sociologija - ispit 01.02. Flashcards

1
Q

Što je socijalizacija?

A

Socijalizacije je proces usvajanja znanja, vrijednosti, društvenih normi, izgradnje identiteta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koja je posljedica socijalizacije?

A

Posljedica socijalizacije je internalizacija - potpuno prihvaćanje društvenih normi i standarda ponašanja koje je pojedinac prihvatio kao svoje. Socijalizacijom se društvene vrijednosti, norme i obrasci ponašanja prenose s jednog naraštaja na drugi i usvajaju se da bi postali sastavni dio ličnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koje su dvije teorije o tome je li u našem životu, za naš razvoj važnije genetsko nasljeđe ili je važniji utjecaj naše okoline?

A
  1. KULTURNI DETERMINIZAM
    John Locke - većina osobina i ljudskog ponašanja usvaja se socijalizacijom (feralna djeca)
  2. BIOLOŠKI DETERMINIZAM
    Edward Wilson - većina osobina i ljudskog ponašanjau uvjetovana je genetikom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Opiši feralnu ili divlju djecu, i podijeli ih u skupine.

A

Feralna ili divlja djeca odnosi se na djevu koja su odrasla bez kontakta s ljudima i društvom. Zbog uvjeta u kojima su odrastala, ta djeca nisu razvila svijest o ljudskim ponašanjima i govoru.
Moguće ih je podijeliti u tri skupine:
1. djecu odraslu lutajući divljinom
2. djecu zatočenu u izoliranim prostorijama
3. djecu koja su preživjela uz pomoć životinja (mnoge su odgojili medvjedi, vukovi, pantere, pa čak i gazele)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koje su dvije vrste socijalizacije?

A

Primarna socijalizacija i sekundarna socijalizacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Opiši primarnu socijalizaciju.

A

Primarna socijalizacija se odvija u prvim godinama života i iznimno je važna za daljnji razvoj pojedinca. Usmjerena je na učenje govora, razvoj misaonih sposobnosti, usvajanje društvenih normi i vrijednosti, emocionalnu stabilnost, stjecanje higijenskih navika. Dijete oponaša svoje roditelje, reagira na njihovo odobrenje te tako uči jezik i ostale temlljne obrasce društva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Opiši sekundarnu socijalizaciju.

A

Sekundarna socijalizacija započinje u kasnom djetinjustvu u vrijeme kad se naš društveni život obogaćuje u interakciji s drugim ljudima, drugom djecom, učiteljima, rodbinom. Usvajamo širok spektar socijalnih vještina, znanja, preuzimamo nove društvene uloge i izgrađujemo identitet.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koji su ostali tipovi socijalizacije?

A
  1. ANTICIPATIVNA SOCIOLOGIJA - učenje budućih uloga
  2. RAZVOJNA SOCIOLOGIJA - prilagođavanje na svaku novu životnu fazu
  3. OBRNUTA SOCIJALIZACIJA - mladi, djeca, učenici mogu prenositi znanja i vještine na pripadnike starijih generacija.
  4. RESOCIJALIZACIJA - učenje novih obrazaca ponašanja, ponekad posve suprotnih od ranije naučenih (pr bolesti, invaliditet)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Opiši djelovanje Ervinga Goffmana.

A

On se bavio organizacijama u kojima se provodi resocijalizacija (duševne bolnice, zatvori, vojni logori, samostani) i nazvao ih je totalnim institucijama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što su totalne institucije ?

A

Totalne institucije, prema Ervingu Goffmanu su oranizacije u kojima su štićenici podvrgnuti nizu postupaka resocijaliztacije kako bi promijenili dosadašnji identitet i stvorili novi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koje su značajke totalnih institucija?

A

Značajke totalnih institucija su:
1 osoblje stalno nadgledava sve sfere života štićenika
2 okoliš u kojem su smješteni štićenci je potpuno standardiziran, za sve isti
3 djelatnosti i dužnosti štićenika određene su rasporedima i pravilima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji su čimbenici, agensi socijalizacije?

A

druge osobe, grupe i institucije koje bitno utječu na socijalizaciju; one nam prenose društvene norme i standarde ponašanja (obitelj, škola, crkva, grupa vršnjaka, masovni mediji …)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koji je najznačajniji čimbenik socijalizacije?

A

Najznačajnjiji čimbenik socijalizacije je obitelj, ona nam daje najbolje okruženje za emocionalni razvoj, uči nas svim osnovnim vještinama i znanjima, pomaže izgraditi našu osobnost, uči vrijednostima, osigurava i određeni društveno-ekonomski položaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je identitet?

A

Identitet je indivudalna karakteristika, po kojoj je predmet ili osoba prepoznatljiva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako je podijeljen identitet?

A

Identitet je podijeljen na primarni, sekundardni i socijalni identitet.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Opiši primarni identitet.

A

Primarni identitet usvajamo u prvim godinama života. Pripisuje nam se spol, dodijeljuje rod (kojeg izražavamo kroz ponašanje, stil života, odijevanje).
Osobnost se izgrađuje u najranijem djetinjstvu u interakciji s drugima - osjećaj vlastitog ja.
Srodstvo se temelji na razlikovanju srodnika od nesrodnika, uspostavljanju odnosa na temelju podrijetla.
Etnicitet označava etničku pripadnost.
OSOBNOST, SPOL, ROD, SRODSTVO, ETNICITET

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Opiši sekundardni identitet.

A

Sekundarni identiteti usvajaju se tijekom sekundarne socijalizacije (zanimanje, stil života).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Opiši socijalni identitet.

A

Socijalni identitet obuhvaća individualni identitet (razlike u odnosu prema drugim pojedincima) i kolektivni identitet (sličnosti među pojedicnima, zajednički osjećaj pripadnosti; narod, kultura, regionalna grupa).

19
Q

Koje su razine identiteta, i tko ih je definirao?

A

Britanska sociologinja Harriet Bradley definirala je tri razine identiteta: pasivni (koji proizlaze iz odnosa u društvenom životu, kojih ljudi nisu posebno svjesni), aktivni (ljudi su njih svjesni i temelj za njihovu akciju, ona se javlja kao obrambena reakcija na diskriminaciju) i politizirani (oni koji čine osnovu za djelovanje i kolektivno organiziranje usmjereno na zaštitu ili promicanje prava grupe).

20
Q

Što je subkultura?

A

Subkultura označava skup normi, vrijednosti i obrazaca ponašanja koji razlikuje neku grupu od ostalih članova društva.

21
Q

Što je kontrakultura?

A

Kontrakultura označava skup normi, vrijednosti i obrazaca ponašanja koji su u proturječju s dominatnom kulturom.

22
Q

Što je obitelj?

A

Obitelj je primarna društvena grupa čiji su članovi povezani brakom, srodstvom ili usvajanje, obitavaju zajedno, emocioalno su povezani, ekonomski surađuju, univerzalna je i pojavljajuje se u svim društvima.

23
Q

Koje su funkcije obitelji?

A

reproduktivna, regulacija spolnog ponašanja, socijalizacijska funkcija, funkcija pružanja emocionalne podrške, zaštite, skrbi i sigurnosti, funkcija prdavanja društvenog položaja, ekonomska funkcija

24
Q

Kako se razlikuje funkcije tradicionalne obitelji s funkcijama modernih obitelji?

A

U tradicionalnim društvima obitelj je obavljala sve funkcije, no u modernim društvima neke funkcije preuzimaju društvene organizacije i institucije.

25
Q

Što je brak?

A

Brak je društveno prihvaćena seksualna zajednica dviju ili više osoba.

26
Q

Kako se dijele obitelji prema sastavu?

A

Obitelji se prema sastavu dijele na:
1 proširena obitelj - roditelji, djeca i ostali srodnici - tradicionalna društva
2 nuklearna obitelj - roditelji i djeca, autonomna, moderna društva
3 modificirana proširena obitelj - svojevrsna koalicija dviju nuklearnih obitelji sa zadržavanjem svojih autonomija

27
Q

Kako se dijele obitelji prema naslijeđivanju?

A

Prema naslijeđivanju obitelji se dijele na:
1 patrilinearna - nasljeđivanje i podrijetlo po očevoj liniji, tradicionalna društva
2 matrilinearna - naslijeđivanje i podrijetlo po majčinoj liniji
3 bilinearna - naslijeđivanje i podrijetlo po majčinoj i očevoj liniji, moderna društva

28
Q

Kako se dijele obitelji prema obitovanju?

A

Obitelji se prema obitovanju dijele na:
1 patrilokalnu - obitelj živi u domaćinstvu ili imovini mladoženje, tradicionalna društva
2 matrilokalnu - obitelj živi u domaćinstvu ili na imovini supruge
3 neolokalna - supružnici s djecom žive neovisno o roditeljima i ostaloj rodbini, moderna društva

29
Q

Kako se dijele obitelji prema odnosima moći?

A

Prema odnosima moći obitelji se dijele na:
1 patrijarhalna - naglašena uloganajstarijeg muškarca u obitelji u donošenju odluka
2 matrijarhalna - žene donose najvažnije odluke
3 - egalitarna - jednaka raspodjela moći između muškaraca i žene, ravnopravni partnerski odnosi, moderna društva

30
Q

Što je monogamija?

A

Monogamija je brak između dvije osobe različitog ili istog spola.

31
Q

Što je uzastopna monogamija?

A

Osoba tijekom života može imati više bračnih partenra (razvod, smrt supružnika)

32
Q

Što je poligamija?

A

Poligamija je brak između više osoba.

33
Q

Što je poliginija?

A

Poliginija je brak jednog muškarca sa više žena.

34
Q

Što je poliandrija?

A

Brak jedne žene sa dva ili više muškaraca.

35
Q

Koja su tri kulturna pravila vezana uz sklapanje braka?

A

1 Zabrana incesta - spolni odnosi među krvnim srdonicima
2 Egzogamija - obveza sklapanja braka izvan srodničke ili nasljedne grupe
3 Endogamija - u modernim društvima se daje na izbor, obveza sklapanja braka unutar pojedine društvene grupe (etničke, rasne…)

36
Q

Koji su alternativni stilovi života?

A

1 samački život
2 kohabitacija - zajednički život bez sklopljenog braka
3 brak bez djece
4 samohrano roditeljstvo
5 istospolna zajednica
5 komune - zajednica ljudi koja osim zajedničkog mjesta stanovanja dijeli interese, imovinu, zajedničke vrijednosti (Oneida, hipiji, kibuci)

37
Q

Koje su se promjene dogodile prilikom transformacije društva iz tradicionalnog u moderno?

A

promjena obiteljske strukture (nuklearna obitelj), ravnopravnost i ekonomska nezavisnost žena, važnost osjećaja, osobnih sloboda, sreće i zadovoljstva, veća privatnost obiteljskog života.

38
Q

Koji su obiteljski problemi u modernoj obitelji?

A

1 “prazan brak” - sadržajno prazan ali partneri nastavljaju živjeti zajedno zbog djece, materijalne sigurnosti…
2 rastava - fizičko razdvajanje
3 razvod - zakonski prekid braka
4 disfunkcionalne obitelji - prisutno nasilje, velik broj razvoda sa negativnim posljedicama, različite vrste ovisnosti o drogi, alkoholu, kockanju…
5 industrijalizacija društva - male obitelji bez čvrstih obaveza prema šitoj obitelji (materijalno osamostaljivanje, smanjivanje stope nazposlenosti, geografska pokretljivost)
6 urbanizacija - porast gradskog stanovništva uz smanjivanje seoskog; nedovoljno razvijena infrastruktura, neadkvatan stambeni prostor, pad kvalitetete obiteljskog života, sukobi u obitelji

39
Q

Što je društvena diferencijacija?

A

Društvena diferencijacija je oblik nejednakosti koji nastaje zbog biološkihrazlika

40
Q

Kakvi mogu biti društveni položaji?

A

pripisani i postignuti

41
Q

Što je društvena stratifikacija?

A

Društvena stratifikacija je oblik društvene nejednakosti među društvenim skupinama (društvene skupine hijerarhijski poredane-nejednaka moć i bogatstvo, stabilna je i postojana jer je posljedica dugotrajnih procesa u povijesti, pripadnici određenih slojeva (strratuma) u društvu vjeruju u opravdanost nejednakosti)

42
Q

Koji su stratifikacijski sustavi?

A

1 robovlasnički sustav
2 kastinski sustav - Indija, religija, moralna dužnost, ljudi rse rađaju i umiru unutar svoje kaste
3 staleži - za vrijeme feudalizma, viši slojevi svećenstov i plemstvo
4 klase - u modernim ind. društvima - sličan status, bogatsvo i obrazovanje (osnovne klase kapitalisti koji posjeduju kapital i radnička klasa koja radi za nadnicu - otvoreni sustav, moguća pokretljivost)

43
Q

Koja su gledišta o društvenoj stratifikaciji?

A

1 funkcionalistička perpsektiva - stratifikacija je nužna, opravdana iu poticajna za društvo, pojedinci će biti motivirani ako budu nagrađeni za posao
2 konfliktna - stratifikacija koristi samo nekim skupinama,a ne cijelom društvu, nejednakost velika, nestabilnost u društvu