Sociologija - ispit 24.5. Flashcards

1
Q

Što je devijantnost?

A

kršenje svake norme u društvu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je delinkventnost?

A

kršenje zakona/propisanih formalnih normi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je socijalna kultura?

A

Pojedinci, grupe i institucije koje sankcijama sprječavaju devijantno ponašanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što su društvene promjene?

A

Promjene temeljnih društvenih i kulturnih ovrazaca u određenom razdoblju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što dovodi do društvenih promjena?

A

Nova tehnološka rješenja, Demografske promjene, Nepovoljne klimatske promjene, Društveni sukobi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Objasni pristupe objašnjenja promjena

A

Evolucionistički pristup: kulturni napredak drugih od jednostavnih prema složenima
Ciklički pristup: civilizacije se pojavljuju, doživljavaju svoj vrhunac i nakon toga propadaju
Konfliktni pristup: promjene ili sukobi stalna su odlika modernih društva, oni koji ne posjeduju ekonomsku moć u određenom će se trenutku pobuniti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Opiši 3 tipa tehnoloških promjena pokretača promjena u društvu.

A

Otkrića: prve spoznaje određenih činjenica ili procesa
Izumi: kombinacije ili primjene već postojećih znanja ili vještina; novo rješenje nekog problema
Difuzija - proces prodiranja i širenja tehnoloških novosti u ljudsku svakodnevnicu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Opiši utjecaj tehnologije na društvo.

A

Tehnologijom ljudi zadovoljavaju svoje osobne i društvene potrebe, društvene promjene, pojedinci koji se brže prilagode na tehnologiju imaju više društvene moći, ravnopravnost žena, nestabilnost braka…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je ekologija?

A

Znanost koja proučava odnose među organizmima i odnose organizma i okoliša.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je održivi razvoj?

A

Održivi razvoj je razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe današnjih naraštaja a da se pri tom ne ugrožava mogućnost buduih naraštaja u zadovoljavanju njihovih potreba.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koja je posljedica neravnomjernog razvoja?

A

Posljedica neravnomjernog razvoja je siromaštvo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što su NVO?

A

NVO su nevladine organizacije - samoorganiziranje građana izvan političkih institucija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koja dva ekološka pokreta postoje i opiši ih.

A

Reformski ekološki pokret: promjena postojećih zakona koako bi se osigurala prava na zdrav okoliš svakom čovjeku (recikliranje, zaštita od onečišćenja, osiguravanje prava životinja…)
Radikalni ekološki pokret: javni prosvjedi, nasilne akcije, ekološke sabotaže

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koja je razlika između zagađenja i onečiščenja?

A

Onečišćenje: pristutnost štetnih tvati u količinima koje nisu izravno opasne za ljude i prirodu ili su kratkotrajne
Zagađenje: trajna posljedica onečiščenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koje su društvene posljedice onečišćenja?

A

Posljedice na zdravlje ljudi (izravne i neizravne); Posljedice na pridrodnu ravnotežu u okolišu (nečist zrak, zagađen zrak, pitka voda…)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što je globalno zatopljenje?

A

postupan je porast Zemljine prosječne temperature zbog promjena u kemijskom sastavu atmosfere – efekt staklenika

17
Q

Koje su društvene posljedice globalnog zatopljenja?

A

otapanje ledanjaka -> podizanje razine mora; promjene klime - izmjene ekstremnih temperatura i oborina; dezertifikacija - pretvaranje tla u pustinje, loše žetve, širenje bolesti

18
Q

Zbog čega nastaju kisele kiše?

A

nastaju zbog onečišćenja i zagađenja zraka u vidu kruženja plinova sumpornih, dušičnih i ugljičnih oksida koji u spoju sa vodenom parom daju kisele spojeve; zahvaćaju velike površine

19
Q

Navedi društvene posljedice kiselih kiša.

A

Ekološka neravnoteža koja ugrožava močvare, mora i šume.

20
Q

Navedi društvene posljedice degradacije i deforestacije tla.

A

Ugrožavanje ekološke ravnoteže, posebno bioraznolikosti

Ugrožavanje egzistencije ljudi zbog krčenja i sječe šuma

21
Q

Navedi društvene posljedice nestašice pitke vode.

A

Rijeke i jezera pogođena su onečišćenjem i zagađenjem
Nedostatak vode u poljoprivredi i za zdravlje
Velike migracije u potrazi za vodom

22
Q

Navedi društvene posljedice okolišne nepravde.

A

Migracije stanovništva
Zategnuti odnosi na lokalnoj i globalnoj razini
Mogućnost ratova i sukoba.

23
Q

Što je zdravlje i tko ga je definirao?

A

Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti – Dr. Andrija Štampar

24
Q

Opiši razlike u bolestima u zemljama s visokim/niskim porsječnim dohotkom.

A

Bogate zemlje: pretilost, kardiovaskulatne, dijabetes, respiratorne bolesti
siromašne zemlje: malarija, tuberkuloza, različite infekcije, upale pluća

25
Što dovodi do lošeg zdravlja?
loše obrazovanje, neinformiranost o zdravstvenim uslugama, niski dohodak i siromaštvo, loša prehrana, pušenje, opojna sredstva, društvena izolacija, stresni i opasni radni uvjeti....
26
Što je zdravstvena nejednakost?
Razlika u zdravstvenom stanju ili raspodjeli čimbenika zdravlja među različitim grupama u populaciji - prati se na nadnacionalnoj i nacionalnoj razini.
27
Što je mentalno zdravlje?
stanje u kojemu osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno te doprinositi zajednici
28
Koji su najvažniji životni stupnjevi za razvoj mentalnog zdravlja?
Djetinjstvo i adolescencija
29
Navedi neke mentalne poremećaje europskih adolescenata.
"Feeling low": više od jednom tjedno se osjećaju loše Samoubojstva - vodeći uzrok smrti u adolescenata Depresija i anksioznost Manjine i migranti - posebno ugrožena skupina mladih
30
Navedi teorije devijantnosti.
``` Biološke teorije, Psihološke teorije Teorija strukturalnog pritiska Teorija kulturne transmisije Teorija etiketiranja Konfliktna teorija ```
31
Ukratko objasni biološke teorije devijantnosti.
neki pojedinci zbog svoje genetske strukture skloniji su devijantnosti od drugih - Cesare Lomborso
32
Ukratko objasni psihološke teorije devijantnosti.
bolest i abnormalnost devijanata posljedica mentalnih procesa, a ne tjelesnih razlika benigna i maligna agresija
33
Što je benginga, a što maligna agresija?
Benigna agresija = defenzivna, otklanjenje opasnost | Maligna agresija = okrutnost i želja za ubijanjem.
34
Ukratko opiši teoriju struktualnog pritiska.
Anomija - stanje u društvu kad nedostaje djelotvorna društvena reuglacija -> neizvjesnost na koju pojedinac može reagirati društveno neprilagođenim ponašanjem
35
Koji su pet načina adaptacije na anomične situacije?
konformnost- prihvaćanje i cilja i sredstva inovacija - prihvaćanje cilja, nedozovljena sredstva ritualizam - napuštanje ciljeva ali pridržavanje sredstva povlačenje - odbacivanje i cilja i sredstva pobuna - odbacivanje i ciljeva i sredstva, ali zamjena
36
Ukratko onjasni teoriju kulturalne transmisije.
Devijantnost se uči itijekom socijalizacije, ponajprije u primarnim grupama
37
Ukratko objasni teoriju etiketiranja.
Etiketiranje, proglašavanje neke osobe delinkventom, kriminalcem, prostitutkom, lopovom može imati ozbiljne posljedice za daljnji život i aktivnosti te osobe. Negativne reakcije okoline mogu dovesti do izolacije i osoba može postepeno prihvatiti taj nametnuti joj status te se tako ponašati. Odbačeni, izolirani, etiketirani traže društvo sebi sličnih, te participiraju u devijantnoj subkulturi. Participacija u devijantnoj subkulturi osnažuje devijantnu sliku o sebi, potpomaže devijantni stil života i postepeno udaljava i slabi veze s normalnim dijelom društva.
38
Ukratko objasni konfliktnu teoriju.
Konfliktna teorija naglašava različitu raspodjelu moći među društvenim grupama (klasama, spolnim, etničkim, rasnim, vjerskim grupama, sindikatima, organizacijama). One grupe koje posjeduju moć mogu kreirati društvene norme i zakone tako da služe ostvarenju njihovih ciljeva. Oni koji imaju moć donose zakone i na taj način definiraju što će biti devijantno a što ne. Zakoni na strani vladajućih i suprostavljeni su interesima ostalih.