirasta temeljnice srednjeg sastojinskog stabla (iG=ig × N)
17. U okviru lišćara i četinara temeljnica veoma mladih sastojina vrsta svjetla je veća od temeljnice sastojina vrsta sjene, dok je u starijoj dobi situacija je obrnuta. Temeljnica
    sastojina četinara je po pravilu veća od temeljnice sastojina lišćara.
18. Zapreminski koeficijent jednodobne sastojine predstavlja količnik zapremine sastojine
    i proizvoda temeljnice i srednje visine sastojine, F = V/G*H
    S obzirom da se zapremina sastojine može iskazati sveukupnom drvnom zapreminom
    (krupno drvo i sitna granjevina) i zapreminom krupnog drveta (dijelovi stabala debeli
    7 cm i više na tanjem kraju) i zapreminski koeficijent može da se izračuna za sveukupnu drvnu zapreminu i za zapreminu krupnog drveta pa u skladu s tim nose i adekvatan naziv.

Question 7

19. Ako veličina zapreminskog koeficijenta jednodobne sastojine iznosi 1,0 ili
    više o kojem zapreminskom koeficijentu se radi?
20. Da li se drvna zapremina glavne sastojine (jednodobne sastojine) godišnje
    ili periodično povećava za veličinu zapreminskog prirasta koji se stvori u
    sastojini ako se u sastojini provode prorede?
21. Koliki je zapreminski prirast glavne sastojine ako je drvna zapremina (dio
    prirasta) koja se uklanja iz sastojine (godišnje ili periodično) jednaka ili veća
    od prirasta drvne zapremine satojine?

Answer 7

• Ako veličina zapreminskog koeficijenta jednodobne sastojine iznosi 1,0 ili više, tada sa sigurnošću možemo reći da se radi o zapreminskom koeficijentu sveukupne
  zapremine.

20. Zapremina glavne sastojine (jednodobne sastojine) se ne povećava iz godine u godinu (iz perioda u period) za veličinu godišnjeg prirasta drvne zapremine, jer se jedan dio drvne zapremine uklanja proredama.
21. Ako se drvna zapremina (dio prirasta) koja se uklanja iz sastojine (godišnje ili periodično) izjednači sa prirastom drvne zapremine sastojine (godišnjim ili
    periodičnim) tada je zapreminski prirast glavne sastojine jednak 0 (nula), a ako je
    veća tada je prirast glavne sastojine negativan. Drugim riječima, proredama se posiječe koliko je priraslo ili više od toga.

Question 8

22. Kakvog je oblika kriva rasta drvne zapremine glavne sastojine u slučaju
    kada se proredama u sastojini siječe drvna zapremina koja je veća od
    prirasta drvne zapremine?
23. Kako utiče intenzitet prorjeđivanja na tekući prirast drvne zapremine
    jednodobne sastojine i obrazloženje?
24. Šta se u šumarstvu podrazumijeva pod prinosom i čemu je po količini
    (veličini) jednak prinos jednodobne šumske sastojine?

Answer 8

22. U slučaju da se proredama u sastojini siječe drvna zapremina koja je veća od prirasta drvne zapremine kriva rasta drvne zapremine glavne sastojine nije S-oidnog oblika već se na njoj javlja kulminacija i opadanje krive u periodu kada je drvna zapremina
    posječenih stabala veća od prirasta drvne zapremine. Tada primjenjenim intenzitetom prorjeđivanja smanjujemo drvnu zapreminu glavne sastojine (dio sastojine koji ostaje nakon prorjeđivanja).
23. Primjenom jačeg intenziteta prorjeđivanja u sastojini ostaje manji broj stabala (glavna sastojina) i povećava se debljinski prirast stabala i sastojine kao cjeline (i tekući i
    ukupni tekući prirast) što direktno utiče na prirast temeljnice, odnosno prirast drvne zapremine. Manji broj stabala i povećan debljinski prirast su faktori sa oprečnim
    dejstvom. U mlađoj dobi uticajniji je faktor povećanja debljinskog prirasta, pa je prirast temeljnice i drvne zapremine veći u sastojinama koje su prorjeđivane
    proredama jačeg intenziteta. Međutim, sa starošću intenzitet prirašćivanja u debljinu
    jenjava, pa je u starijoj dobi jači uticaj smanjenog broja stabala (zbog primjene
    proreda jačeg intenziteta), što rezultira manjim prirastom temeljnice i drvne
    zapremine. Opće pravilo je, da se u mlađoj dobi jačim proredama postiže veći tekući prirast drvne zapremine sastojine, a u starijoj dobi manji.
24. Pod prinosom se u šumarstvu podrazumjeva ukupno proizvedena količina drveta
    (drvna zapremina) godišnje na jedinici površine (ha) neke sastojine. Prinos jednodobne šumske sastojine po količini je jednak prosječnom zapreminskom prirastu ukupne sastojine (gl. sastojina + proredni materijal) za odabrani produkcioni period.

Question 9

25. Kako se izračunava veličina prosječnog dobnog zapreminskog prirasta
    (prirasta drvne zapremine) ukupne sastojine?
26. Kako zavisi veličina prosječnog dobnog zapreminskog prirasta sastojine od
    starosti i boniteta staništa?
27. U kojem se slučaju veličina prosječnog dobnog prirasta drvne zapremine
    jednodobne sastojine može izjednačiti sa veličinom (ili terminom) prinosa
    jednodobne sastojine?

Answer 9

25. Ukoliko podijelimo drvnu zapreminu sastojine proizvedenu na jedinici površine
    sastojine do određene starosti (t) sa tom strarošću dobivamo veličinu koja nam
    pokazuje koliko se prosječno godišnje povećavala drvna zapremina sastojine do
    starosti t, odnosno prosječnu veličinu godišnjeg prirasta drvne zapremine sastojine do
    starosti t (po ha). S obzirom da je riječ o prosječnom (dobnom) zapreminskom prirastu ukupne sastojine važno je pri izračunavanju pored zapremine glavne sastojine
    u starosti t obuhvatiti i drvnu zapreminu stabala koja su iz sastojine uklonjena
    proredama do te starosti (drvna zapremina sporedne sastojine; zbir drvnih zapremina
    stabala uklonjenih proredama do starosti t).
26. Prosječni zapreminski prirast je u ranoj mladosti mali, a starošću se najprije
    intenzivno povećava, kasnije sve sporije, kulminira, a zatim se postepeno smanjuje.
    Za ovaj prirast je karakteristično da se malo mijenja u toku relativno dugog
    vremenskog perioda koji počinje prije kulminacije prirasta i završava se znatno
    kasnije.
    Pri boljim stanišnim
    uslovima prirast je veći i ranije se javlja kulminacija nego pri lošijim uslovima.
27. možemo izjednačiti sa veličinom (terminom) prinosa jednodobne sastojine samo ako
    pretpostavimo da će se glavna sječa sastojine provesti u starosti za koju je izračunat
    prosječni dobni prirast sastojine (t je odabrani produkcioni period) i ako se radi o
    prosječnom dobnom prirastu drvne zapremine ukupne sastojine (glavna + sporedna).

Question 10

28. U kojem intervalu varira veličina prinosa jednodobnih sastojina važnijih
    privrednih vrsta drveća za različite stanišne uslove (tablični podaci)?
29. Od kakvog je značaja kvalitet prinosa sastojina i sa kojih aspekata se
    ocjenjuje?
30. Šta se podrazumijeva pod vrijednošću prinosa sastojine?

Answer 10

28. Interval od 5 do
    15 m3/ha/god
29. Kvalitet prinosa je bitan jednako kao i veličina. Kvalitet prinosa sastojine ocjenjuje se
    sa dva aspekta:
    Na osnovu raspodjele drvne zapremine prinosa po debljinskim stepenima
    (debljinska raspodjela),
    Na osnovu kvaliteta debala stabala s obzirom na tehničku upotrebljivost (čistoća od
    grana, pravilnost, cilindričnost i dr.)
30. Vrijednost prinosa predstavlja proizvod (umnožak) količine proizvoda koji se mogu
    izraditi iz drvne zapremine prinosa racionalnim korištenjem sirovine i cijene tih
    proizvoda na panju. Cijena na panju se dobije tako što se od cijene proizvoda na tržištu odbiju troškovi proizvodnje.

Question 11

31. Kako utiče intenzitet prorjeđivanja na veličinu prinosa sastojine i
    obrazloženje?
32. U čemu se ogleda značaj poznavanja vrijednosti prinosa sastojina u smislu
    odabira načina i intenziteta prorjeđivanja?

Answer 11

31. Primjenom proreda različitog intenziteta (jačeg ili slabijeg) ne mogu se javiti veće
    razlike u veličini prinosa sastojina. Razlog za to je što se proredama jačeg intenziteta u mlađoj dobi u sastojinama može ostvariti veći godišnji prirast drvne zapremine nego proredama slabijeg intenziteta, ali je u starijoj dobi situacija obrnuta, te se ne mogu
    javiti veće razlike u pogledu proizvedene drvne zapremine u sastojini tokom produkcionog perioda koji obuhvata i mlađu i stariju dob sastojine.
32. Vrijednost prinosa je dobar kriterij pri odabiru vrste i intenziteta proreda.
    Svrsishodnost proreda koje se provode upravo se ogleda u vrijednosti prinosa, jer u
    vrijednosti prinosa dolazi do izražaja njegova veličina (veća ili manja) i kvalitet koji se
    ispoljava njegovom debljinskom strukturom i kvalitetom stabala (s obzirom na tehničku upotrebljivost).

Question 12

33. Navedite karakteristike preborne šumske sastojine i šematski
    predstavite grafički prikaz njene debljinske strukture?
34. Čime se obezbjeđuje ostvarivanje funkcija (karakteristika) preborne
    sastojine?
35. Kakav je sklop preborne sastojine i šta je značajno odrediti u vezi sa
    karakterističnim sklopom?

Answer 12

33. Raznodobna sastojina je sastojina koju čine stabla
    različitih uzrasta (i starosti) koja se kontinuelno obnavlja i iskorištava.
    Nastaju u prirodi usljed
    dejstva samo prirodnih sila ili u gazdovanim šumama primjenom prebornog sistema
    gazdovanja i sistema gazdovanja oplodnim sječama sa dugim periodom
    podmlađivanja.
    Najveći broj stabala je u najnižim debljinskim stepenima, a
    najmanji u najvišim. Broj stabla se sa povećanjem debljinskog stepena u početku
    intenzivano smanjuje, a zatim manjim intenzitetom.
34. Preborne sastojine (šume) su takve zajednice šumskih stabala koje na malim površinama ostvaruju manje ili više ujednačene (drvne) prinose, koriste produkcionu sposobnost staništa, trajno optimalno ispunjavaju ostale (ekološke i socijalne)
    funkcije šume i imaju takvu strukturu (izgrađenost) da je obezbjeđeno kontinuelno
    podmlađivanje i socijalni uspon (prerašćivanje u svim debljinskim i visinskim stepenima) tolikog broja stabala i na takav način da je obezbijeđeno samonjegovanje i individualizacija produkcije. Sve se ovo obezbjeđuje mjerom
    (tretmanom) koja se naziva probiranje (prebiranje) – preborna sječa.
    Probiranjem – provođenjem prebornih sječa obezbjeđuje se: podmlađivanje, kreiranje potrebne strukture, neposredna njega, iskorištavanje i odstranjivanje svih
    nosioca rizika, opasnosti (sanitarne sječe).

35 U prebornoj sastojini stabla ne
grade etaže (slojeve), već su krošnje
stabala na različitim (svim) nivoima i raspoređene su tako da se njihove
horizontalne projekcije dodiruju ili
preklapaju. Ovaj sklop se naziva vertikalni sklop i u vezi s njim određuje se (značajan je) položaj svakog stabla u odnosu na susjedna i mogućnosti njihovog razvoja.

Question 13

36. Kakva je socijalna struktura prebornih sastojina?
37. Koje su karakteristike stabala donjeg položaja (čekač) u prebornoj
    sastojini?
38. Koje su karakteristike stabala srednjeg položaja (trkača) u prebornoj
    sastojini?

Answer 13

36. Preborna sastojina nema etaže (slojeve dominantnih, kodominantnih stabala itd.) i
    razvojne faze (mladik, guštik itd.) već stabla mogu da pripadaju sljedećim položajima: donji položaj (čekači), srednji (trkači) i gornji (pobjednici) položaj stabala.
37. Stabla donjeg položaja ili čekači su jedinke u fazi usporenog rasta i razvijaju se u zasjeni drugih stabala koja su viša od njih. Čekači čekaju od 20 pa do više od 100
    godina (ovisno o vrsti drveća i staništu) da dođu do potrebne količine (direktne sunčeve) svjetlosti i zatim naglo rastu u visinu, te prelaze u trkače koji u
    izgrađenosti prebornih sastojina zauzimaju srednji položaj.
38. Kada čekači dođu do potrebne količine (direktne sunčeve) svjetlosti počinju naglo
    rasti u visinu i tada prelaze u trkače koji u (građi) izgrađenosti prebornih sastojina
    zauzimaju srednji položaj. Njihova visina može biti od nekoliko metara do 25 ili 30m. Ova stabla su osvijetljena su odozgo i djelimično sa strane, a za njihov dalji socijalni uspon važni su visina susjednih stabala i otvorenost sklopa nad njima (količina svjetlosti). Kad dostignu toliku visinu da je gornji dio krošnje slobodan sa strane tada prelaze u pobjednike, odnosno u gornji položaj.

Question 14

39. Kakvog je oblika kriva distribucije frekvencija prsnih prečnika stabala
    (debljinske strukture) preborne sastojine?
40. U kakvoj su vezi struktura šume i njeno funkcionisanje?
41. Koji pokazatelj u određenoj mjeri ukazuje kako funkcioniše preborna
    sastojina?

Answer 14

39. Uz dosljedno provođenje prebornih sječa kroz duži vremenski period formira se
    distribucija frekvencija prsnih prečnika (raspodjela broja stabala po debljinskim stepenima ili debljinska struktura) oblika silazne (padajuće) krive.
40. Struktura šume i njeno funkcioniranje su neraskidivo povezani. Određena struktura
    šume omogućava ili sprječava određene procese ili funkcionisanje šume, što opet vodi ka određenim promjenama (razvoju) ili održanju njene strukture.
41. Broj stabala u najnižem debljinskom stepenu može u određenoj mjeri da bude
    pokazatelj (indikator) načina funkcionisanja preborne sastojine. Taj broj zavisi od staništa, vrste drveća i drvne zapremine.

Question 15

42. Koliko je varijabilna drvna zapremina preborne sastojine i kolike su
    približno te promjene?
43. Kakvog su oblika debljinske raspodjele temeljnice i drvne zapremine
    prebornih sastojina?
44. Šta je optimalna drvna zapremina prebornih sastojina i od čega
    zavisi?

Answer 15

42. Drvna zapremina preborne sastojine varira mnogo manje nego drvna zapremina jednodobne sastojine. Svakom sječom smanji se približno za veličinu zapreminskog prirasta koji se proizvede u periodu između dvije sječe (probiranja).
43. Raspodjela temeljnice i drvne zapremine po debljinskim klasama preborne sastojine su unimodalne i pozitivno asimetrične. Razlikuju se po asimetričnosti.
    Distribucija drvne zapremine po debljinskim stepenima je manje asimetrična.
44. Optimalna drvna zapremina (Vopt.) predstavlja onu veličinu drvne zapremine nakon sječe uz koju se optimalno postižu ciljevi gazdovanja. Obično je to
    veličina drvne zapremine pri kojoj su veličina i vrijednost tekućeg zapreminskog prirasta blizu maksimuma koji se može postići na datom staništu. Veličina optimalne drve zapremine zavisi od uslova staništa, sastava vrsta drveća i ciljeva gospodarenja.

Question 16

45. U kom intervalu može varirati veličina oprimalne drvne zapremine
    prebornih sastojina za različite stanišne uslove?
46. Kako utiče udio četinara (lišćara), a kako veličina ciljnog prečnika na
    veličinu optimalne drvne zapremine preborne sastojine?
47. Koje zapreminske priraste preborne sastojine ima smisla utvrđivati?

Answer 16

45. Veličina optimalne drvne zapremine na sličnim staništima može varirati u velikom intervalu, dok su te razlike još veće između različitih staništa. Schütz (1989) za
    različita staništa navodi interval od 190 – 500 m^3/ha.
46. Sa povećanjem udjela četinara, prvenstveno jele, povećava se veličina optimalne drvne zapremine. Povećanje optimalne drvne zapremine postiže se i povećanjem ciljnog prečnika.
47. Za prebornu sastojinu ima smisla utvrđivati tekući godišnji (prosječni periodični;
    CAIv) i ukupni (dobni) tekući zapreminski prirast, dok je prosječni (dobni)
    nemoguće utvrditi.

Question 17

48. Kakva je starosna struktura preborne sastojine?
49. Koji su uticajni faktori na veličinu zapreminskog prirasta preborne
    sastojine?
50. Kako zavisi veličina zapreminskog prirasta preborne sastojine od
    udjela četinara (lišćara) i debljinske strukture?

Answer 17

48. Preborna sastojina nema starosti i starosna struktura za nju nije značajna.
    Čekači su u prosjeku mlađi od trkača, a oni su u prosjeku mlađi od pobjednika. Ovi odnosi važe samo za prosječne veličine. Starost pojedinačnih stabala istih dimenzija je jako varijabilna, a prisutno je i preklapanje starosti stabala različitih dimenzija.
49. Na veličinu zapreminskog prirasta preborne sastojine utiče klima (ili klimatske promjene) i ostali faktori staništa (edafski, orografski i biotski), strukturna
    izgrađenost, veličina drvne zapremine, sastav vrsta drveća (omjer smjese) i socijalna izgrađenost.
50. Veličina zapreminskog prirasta preborne sastojine se povećava sa povećanjem udjela četinara (na račun lišćara) i sa povećanjem udjela srednje debelih stabala (klasa B: od 30 do 50 cm).

Question 18

51. Na koji način veličina drvne zapremine utiče na veličinu zapreminskog
    prirasta preborne sastojine?
52. Kakvog je oblika visinska kriva neke vrste drveća u prebornoj sastojini i
    koliko se mijenja kroz vrijeme?
53. Šta utiče na oblik i položaj visinske krive i o čemu treba voditi
    računa kada se visine stabala koriste za ocjenu proizvodnog potencijala
    staništa?

Answer 18

51. Zapreminski prirast se sa povećanjem veličine drvne zapremine prvo intenzivno
    povećava, zatim se za duži interval povećanja drvne zapremine zadržava na istom nivou i nakon toga se smanjuje.
52. Visinska kriva neke vrste drveća u prebornoj sastojini ima sigmoidan (S-oidan) oblik i
    relativno je konstantna (nepromjenjiva), odnosno kroz vrijeme se neznatno mijenja. Do pomjeranja, prema većim visinama u višim debljinskim klasama, može doći u slučaju povećanja ciljnog prečnika i s tim u vezi drvne zapremine sastojine.
53. Oblik i položaj visinskih krivih prebornih sastojina su rezultanta dejstva stanišnih uslova i strukture sastojine. Za prsne prečnike do 30cm visinske krive različitih staništa su slične (preklapaju se) jer je uticaj staništa na visine stabala ovih prečnika prekriven uticajem nedostatka svjetlosti (zasjenom). O ovome treba voditi računa pri utvrđivanju proizvodnosti staništa (bonitiranju), pa se zbog toga u te svrhe koriste visine stabala viših debljinskih klasa.

Question 19

54. Koja je bitna razlika između prebornih i jednodobnih sastojina u pogledu pripadnosti stabala razvojnim fazama i starosti dostizanja faze pune
    snage?
55. U kojoj su sastojini (prebornoj ili jednodobnoj) stabla prsnog prečnika većeg od 30 cm vitkija, a u kojoj je relativna dužina krošnje veća?
56. Za koju je sastojinu (jednodobnu ili prebornu) lakše (pouzdanije) predvidjeti uticaj mjera (tretmana) koji se provode i zašto?

Answer 19

54. Jedna od osnovnih karakteristika preborne sastojine je da su sva stabla gornjeg
    položaja u razvojnoj fazi pune snage ili u fazi usporavanja; stabla srednjeg položaja su u fazi uspona ili na prelazu u fazu pune snage.
    Za razliku od prebornih sastojina u jednodobnim sastojinama sva stabla vladajućeg sloja pripadaju istoj razvojnoj fazi i fazu pune snage dostižu pri znatno manjoj starosti i pri manjim dimenzijama nego u prebornim sastojinama.
55. Stabla deblja od 30 cm vitkija su u jednodobnoj
    sastojini nego u prebornoj. Relativna dužina krošnje je omjer (količnik) dužine krošnje i visine stabala. Relativna dužina krošnje stabala debljih od 30cm veća je za stabla u prebornoj sastojini nego u jednodobnoj.
56. S obzirom da je prorjeđivanje jednodobnih sastojina usmjereno na povećanje stajališnog prostora izabranih stabala (stabala budućnosti), a koja na to povećanje
    reaguju vrlo pouzdano povećanjem prirasta, relativno je lako predvidjeti reakcije na mjere koje se poduzimaju. U prebornoj sastojini nije takav slučaj. Prebiranjem (prebornom sječom) se izazivaju promjene kod stabala svih položaja. Ako se u skupini pobjednika odstrani jedno ili dva stabla, to dovodi u određenoj mjeri do povećanja prirasta susjednih pobjednika, trkača i čekača, i podspješuje se podmlađivanje.

Question 20

57. Koji su to procesi u prebornoj sastojini čije tokove treba spoznati da bi uspješno gazdovali ovim šumama?
58. Koliko uravnoteženih stanja može imati preborna sastojina i kakva je to
    ravnoteža? O čemu treba voditi računa u slučaju odstupanja stvarnog od
    uravnoteženog stanja (fluktuacije) prebornih sastojina?
59. Koji su uticajni faktori korišteni (odabrani) kao nezavisne varijable pri istraživanju zapreminskog prirasta raznodobnih višespratnih šumskih sastojina osnovnih privrednih vrsta drveća u Bosni?

Answer 20

57. Za uspješno gazdovanje prebornim šumama mora se poznavati:
    Kako protiče obnova (kako se obnavlja),
    Kakav je socijalni uspon i prerašćivanje stabala po debljinskim stepenima,
    Kakav je sastav vrsta drveća (omjer smjese),
    Koja vrsta se obilno podmlađuje, a koja se skromno,
    Kolika su odstupanja od prirodnog sastava vrsta drveća,
    Itd.
58. Za preborne sastojine postoji bezbroj uravnoteženih stanja. Idealno uravnoteženo
    stanje ne postoji, već je prikladno koristiti izraz dinamično uravnoteženo stanje ili
    dinamička ravnoteža.
    Fluktuacije (odstupanja od uravnoteženog stanja) se ne smiju sprječavati, njih treba interpretirati (opisati i objasniti), pratiti i prebiranjem usmjeravati. Usmjeravaju se tako što se čuvaju (održavaju) procesi koji su značajni za prebornu sastojinu (socijalni uspon, individualizacija jedinki, samonjegovanje i kontinuelno podmlađivanje).
59. Pri istraživanju zapreminskog prirasta raznodobnih višespratnih šumskih sastojina osnovnih privrednih vrsta drveća u Bosni kao nezavisne varijable korišteni su
    sljedeći uticajni faktori:
    Bonitetni razred staništa po zastupljenim vrstama drveća,
    Stepen zastrtosti zemljišta krošnjama stabala,
    Udio pojedinih vrsta drveća u drvnoj zapremini (omjer smjese),
    Srednji prečnik po zastupljenim vrstama drveća.

Question 21

60. Kako utiču bonitet staništa, stepen zastrtosti i srednji prečnik sastojine
    na veličinu tekućeg zapreminskog prirasta raznodobnih višespratnih
    šumskih sastojina (rezultati istraživanja u Bosni)?
61. Kako utiču bonitet staništa, stepen zastrtosti i srednji prečnik sastojine na veličinu drvne zapremine raznodobnih višespratnih
    šumskih sastojina (rezultati istraživanja u Bosni)?
62. Šematski predstavite grafički prikaz debljinske raspodjele drvne
    zapremine (zapremine), zapreminskog prirasta i prinosa i opišite njihov međusobni odnos.

Answer 21

60. Tekući zapreminski prirast sastojine je veći pri boljim uslovima staništa, pri većem
    stepenu zastrtosti i manjem srednjem prečniku vrste drveća koja se razmatra.
61. Veličina drvne zapremine sastojine je veća pri boljim uslovima staništa, pri
    većem stepenu zastrtosti i većem srednjem prečniku vrste drveća koja se razmatra.
62. Krive debljinskih raspodjela ova tri taksaciona (strukturna) elementa su po obliku
    unimodalne, konkavne prema apscisi i asimetrične.
    Udio najnižih debljinskih klasa je najveći u zapremini zapreminskog prirasta sastojine, zatim u drvnoj zapremini, a najmanji u zapremini prinosa. Ovaj odnos predstavlja zakonitost (uvijek je tako).
    Za udio najviših debljinskih klasa važi obrnuto. Njihov najveći udio je u zapremini prinosa sastojine, manji je u drvnoj zapremini, a najmanji u zapremini zapreminskog prirasta sastojine. Ovaj odnos predstavlja pravilo jer se u slučaju „talasastog
    kretanja” zapremine sastojine može javiti preklapanje debljinskih raspodjela zapremine sastojine i zapremine prinosa sastojine.