Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

3. razred > Psihologija - ličnost 04.04. > Flashcards

Psihologija - ličnost 04.04. Flashcards

1
Q

Na što se odnosi pojam o sebi?

A

Pojam o sebi odnosi se na različitu procjenu nas samih (osobine, sposobnosti, izgled, društveni odnosi…)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Od čega se sastoji samopoimanje (slika o sebi)?

A

Samopoimanje se sastoji od:
1 znanja o sebi
2 samopoštovanja
3 samopouzdanja
4 samoefikasnosti
5 samoregulacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji su dijelovi pojma o sebi?

A
  1. Kognitivni dio
  2. Očekivanja od sebe
  3. Vrednovanje sebe
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Opiši kognitivni dio pojma o sebi.

A

Kognitivni dio pojma o sebi sastoji se od vrijednosti do kojih držimo i koje oblikuju naše životne ciljeve, naše navike kojima (ne)ostvarujemo ciljeve, afinitete

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Od čega se sastoje očekivanja od sebe (POS)?

A

1. Stvarno ja - kakva sam zbilja osoba (povučen- komunikativan, marljiv-pasivan…)

2. Idealno ja - ono najbolje što bih sam želio biti (samopouzdan, da ne kasnim, itd.)

3. Očekivano ja - kakav bih trebao biti u svojoj okolini (dobar učenik, prijatelj, brat/sestra…)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Opiši vrednovanje sebe - samopoštovanje (POS).

A

Vrednovanje sebe/samopoštovanje nastaje kroz našu samoprocjenu samih sebe, kroz reakcije okoline na naša ponašanja i kroz našu usporedbu s drugima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što se događa ako ne ostvarimo ciljeve ili je veliki raskorak između idealnog i stvarnog “ja”?

A

Ako ne ostvarimo ciljeve ili je veliki raskorak između idealnog i stvarnog “ja”, osjećmo se neugodno i tu neugodu pokušavamo smanjiti vlastitim radom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što se događa ako se prakticira prestrog odgoj s puno kritika, a što ako se prakticira preblag odgoj?

A

Previše strog odgoj s puno kritika smanjuje samopoštovanje.

Previše blag odgoj nema dovoljno izazova koji bi izgradili samopoštovanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je ličnost i na temelju čega nastaje?

A

Ličnost je relativno trajan način ponašanja i doživljavanj neke osobe. Ličnost nastaje na temelju nasljeđa i pod utjecajem okoline.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Čega je utjecaj jači kod ličnosti (nasljeđa/okoline)?

A

Nasljeđe kod nekih osobina ima veći utjecaj nego okolina, što znamo na temelju istraživanja koja pokazuju da su jednojajčani blizanci sličniji u različitoj okolini nego dvojajčani blizanci u istoj okolini.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Tko je osnivač psihoanalitičkog pristupa ličnoti, i kako je nastao?

A

Psihoanalitički pristup ličnosti je nastao kroz rad s osobama u klinikama krajem 19. stoljeća. Osnivač psihoanalitičkog pristupa ličnosti je Sigmund Freud.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koja je osnovna ideja psihoanalitičkog pristupa ličnosti?

A

Osnovna ideja psihoanalitičkog pristupa ličnosti je da kroz razgovor s pacijentom se osvijeste potisnuti nesvjesni nagonski konflikti (sukobi) i time postići katarzu (rješenje psihičkog problema).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je psihoanalitički pristup izazvao u javnosti?

A

Psihoanalitički pristup ličnosti izazvao je suprotstavljanje u javnosti jer je tada prevladavalo uvjerenje o ljudskoj racionalnosti i scientizmu, tj. stavu da će znanost riješiti sve ljudske probleme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kako je podijeljena Freudova struktura ličnosti?

A

Freudova struktura ličnosti podijeljena je na:

1. Id (ono)

2. Ego (ja)

3. Superego (nad-ja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Opiši Id (ono) Freudove strukture ličnosti (što je, kako funkcionira, nagoni)

A

Id (ono) je biološki i urođeni dio ličnosti i sjedište nagona. Funkcionira na načelu ugode i želi trenutno zadovoljenje nagona. To je nesvjesni i iracionalni dio ličnosti. Prisutni su nagoni eros(nagon za životom i stvaralašću) i thanatos (nagon za smrću, uništenjem), kao i libido (ukupna psihička i seksualna energija).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Opiši Ego (ja) Freudove strukture ličnosti (kamo se ravna, što omogućuje, što je)

A

Ego (ja) je dio koji se ravna prema stvarnosti i omogućuje zadovoljenje nagona i potreba na društveno prihvatljiv način. Ego je središte identiteta osobe i racionalni i prilagođeni dio ličnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Opiši Superego (nad-ja) Freudove strukture ličnosti (što je, kad se i kako razvija)

A

Supergo (nad-ja) je moralni dio osobe koji je usmjeren prema idealnom. Prema Freudu se Superego razvija u ranom djetinjstvu pod utjecajem nagrada i akzna, ali kad osoba prihvati vrijednosti (internalizira) onda više nisu potrebne nagrade i kazne. Osoba sa razvijenim superegom čini dobra djela bez da za to očekuje nagradu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kakvi su odnosi između struktura ličnosti?

A

Ego i Id su prema Freudu kao jahač i konj - slabi jahač upravlja sirovom snagom konja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koje su Freudove metode u proučavanju nesvjesnog?

A

1. Analiza snova

2. Slobodne asocijacije - opušteno govoriti sve što padne na pamet čime na površinu izađu nesvjesni sukobi koji se potom analizom rješavaju

3. Hipnoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koje su dobre i loše strane Freudovog pristupa?

A
    • znanstveno neprovjerljivi koncepti (pr kako mjeriti podsvjest?)
    • objašanjava prošlost ali slabo predviđa ponašanje
    • prevelik naglasak na traume iz djetinjstva - i djeca koja su doživjela traume izrastu u zdrave i sposobne osove
    • teorija nastala proučavanjem osoba u klinikama
    • maskulin pristup i ne bavi se puno specifičnim iskustvima žena
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koji je drugi naziv za osobinski pristup?

A

Drugi naziv za osobinski pristup je Model pet dimnezija ličnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što su crte ličnosti?

A

Crte ličnosti su relativno trajne osobine o kojima zaključujemo na temlju ponašanja, a koje uvjetuju ponašanje pojedinca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Navedi primjer crte ličnosti.

A

Pr. Za nekoga tko planira svoj rad i nastoji što bolje izvršavati svoje obaveze kažemo da je savjesna osoba.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Tko su autori petfaktorskog modela, tj. crta ličnosti?

A

Autori petfaktorskog modela,tj. crta ličnosti su Costa i McRae.

25
Q

Koje su 5 dimenenzija petfaktorskog modela?

A

1. Emocionalna stabilnost vs. neuroticizam - opisuje koliko su ljudi smireni, samouvjereni vs. skloni burnom reagiranju i negativnim emocijama

2. Ekstraverzija vs. intraverzija - opisuje društvenost i komunikativnost vs. povučenost, biti tiha osoba

3. Ugodnost vs. neugodnost - opisuje u kojoj su mjeri ljudi dobronamjerni, velikodušni vs. nepristojni, hladne osobe

4. Savjesnost vs. nesavjesnost - označava odgovornost, organiziranost, pouzdanost vs. neorganiziranost, nerad

5. Otvorenost novim iskustvima vs. zatvorenost - znatiželja - učenje novih stvari, kreativnost vs. osoba ne voli isprobavati nove stvari, ide na sigurno

26
Q

Koje su razlike između dimenzija ličnosti i tipova ličnosti?

A

Dimenzije ličnosti su kontinuirane, svaka dimenzija ima dva ekstrema, i svatko od nas se nalazi negdje na toj liniji između dva ekstrema.

Tipovi ličnosti (pr. kad se za nekog kaže da je flegma ili kolerična osoba) su odvojene kategorije poput ladica. Ljudi bi se trebali pronaći u nekom od tipova. To je problem jer većina ljudi nisu samo jedan tip nego imaju osobine više različitih.

Zbog toga je osobinski pristup (dimenzionalni) bolji jer ne moramo se odrediti za samo jedan tip.

27
Q

Koje su prednosti i mane petfaktorskog modela?

A

Prednosti: mali broj dimenzija obuhvaća puno osobina ličnosti, ima široku primjenu u profesionalnoj orijentaciji i selekciji zaposlenika

Mane: premali broj dimenzija, dobro opisuje ali loše objašnjava ličnost, koristi cirkularna objašnjenja (ponašanje se objašnjava osobinom ličnosti, a osobina ličnost ponašanje / ekstrovertiran zbog komunkativnosti, komunikativan zbog ekstrovertiranosti)

28
Q

Što je biherviorizam, kada je nastao, tko su predstavnici?

A

Bihevioristi ograničavaju psihologiju na istraživanje ponašanja jer se ponašanje može precizno matematički mjeriti, ono što se događa u glavi je subjektivno, teško mjerljivo. Biheviorizam je nastao 1920-ih, a predstavnici su Watson, Skinner i Bandura (neobiheviorist)

29
Q

U što je prerastao biheviorizam?

A

Biheviorizam je prerastao u neobiheviorizam ili kognitivni-biheviorizam koji uviđa da ljude ne možemo razumjeti ako ne proučavamo i psihičke procese.

30
Q

Što kaže Skinner o ličnosti (biheviorizam)?

A

Skinner o ličnosti izjavljuje da je rezultat operatnog uvjetovanja - podkrepljenja ili kazni koji potiču ili koče neko ponašanje. Ljudi nisu svjesni podkrepljenja koja oblikuju njihovo ponašanje i zato ne znaju objasniti razloge svog ponašanje.

31
Q

Kako se u biheviorizmu mijenja nefunkcionalno ponašanje?

A

Nefunkcionalno ponašanje u biheviorizmu mijenja se tako da se makne ono što ga podkrepljuje (pr. agresivnost ne podkrepljivati davanjem publiciteta).

32
Q

Koje su prednosti, a koji nedostatc pristupa biheviorizma?

A

Prednosti: izrazito znanstven pristup koji ima široku primjenu u obrazovanju, forenzici i terapiji ponašanja

Mane: previše naglašavaju utjecaj okoline time zanemaruju utjecaj nasljeđa i cjelovitost osobe s psihičkim procesima.

33
Q

Što je humanistički pristup, kad nastaje, tko su predstavnici?

A

Humanistički pristup se suprtostavlja psihoanalizi jer osim nagona ističe pozitivno u osobi (ljubav, sreću) te biheviorimu naglašavajući važnost psihičkih procesa. Smatraju da osoba nije samo skup naučenih ponašanja (znanstvena analiza) nego cjelovita osoba koja vlastitom voljom traži značenje i smisao života. Humanistički pristup nastaje 1950-ih kao opozicija psihoanalizi i biheviorizmu. Predstavnici su Abraham Maslow i Carl Rogers.

34
Q

Što Maslow izjavljuje o humanističkom pristupu?

A

Maslow govori o tome da ljudi nakon ostvarenja osnovnih razina motiva teže samoaktualizaciji - ostvarenju svojih mogućnosti. Smatrao je da je glavna zapreka samoostvarenju nepovoljna okolina i formalno obrazovanje koje guši prirodnu kreativnost.

35
Q

Što Carl Rogers izjavljuje o humanističkom pristupu?

A

Carl Rogers je smatrao da su ljudi po prirodi dobri, ali ih negativan utjecaj okoline može spriječiti da razviju taj “dobri potencijal”. Povoljan utjecaj okoline se postiže kroz autentičnost - ljudi slobodno dijele vlastite osjećaje, mišljenje i vrijednosti kad se osjećaju prihvaćeni. Preduvjet je prihvaćanje drugih i empatija - razumijeti kako se drugi osjeća (“vidjeti svijet očima druge osobe”).

36
Q

Kako se danas naziva humanistički pristup i zašto?

A

Humanistički se pristup danas naziva pozitivna psihologija jer se usmjerava na razvoj vrlina (snaga karaktera poput istinoljubivosti, poštenja, pouzdanosti, altruizma - nesebičnog pomaganja…)

37
Q

Koje su prednosti i mane humanističkog pristupa?

A

Prednosti: usmjeravaju se na pozitivno i potrebu za cjeloživotnim razvojem, ima široku primjenu u obrazovnaju, psihoterapiji i organizacijskoj psihologiji

Mane: previše naglašavaju suvjektivno (izgubili nešto od znanstvenosti psihologije), preoptimistično gledaju na ljudsku prirodu - ljudi osim vrlina biraju i negativne vrijednosti (pr. “crna ovca u obitelji”, usprkos dobroj okolini osoba izabere suprotne vrijednosti)

38
Q

Kako naši kognitivni (spoznajni) procesi oblikuju našu stvarnost?

A

Naši kognitivni (spoznajni) procesi oblikuju našu stvarnost preko:

  1. procjena situacija u kojima se nađemo
  2. izbora onih situaciji okoline (aktivnosti, prijatelji, hobiji) koji nam najviše odgovaraju
  3. aktivnog kreiranja novih situacija na temleju uvjerenja o sebi
39
Q

Tko je dao najveći doprinos socijalno-kognitivnom pristupu?

A

Najznačajniji doprinos ovom pristupu dao je Albert Bandura naglašavajući važnost socijalnog učenja.

40
Q

Što je samoispunjavajuće proročanstvo?

A

Samoispunjavajuče proročanstvo je dio socijalno-kognitivnog pristupa ličnosti, fenomen kad se zbog naših uvjerenja nesvjesno ponašamo na određeni način pa se onda ostvari ono što očekujemo.

41
Q

Što je smatrao Bandura vezano uz socijalno-kognitivni pristup?

A

Bandura je za nečiju ličnost smatrao da su važni i dinamički principi samoregulacije i samoefikasnosti.

42
Q

Što je samoregulacija?

A

Samoregulcija je dio socijalno-kognitivnog pristupa ličnosti, odnosi se na našu procjenu koliko ostvarujemo ciljeve koje smo si zacrtali. Ako se približavamo ciljevima onda smo zadovoljni i ponosni, ako ne radimo dovoljno i ne ostvarujemo ciljeve smo razoračarni. Međutim, može se dogoditi da ljudi se trude ali upadnu u obrazac da stalno iznosa ne uspijevaju ostvariti ciljeve i odustaju.

43
Q

Što je samoefikasnost?

A

Samoefikasnost je dio socijalno-kognitivnog pristupa ličnosti, koji označava uvjerenje o vlastitoj sposobnosti da obavimo zadatak. Osobe koje procjenjuju da imaju visoku samoefikasnost ne odustaju pred poteškoćama nego ih preformuliraju u izazove.

44
Q

Što je kognitivno-afektivni model, i tko je predstavnik njega?

A

Kognitivno-afektivni model je dio socijalno-kognitivnog pristupa ličnosti, koji naglašava dvosmjetnost između osobe i situacije, osoba interpretira situaciju i onda uodnosu na vlastita očekivanja i emocija bira kako će se ponašati. Zato se događa da i ljubavna osoba ponekad reagira agresivno ako procjeni da je situacija takva da onda time štiti svoj osobni integritet. Predstvanik kognitivno-afektivnog modela je Michel.

45
Q

Koje su prednosti i nedostatci socijalno-kognitivnog pristupa?

A

Prednosti: uzimanje u obzir situacije i uvjerenja pojedinca na temelju kojih gradi svoju svakodnevnicu.

Nedostatci: mogući preveliki naglasak na situaciju i stavljanje u drugi plan ličnosti

46
Q

Koji su ciljevi (dijagnostičko-prognostički) ispitivanja u psihologiji ličnosti?

A

Ciljevi ispitivanja u psihologiji ličnosti su:

  1. dijagnosticirati poremećaj u kliničkoj psihologiji
  2. prognozirati ponašanje i uspjeh kod profesionalne orijentacije
  3. predviđanje akademskog uspjeha, selekcije zaposlenika
47
Q

Koji su oblici ispitivanja ličnosti?

A

Upitnici ličnosti - sastoje se od pitanja i tvrdnji te odgovora na zaokruživanje, nema netočnih odgovora u kliničke svrhe, savjetodavne, selekcijske. Prednosti su brzina zbog grupne primjene, a mane su da neiskrenost ispitanika i pogrešna slika o sebi pa time i pogrešni odgovori.

Projektivne tehnike - nejasni i nedovršeni materijali koje ispitanik treba dovršiti i time projicirati svoju podsvijest (potisnute potrebe, želje, strahove, konflikte). Prednost projektivne tehnike je pristup onim dijelovima ličnosti koje osoba ne može kontrolirati (zato se koriste u kliničkom radu i s djecom). Nedostatci su moguća subjektivnost procjenjivača i umjesto nesvjesnog osoba može izraziti trenutno raspoloženje ili maštu. Najpoznatija projektivna tehnika je Rorscharhov test mrlja.

Situacijski testovi - promatra se ponašanje osobe u nekoj testnoj situaciji, za vrijeme 2. svjetskog rata razvijenu u vojnoj psihologiji, u današnje vrijeme u HRM-u (kandidati se izlažu problemski i timskim zadatcima)

48
Q

Kako se uspostavlja dijagnoza psihičkih poremećaja?

A

Dijagnoza se uspostavlja na temleju simptoma - subjektivne patnje i pratećeg nauobičajenog ponašanja i doživljanja. Nakon što se poremećaj dijagnosticira, odabire se odgovarajuća terapija.

Simptomi -> dijagnoza -> terapija = medicinski model

49
Q

Koji su kriteriji za psihičke poremećaje?

A

ponašanje odskače od uobičajenog, nije prilagođeno, nije opravdano situacijom u kojoj se osoba nalazi, uzrokuje psihološku patnju, onemogućuje normalno funkcioniranje osobe

50
Q

Što je psihička bolest?

A

Psihička bolest je dugotrajno i intenzivno odstupanje u psihičkom funkcioniranju.

51
Q

Što je MKB, a što DSM?

A

MKB - međunarodna klasifikacija bolesti, DSM - dijagnostičko-statistički priručnik

52
Q

Nabroji neke poremećaje i opiši ih.

A
  1. Depresivni poremećaji - beznađei i besmisao, vezvoljnost, slaba koncentracija i pamćenje
  2. Anksiozni poremećaji - osoba ne može funkcionirati u svakodnevnom životu te često ne zna što je uzrok toj tjeskobi
  3. a) Panični poremećaj - napadi panike, nije uzrokovan životno ugrožavajućim situacijama
  4. b) Fobije - iracionialni strahovi
  5. c) Socijalna fobija - strah od socijalnih institucija i uklapanja
  6. d) Opsesivno-kompulzivni poremećaj - prisilne misli i prisilne radnje, osoba shvaća iracionalnost ali ih i dalje ponavlja
  7. Psihotični poremećaji - gubitak kontakta s realnošću i ometan proces mišljenja
  8. a) Shizofrenija - nasljedne predispozicije, strah i zazor okoline, potencijalna agresivnosti
  9. b) Poremećaji ličnosti: antisocijalni poremećaj (psihopati), grranični poremećaj ličnosti (borderline) - brzo oduševljenje i idealiziranje neke osobe koje zatim prijeđe u naglo odbacivanje, narcisoidni poremećaj - grandiozne ideje o sebi. traži divljenje drugih
53
Q

Koji su uzroci psihičkih poremećaja?

A

1. Predispozicijski nasljedni čmbenici - određena genetska obilježja, postojanje poremećaja u obitelji ne znači da će svi razviti poremećaji nego samo postoji veća vjerojatnost da se to dogodi

2. Precipitirajući čimbenici - okidači - prethode i mogu biti povod za pojavu poremećaja, pr. kronični stres

3. Perpeturiajući podržavajući čimbenici - utječu na održavanje poremećaja, pr. loši socijalni odnosi, dugotrajna nesanica itd.

54
Q

Opiši zaštitivne (protektivni) čimbenike?

A

Zaštitini (protektivni) čimbenici mogu prevenirati pojavu poremećaju ako i postoji nasljedna sklonost. Ukoliko se pojavi poremećaj mogu značajno pomoći u oporavku na dobro svakodnevno funkcioniranje, pr. dobri odnosi i podrška okoline, dobra životni stil…

55
Q

Kako se liječe psihički poremećaji?

A

Psihički poremećaji se liječe medicinskom terapijom (lijekovi - antipsihotici, antidepresivi; elektrošok - kratkotrajno puštanje struje kroz mozak, primjenjuje se samo kod velikog depresivnog poremećaja kad ne djeluju antidepresivi), psihoterapija (interkacijom se nastoji pomoći klijentu da se osobno razvija, prilagodi, nauči konstruktivnim strategijama za prevladavanje problema).

56
Q

Koji su uvjeti za primjenu psihoterapije?

A

spremnost klijenta na promjene, odnos terapeut-klijent treba biti topao i podržavajuć, terapeut mora biti stabilna, emocionalna topla optimistična osoba.

57
Q

Koje su vrste psihoterapija?

A

psihoanalitičke (analiza prošlosti i nesvjesnih konflikta, slobodna asocijacija, analiza snova)

humanističke (naglasak na ovdje i sada, preuzimanje odgovornosti za svoj život, vlastita autentičnost naspram društvene okoline, empatični razgovor, igranje uloga, dramska ekspresija)

kognitivno-bihevioralna terapija (principima učenja i kognitivnim restrukturiranje doći do konstruktivnijeg ponašanje)

58
Q

Što je temperament?

A

Temperament je urođena, biološka osnova ličnosti na osnovu koje se kasnije izgrađuje karakter.

59
Q

Što je karakter?

A

Karakter je dio ličnosti kojeg sami izgrađujemo (kroz životna iskustva, vaspitanje, disciplinu, itd ).

3. razred (30 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions