I. Uvod u vaskularnu kirurgiju Flashcards
Što su klaudikacije? Kakav je to tip ishemije?
Klaudikacije su pojava grčevite boli u nogama, koja se javlja uvijek javlja uz isti stupanj fizičke aktivnosti i nestaje u mirovanju. To je funkcionalna ishemija, posljedica pojačane potrebe za kisikom.
Koji dio nogu boli pri stenozi ilijakalne arterije?
Najčešće boli jedan segment ispod stenoze, dakle u ovom slučaju bedra.
Zašto se bol u mirovanju češće pojavljuje noću?
Bol u mirovanju predstavlja teški stupanj ishemije kada perfuzija nije dostatna za osnovne metaboličke potrebe. Po noći se bol pojačava jer dolazi do dodatnog smanjenja SMV.
Kako tipično izgleda ud s kroničnom arterijskom insuficijencijom?
Prisutne su trofičke promjene kože (atrofična koža, nedostatak dlakavosti, hiperkeratoza noktiju), promijenjena boja kože (crvena, blijeda, cijanotična), početne gangrenozne promjene.
Što predstavlja crvenilo hladnog stopala?
Radi se o ishemijskom ruboru. Male krvne žile su maksimalno dilatirane kao posljedica teške ishemije. Nestaje podizanjem udova.
Što je ABPI?
Ankle-brachial pressure index ili indeks tlaka nožnog zgloba jer omjer tih dvaju tlakova. Idealno iznosi 1, a sve ispod toga se smatra smetnjom protoka.
Kojim bolesnicima je posebno pogodna MRA?
Onima s alergičnom dijatezom te oštećenom bubrežnom funkcijom.
Što obuhvaća prijeoperacijska obrada vaskularnog bolesnika?
Standardnu preop. obradu, koagulogram, evaluaciju srca (UZV, ergometrija, koronarografija), spirometriju, UZV karotida te obradu funkcije bubrega.
Koji se specifičan problem susreće u vaskularnoj kirurgiji?
Nužnost privremenog prekida cirkulacije klemanjem žila.
Kako možemo izbjeći negativne učinke klemanja žila?
Prije klemanja sniziti sistemski tlak da izbjegnemo dekompenzaciju. Hemodilucijom osiguravamo dovoljan protok. Diureticima i manitolom održavamo diurezu. Ako je klemanje duže, možemo kanulacijom spojiti odvojene dijelove krvotoka.
Kako nastaje paraplegija zbog klemanja?
Ako izazovemo smanjenu perfuziju kroz glavnu prednju medularnu arteriju (češće ako izlazi ispod renalnih arterija).
Koje su najčešće komplikacije vaskularnih zahvata?
Osim klasičnih kirurških, nestabilnost sistemskog tlaka, disritmije, poremećaji ventilacije, popuštanje miokarda i zatajenje rada bubrega.
Kakav konac se koristi u vaskularnom šivanju? Koji šav je najčešći?
Koriste se neresorptivni, monofilamentni (otporniji na infekcije) poliprepilenski konci od 2-0 do 7-0. Produženi šav.
Kakav tok krvi nastojimo rekonstruirati vaskularnim zahvatima?
Takav čije silnice strujanja neće svojim djelovanjem dovesti do hiperplazije endotela.
Koja je optimalna širina anastomoze u odnosu na širinu žile?
Dvostruko veća.
Kako izbjegavamo nastanak stenoze nakon zatvaranja arteriotomije?
Ušivanjem zakrpe (patcha) od autologne vene ili alogenog paterijala.
Zašto je simpatektomija važan zahvat u vaskularnoj kirurgiji? Kojim bolesnicima neće pomoći?
Simpatektomijom dolazi do popuštanja vazokonstrikcije. Ovo neće pomoći terminalnim bolesnicima čije su žile već maksimalno dilatirane. Također, neće pomoći ni dijabetičarima s neuropatijom (imaju autosimpatektomiju).
Koji antibiotik najčešće dajemo kao profilaksu infekcije?
Cefalosporine III. generacije; za zahvate ingvinalne regije dodaje se i metronidazol.
Koji su uzroci rane tromboze kao posljedice vaskularnih zahvata?
To su najčešće stenoza anastomoze, kriva procjena hemodinamike, uvrtanje intime, zaostali dio plaka (nepotpuna trombendarterektomija).