VIII. Akutna ishemija

Question 1

Koji je najčešći uzrok akutne ishemije?

Answer 1

Najčešće se radi o embolizaciji, i to embolizacija muralnog tromba srca nakon AIM.

Question 2

Kako sve dolazi do kardio-arterijske embolije? Gdje taj embolus najčešće završi?

Answer 2

Muralni tromb nakon AIM (bilo rani, bilo kasni uz aneurizmu ventrikula), aritmije, miksom, bolesti zalistaka i umjetni zalisci, paradoksalna embolizacija. Najčešće završe u nogama.

Question 3

Koji su klasični prijelomi s ozljedom krvne žile?

Answer 3

Suprakondilarni prijelom humerusa, distalni femur te stražnja luksacija koljena.

Question 4

Kako endovaskularno liječenje dovodi do tromboze?

Answer 4

Ako dođe do disekcije arterije ili do ozljede intime sa sekundarnom trombozom.

Question 5

Kako dolazi do akutne ishemije uslijed disekcije aorte?

Answer 5

Kompresijom pravog arterijskog lumena lažnim lumenom ili usporenim protokom distalno od disekcije.

Question 6

Koliko dugo trajanje ishemije mogu podnijeti vezivno tkivo i mišići?

Answer 6

Vezivno tkivo podnosi do 12 sati, a mišići oko 6 sati.

Question 7

Koji je glavni uzrok oštećenja mišićnih stanica uslijed reperfuzije?

Answer 7

Toksični proizvodi kisika oštećuju lipide u membranama, pa tako time oštećuju funkciju mitohondrija što znači gubitak homeostaze kalcija.

Question 8

Koji su tipični simptomi akutne ishemije uda?

Answer 8

Blijedilo, gubitak pulzacija, intenzivna bol, parestezije, paraliza.

Question 9

Kako raspoznati reverzibilne od ireverzibilnih lividnih mrlja zbog zastoja u cirkulaciji?

Answer 9

Ako pritisnemo na ovu mrlju te se ona izgubi, znači da se kapilare još uvijek nisu zatvorile, mrlja je reverzibilna.

Question 10

Koji su simptomi akutne visceralne ishemije i zašto ih je bitno prepoznati?

Answer 10

Jaka bol u nesrazmjeru s fizikalnim nalazom (nema defansa), leukocitoza, povraćanje i proljev. Smrtonst ove ishemije je ogromna i uvelike ovisi o brzini reakcije.

Question 11

Kojom pretragom se najlakše diferencira embolija od tromboze?

Answer 11

Angiografijom. Embolija se vidi kao nagli prekid krvotoka sa znakon kupole bez prikaza kolaterala. Kod tromboze možemo vidjeti degenerativne promjene stijenke žile te otvorene kolaterale.

Question 12

Što radimo s ovim bolesnicima prije same operacije?

Answer 12

Nužno ih je hemodinamski stabilizirati, osigurati diurezu te ispraviti elektrolitske poremećaje i acidozu. Daje se IV heparin kako se tromb ne bi širi i prekrio kolaterale.

Question 13

Koje tehnike koristimo kod bolesnika s embolijom, a koje kod tromboze?

Answer 13

Bolesnike s embolijom se liječi endovaskularno (embolektomija), dok tromboze većinom idu na endarterektomiju ili premoštenja.

Question 14

Što je bitno za ove pacijente u poslijeoperacijskom postupku?

Answer 14

Barem 24h ih pratiti u JIL-u, a barem 72h im davati IV heparin uz stalnu kontrolu hematokrita, trombocita i APTV-a. Kasnije zamijeniti oralnim antikoagulacijskim lijekom.

Question 15

Koje su postop. komplikacije vezane uz korištenje katetera?

Answer 15

Lokalna tromboza, perforacija (zbog danog heparina lako iskrvari i uzrokuje compartment), kasnije pojava pseudoaneurizme ili arteriovenske fistule.

Question 16

Što sve može dovesti do retromboze operacijskog područja?

Answer 16

Neotklonjene patološke promjene stijenke arterija, zaostali tromb, neodgovarajuće antikoagulacijsko liječenje.

Question 17

Koja je glavna patofiziološka pojava reperfuzijskog sindroma?

Answer 17

Rabdomioliza koja dovodi do oslobađanja sadržaja stanice. Taj sadržaj će podići lokalni osmotski tkivni tlak i tako dovesti do compartmenta, a osim toga postiže i sistemske učinke.

Question 18

Kako liječimo compartment uz sistemske posljedice?

Answer 18

Fasciotomija svih odjeljaka zahvaćenog uda uz uklanjanje svog nekrotičnog tkiva. Ukoliko se i dalje oslobađaju toksični medijatori nužna je amputacija uda.