psihologija - 1. ispit Flashcards

1
Q

Što je inteligencija?

A

Inteligencija je sposobnost snalaženja u novim i nepoznatim situacijama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koje su vrste inteligencije?

A

Vrste inteligencije su: numerička, verbalna, spacijalna i manualna.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako je raspoređena inteligencija?

A

Inteligencija u populaciji slijedi Gaussovu krivulju ili normalnu raspodjelu (najveći broj ljudi ima prosječnu intelgenciju)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koje je dvije temeljne vrste inteligencije postavio Cattel?

A

Prema Catellu, postoje dvije vrste inteligencije: fluidna i kristalizirana inteligencija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Opiši fluidnu inteligenciju.

A

Fluidna inteligencije označava inteligenciju u užem smislu - brzinu obrade informacija, logično razmišljanje apstraktnim pojmovima. Ona se primjenjuje kad treba riješiti problem, a ne postoji iskustvo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

O čemu ovisi fluidna inteligencija?

A

Fluidna inteligencija najviše ovisi o naslijeđu i biološkom sazrijevanju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Do kad se razvija fluidna inteligencija?

A

Fluidna inteligencija razvija se do 16. godine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Opiši kristaliziranu inteligenciju.

A

Kristalizirana inteligencija označava znanja stečena kroz život, ona doprinosi rješenju složenih problema koji zahtijevaju iskustvo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što utječe na kristaliziranu inteligenciju?

A

Na kristaliziranu intelgineciju utječe odgoj i obrazovanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Do kad se razvija kristalizirana inteligencija?

A

Kristalizirana inteligencija razvija se cijeli život.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Nabroji nekoliko kontroverzi u vezi mjerenja inteligencije.

A

1 Teorijski gledano, ne postoji suglasje o tome što je uopće inteligencija, niti kako je mjeriti.
2 Testovi nisu previše primjenjivi na stvarni život, no testiranje je korisno ukoliko posao ili studij traže baš određenu vrstu razmišljanja (arhitekti)
3 Male razlike između broja IQ bodova ne mogu se razlikovati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Tko i kada je napravio prvi test inteligencije?

A

Binet i Simon su napravili prvi test inteligencije 1905.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako se mjeri inteligencija kod djece?

A

IQ= Mentalna dob / kronološka dob * 100

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kako se mjeri inteligencija kod odraslih?

A

Kod odraslih se računa devijacijski kvocijent inteligencije. Devijacijski kvocijent je odstupanje rezultata osobe od rezultata koje postiže njena dobna skupina. Procesom standardizacije testa se prvo iz dobne skupine uzme reprezentativni uzorak koji predstavlja tu skupinu, zatim se izračunaju norme rezultata (prosjek, odstupanje i sl.). Rezultat pojedinca uspoređuije se s tim normama i dobije se IQ.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Navedi kategorije intelektualne razvijenosti.

A

1 Prosjek IQ=100, tj. raspon od 85 do 115.
2 Ispod 70 = mentalna zaostalost
3 Iznad 140 = visoka nadarenost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koja tri utjecaja postoje na inteligenciju?

A

Postoji izvanjski socijalni utjecaj, kulturološki vrijednosni utjecaj i biološko-genetski utjecaj.

17
Q

Navedi izvanjsko socijalne utjecaje.

A

kvaliteta obrazovanja, prehrana, zdravstvo, poticajna okolina

18
Q

Navedi kulturološko vrijednosne utjecaje.

A

refleksivnost/mudrost, razboritost, strpljivost

19
Q

Objasni biološko-genetski utjecaj.

A

Većina znanstvenika se ne slaže da postoje razlike u sposobnosti.

20
Q

Kakve rasne razlike postoje u inteligenciji?

A

U SAD-u crnci postižu u prosjeku 10-15 jedinica manji IQ od bijelaca, uzrok tome je loš socioekonomski status koji dovodi do toga da djeca ne idu u školu.

21
Q

Kako se muškarci i žene razlikuju prema inteligenciji?

A

Ne postoji razlika prema općoj inteligenciji, no postoji razlika u pojedinim sposobnostima: muškarci su bolji u spacijalnoj inteligenciji, a žene su bolje u verbalnoj inteligenciji.

22
Q

Nabroji vrste testova inteligencije.

A

Postoje individualni (pitanja se postavljaju usmeno ), grupni (više ljudi, papir-olovka), testovi brzine (lagani zadatci, ali ograničeno vrijeme) i testovi snage (misaona snaga, sve teži zadatci).

23
Q

Nabroji metrijska svojstva testova inteligencije.

A

1 Pouzdanost - ako je test u redu, pri ponovnom mjerenju će se dobiti isti ili slični zadatci
2 Valjanost - test mjeti ono čemu je namijenjen (inteligenciju, a ne pr. informiranost)
3 Objektivnost - rezultat ovisi o ispitaniku i bez utjecaja ispitivača
4 Osjetljivost - dobro razlikuje ispitanike
5 Standardizacija - u provedbi znači sve iste uvjete, a u rezultatima postavljanje normi i granica.

24
Q

Što je triarihčna teorija inteligencije?

A

Triarhična teorija inteligencije podjela je na: 1. analitičku inteligenciju (klasnični IQ testovi, logično i apstraktno mišljejne), 2. kreativna (snalaženje u novim situacijama pomoću znanja i iskustva), 3. praktična (ulična, snalaženje u svakodnevnom životu).

25
Q

Tko je tvorac troarhične teorije inteligencije?

A

Tvorac teorije je Robert Sternberg.

26
Q

Što je g-faktor?

A

G-faktor (generalni) je opća inteliencija, koje je podloga pojedinačnim vrstama.

27
Q

Što je ekološka valjanost?

A

Ekološka valjanost se odnosi na to koliko testovima možemo predvidjeti rezultate u stvarnom životu. Akademska inteligencija koja se mjeri testovima inteligencije dobro predviđa uspjeh u akademskom okruženju, ali „malo govori“ o snalaženju u stvarnom životu.

28
Q

Tko je tvorac teorije o 8 vrsta inteligencije?

A

H. Gardner.

29
Q

Nabroji i ukratko objasni Gardnerovih 8 vrsta inteligencije.

A

1 Lingvističko-verbalna – analiza i razumijevanje govora
2 Logičko-matematička – logika, matematika i apstraktni odnosi
3 Prirodoslovna – razumijevanje kako priroda funkcionira
4 Prostorna – shvaćanje i zamišljanje prostornih odnosa
5 Glazbena – zvukovi
6 Tjelesno-kinestetička – kontrola tijela i alata, strojeva
7 Intrapersonalna – učenje o sebi, emocijama
8 Interpersonalna – razumijevanje drugih

30
Q

Objasni samoispunjavajuće proročanstvo (Rosenthal i Jacobson)

A

U školi su Rosenthal i Jacobson proveli istraživanje na način da su rekli nastavnicima da su određeni učenici odabrani po slučaju inteligentniji od drugih. Nakon godinu dana ponovno su testirali inteligenciju učenika i ta grupa učenika je stvarno pokazala veće rezultate na testovima inteligencije i čitanja. TLDR; učitelji su se više bavili djecom za koju su mislili da su inteligentnija i to je dovelo do većih rezultata.

31
Q

Što je kreativnost?

A

Kreativnost je sposobnost da se problemi sagledaju na nov način i da se pronađu originalne ideje i rješenja.

32
Q

Koja dva misaona procesa u pozadini IQ testova i kreativnosti postoje?

A

Postoje konvergentno mišljenje i divergentno mišljenje.

33
Q

Opiši konvergentno mišljenje.

A

Konvergentno mišljenje je sposobnost pronalaženja najboljeg rješenja.

34
Q

Opiši divergentno mišljenje.

A

Divergentno mišljenje je sposobnost pronalaženja više mogućih rješenja za problem.

35
Q

Navedi primjere za konvergentno mišljenje.

A

medicinska dijagnoza, pitanja na kvizu, križaljka, testovi znanja, testovi inteligencije

36
Q

Navedi primjere za divergentno mišljenje.

A

projektiranje, izumi, pisanje romana, umjetničke kreacije, kreativnost

37
Q

Kakva je povezanost između kreativnosti i inteligencije?

A

Izrazito kreativne osobne prema istraživanju imaju i višu inteligenciju, ali izrazito inteligentne osobe nisu automatski i jako kreativne. Inteligencija je potrebna za razvoj kreativnosti, ali nije dovoljna.

38
Q

Navedi što ljude sprječava da budu više kreativni.

A

1 Kod rješavanja zadataka i problema sa iskustvom stvorimo mentalni set kojim postanemo sve bolji. To je dobro, ali ponekad staro znanje i iskustvo može ometati pronalaženje rješenja, ako je potreban sasvim drugačiji način.
2 samokritičnost ili strah od kritika i ismijavanja drugih pa se ne usude pokušati sa drugačijim pristupom riješiti problem.