Povijest - ispit 28.01. Flashcards

1
Q

Kako je započeo Napoleonov vojni uspon?

A

Napoleonov vojni uspon počeo je uspješnom obranom Toulona od engleskih napada 1793.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kada je Napoleonu povjereno zapovjedništvo nad francuskom vojskom?

A

Napoleonu je 1796. povjereno zapovjedništvo nad francuskom vojskom u uspješnom pohodu protiv Habsburške Monarhije u sjevernoj Italiji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji je nadimak Napoleona?

A

“Spasitelj republike”

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Zašto je Napoleon poduzeo pohod na Egipat?

A

Napoleon je pohod na Egipat poduzeo zbog toga što je Velika Britanija bila najveći neprijatelj Francuske, a u Egiptu su Britanci imali velikih gospodarskih interesa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kad je bila bitka kod Abukira i što se dogodilo?

A

Bitka kod Abukira se odvila 1798., kada je britanska blokada Sredozemlja prisilila Napoleona na vođenje pomorske bitke na ušću Nila, koja je za Francuze završila porazom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kad se Napoleon vratio u Francusku?

A

Napoleon se u Francusku vratio 1799. godine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je Napoleon učinio po povratku iz Egipta?

A

Po povratku iz Egipta Napoleon je izveo državni udar: srušio vlast Direktorija, uspostavio vlast tročlanog Konzulata pri čemu se uspio nametnuti za prvog konzula.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je Napoleon napravio 1804.?

A

Napoleon je 1804. godine odlučio uzeticarsku titulu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je značilo Napoleonovo krunjenje?

A

Napoleonovo krunjenje označilo je ukidanje republike i ponovnu uspostavu monarhije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje je reforme Napoleon proveo kad je postao car?

A

Napoleon je nastavio s građanskim reformama u duhu revolucije. Reorganizirao je državu, promijenio upravu i porezni sustav.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je Napoleon sklopio 1801. i što je postignuto time?

A

Napoleon je 1801. sklopio konkordat s papom Pijom VII., kojim je crkva ponovno dobila slobodu bogoslužja, ali se morala pomiriti s gubitkom posjeda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koja je bila posljedica konkordata iz 1801.?

A

Napoleon je konkordatom proturevolucionarnim krugovima oduzeo potporu svećenstva, nad kojim je država i dalje imala nadzor jer su svećenici bili na državnoj plaći.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koje je jedno od najvećih Napoleonovih postignuća i kada?

A

Jedno od najvećih Napoleonovih postignuća bio je Građanski zakonik, 1804.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Zašto je Građanski zakonik važan?

A

Građanskim zakonikom su ukinute sve društvnee povlastice i priznato je pravo na vlasništvo, odvojeno je crkveno pravo od građanskog, osigurano je pravo na slobodu rada. On je proklamirao brojne pozitivne ideje Francuske revolucije i preuzet je kao temelj modernog građanskog društva u brojnim državama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što se dogodilo 1805. kod rta Trafalgara u blizini Gibraltara?

A
  1. godine je Napoleonovu flotu porazila engleska mornarica kod rta Trafalgara u blizini Gibraltara, i taj je poraz pokazao da su francuske pomorske snage nedorasle engleskim pa je Napoleon odustao od vojnog osvajanja britanskog otočja.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako je Napoleon nastavio borbu protiv Engleske, nakon poraza 1805.?

A

Napoleon je odlučio nastaviti borbu protiv Engleske gospodarskim mjerama - uvođenjem kontinetalne blokade.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koja se bitka zbila 1805. godine kod Austerlitza?

A
  1. Napoleonove kopnena vojska je teško porazila udružene vojske ruskog i austrijskog cara kod Austerlitza, “trocarska bitka”.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koja se bitka zbila 1806. godine kod Jene, i koja je posljedica?

A
  1. godine je Napoleon u velikoj bitki kod Jene pobijedio rusku i prusku vojsku, nakon čega je potpisan Mir u Tilzitu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koja se bitka dogodila 1809. kod Wagrama i koje su posljedice?

A
  1. su Napoleonove trupe nakon pobjede nad austrijskom vojskom kod Wagrama ušle u Beč, a austrijske vlasti bile su prisiljene potpisati nepovoljno primirje u Schönbrunnu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koja se bitka zbila 1812. godine i koja je posljedica?

A
  1. je Napoleon poduzeo veliki pohod na Rusiju. Ruska vojska je izbjegavala otvorene sukobe s Francuzima, a jedina prava bitka kod Borodina završila je neodlučeno. Po povratku s neuspješnog pohoda Napoleon je doživio težak poraz od protufrancuskih snaga kod Leipziga 1813., što je prozvana i Bitka naroda.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što se dogodilo nakon poraza kod Leipziga?

A

Nakon poraza u Leipzigu Napoleon je bio zarobljen na otoku Elbi u Tirenskom moru.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koja je posljednja Napoleonova bitka, i zašto je važna?

A

Posljednji poraz Napoleon je doživio u velikoj bitki kod Waterlooa u današnjoj Belgiji, 1815.. Taj poraz je označio konačan Napoleonov slom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Opiši gospodarski rat (blokade ) protiv Velike Britanije i njegove posljedice.

A

Blokade su se sastojale od zabrane uvoza iz Britanije i izvoza u Britanija, bile su nametnute svim zemljama nad kojima je Napoleon ostvarivao vojni i politički nadzor. Tako je Napoleon mislio uništiti Britaniju, no to je dovelo do urušavanja atlantske trgovine, što je značilo velike gospodarske gubitke ne samo Britaniji, već čitavoj Europi i Francuskoj.¸

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Opiši rusku taktiku spaljene zemlje.

A

Rusko zapovjedništvo odlučilo se za izbjegavanje velikih sukova s Francuzima te se pred neprijateljem povlačilo u dubinu svog teritroija, pritom su za sobom uništavali sve izvore opskrbe kako nadolazeća francuska vojska ne bi našla nikakvog oslonca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Gdje je Napoleon zatvoren i umro?

A

Napoleon je, nakon bitke kod Waterlooa, zatvoren i umor na otoku Svete Helene, gdje je i umro 1821.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Kad su hrvatski vojnici počeli ulaziti u Napoleonovu vojsku?

A

Početkom 1806. bivše austrijske mornaričke bojne iz Dalmacije ušle su u sastav vojske francuske Kraljevine Italije, a iste godine ustrojena je pješačka Kraljevska dalmatinska legija, a u Istri pješačka lovačka bojna.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Od kada do kada je trajao Bečki kongres?

A

Bečki kongres je trajao od studenog 1814. do lipnja 1815.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Zašto se Bečki kongres održao?

A

Bečki kongres se održao kako bi vladari i političari najutjecajnijih europskih zemalja raspravljali o uređenju Europe nakon Napoleonovog poraza.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Tko se uzdizao kao glavna osoba Bečkog kongresa?

A

Kao glavna osoba kongresa uzdigao se austrijski kancelar Metternich.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Koje su posljedice Bečkog kongresa?

A

Obnova “starog poretka”, Francuska je vraćena u granice prije Napoleona, u Francuskoj je vraćena vlast dinastriji Bourbona. Habsburška Monarhija je dobila kontrolu nad dijelom Apeninskog poluotoka. Velika Britanija je uspjela steći kontrolu nad svjetskim morima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Koje su države članice Svete alijanse?

A

Države članice Svete alijanse su Austrija, Pruska i Rusija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Zašto se formirala Sveta alijansa?

A

Sveta alijansa je formirana jer su brojni slobodarski i nacionalni pokreti toliko ojačali da su europskim monarhijama predstavljali potencijalan problem pa je alijansa formirana zbog očuvanja postojećeg poretka i odluka donesenih na Bečkom kongresu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Kako je savez Svete Alijanse sklopljen i što je predviđao?

A

Savez je sklopljen u obliku deklaracije, a predviđao je intervenciju spomenutih sila u onim područjima gdje bi se postojeći poredak pokazao ugroženim.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Nabroji neka ljudska prava tijekom 19. stoljeća.

A

štite pojedinca od zloporabe sile (vlasti ili organizacjia), jamče ekonomsku i materijalnu sigurnost pojedinca i život dostojan čovjeka i štite prava skupina (manjinskih, religijskih, kulturnih itd.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Što se iznosi u američkoj Deklaraciji nezavisnosti i zašto je važna?

A

U američkoj Deklaraciji nezavisnosti iznosi se ideja slobodne republike, u kojoj se odvaja Crkva od države, prvi se put u praksi razdvajaju zakonodavna, izvršna i sudska vlast te određuje izbornost sbih javnih službenika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Koja su prava imale žene tijekom Francuske revolucije?

A

Tijekom Francuske revolucije žene su kao “pasivne građanke” imale pravo na zaštitu vlasništva, zaštitu svoje osobe, žene nisu bile jednake ni po zakonu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Što se dogodilo sa slikom žena tijekom industrijske revolucije?

A

Industrijska revolucija ih je oslobodila uobičajene patrijarhalne slike žene kao isključive kućanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

U koje su tri kategorije podijeljene žene razvojem radništva?

A

Razvojem radništva žene su podijeljene u tri kategorije:
1 zaposlene u industriji (uglavnom tekstilnoj, jednostavan i manje zahtjevan posao sa pola muške plaće nakon kojeg su morale brinuti i o kućanstvu)
2 sluškinje po kućama
3 kućanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Koje odluke su donijele promjene u pravima žena?

A

Promjene je donijela odluka o uvođenju prvih ženskih škola i mogućnosti upisa žena na sveučilište, što je postupno promijenilo strukturu njihovih zanimanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Kada je krenulo obrazovanje žena u Velikoj Britaniji?

A

U Velikoj Britaniji obrazovanje žena je krenulo od sredine 19. stoljeća - 1881. godine jt tamo bilo 25 liječnica, a 1911. njih 477.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Kao što su uglavnom zaposlene žene radile u Velikoj Britaniji?

A

Zaposlene žene u Velikoj Britaniji uglavnom su radile kao učiteljice, a ostale su bile bolničarke, zubarice ili knjižničarke.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Zašto je Prvi svjetski rat popravio položaj žena?

A

Prvi svjetski rat popravio je položaj žena, jer su u nedostatku muškaraca (koji su bili na bojištima) žene preuzele neke tipično muške poslove.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Kada je većina žena dobila politička prava?

A

U nekim su dijelovima Europe žene dobile politička prava nakon Prvog svjetskog rata, ali u najviše država svijeta tek nakon Drugog svjetskog rata.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

Koja je prva država u kojima su žene dobile pravo glasa, i kada?

A

Žene su dobile pravo glasa u Novom Zelandu 1893. godine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Kada su žene u Hrvatskoj dobile pravo glasa?

A

Žene u Hrvatskoj su dobile pravo glasa 1945.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

Tko je bila Madame Roland?

A

Madame Roland bila je građanskog podrijetla i zanosila se idejema Rousseaua i enciklopedista. U njezinu salonu u Parizu okupljali su se istaknuti predstavnici žirondinaca, te je imala snažan politički utjecaj. Oduševila se padom Bastille, a suprug joj je počeo obnašati funkciju ministra unutarnjih poslova. Nakon pada žirondinaca bila je zatvorena, osuđena na smrt i giljotirana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Koji je najpoznatiji citat Madame Roland?

A

Najpoznatiji citat Madame Roland je “Slobodo, koji su zločini počinjeni u tvoje ime!”.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Tko je bila Elizabeth Cady Stanton?

A

Elizabeth Cady Stanton bila je jedna od prvih američkih feministica i sufražetkinja. Podršku je pronašla u Lucretiji Mott, pristaši abolicionizma, koju je upoznala na antiropskoj konveciji 1840. u Londonu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Što je Elizabeth Cady Stanton uz Lucretiju Mott osnovala?

A

Elizabeth Cady Stanton i Lucretia Mott napustile su dvoranu na antiropskoj konvenciji 1840. u Londonu nakon što im nisu da se uopće pojave za govornicom. Za njima su otišle ostale delegatkinje. Cady je tada predložila Lucretiji sazivanje konvencije o pravima žena.

50
Q

Kad i gdje se održala prva konvencija o pravima žena i zašto je važna?

A

Konvencija o pravima žena tek je održana 1848. u Seneca Fallsu (New York), gdje je donesena Deklaracija o nazorima u kojoj se navodi 18 pritužbi protiv ugnjetavanje žena od strane muškaraca.

51
Q

Navedi neke pritužbe ispisane u Deklaraciji o nazorima.

A

razvedene žene nisu imale pravo zadržati djecu i mogle su se bavii samo pisanjem ili su mogle biti učiteljice, udajom bi sva ženina imovina postala vlasništvo supruga, plaćale su porez bez prava glasa itd.

52
Q

Gdje ja započeo feminizam?

A

Feminizam nije započeo ni u tvornicama, ni u rudnicima, već u salonima viktorijanske srednje klase.

53
Q

Što znači lat. sufragium?

A

lat. Sufragium = pravo glasa

54
Q

Tko je bila Mary Wollstonecraft?

A

Mary Wollstonecraft bila je jedna od prvih sufražetkinja i britanska književnica, autorica Obrane ženskih prava (1792.) u kojem je primjenjivala ideje prosvjetitelja na položaj žena: zahtijevala je ukidanje dvostrukih mjerila, tražila ravnopravnost žena po pitanju školovanja, rada te građanskih i političkih prava.

55
Q

Koja obitelj se isticala u borbi za pravo glasa žena?

A

U borbi za pravo glasa žena isticao se i ženski dio obitelj Pankhurst (majka Emmeline te kćeri Christabel i Sylvia).

56
Q

Koji se muškarac istaknuo u borbi za pravo glasa žena?

A

John Stuart Mill koji je još 1866. u britanskom parlamentu predložio da ženama bude odobreno pravo glasa.

57
Q

Zašto su se u hrvatskoj počele otvarati ženske pučke škole?

A

Nepostojanje hrvatskih ženskih škola i upućivanje ženske djece viših staleža u austrijske i njemačke škole dovelo je u pitanje širenje hrvatske narodne kulture, što je zabrinulio dio javnosti i vladajućih krugova.

58
Q

Kada su se u Hrvatskoj otvorile ženske pučke škole?

A

U Hrvatskoj su se u drugoj polovici 19. stoljeća počele otvarati ženske pučke škole, a krajem 19. stoljeća su
se žene mogle upisati i na Zagrebačko sveučilište.

59
Q

Koja dva utjecajna političara iz 19. stoljeća su promijenila udio žena u obrazovanju?

A

Ban Ivan Mažuranić (1874., reforma školstva)

Izidor Kršnjavi (1894., odluke)

60
Q

Tko je i kada definirano tri temeljne obveze roditelja prema djetetu i nabroji ih.

A

William Blackstone, zastupnik u britanskom parlamentu u drugoj polovici 18. stoljeća, definirao je tri temeljne obveze roditelja prema djetetu: uzdržavanje djeteta, zaštitu i obrazovanje.

61
Q

Zašto se kaže da su djeca nerijetko i sama sudjelovala u uzdržavanju djeteta?

A

Djeca su nerijetko i sama sudjelovala u radu od ranog djetinjstva, jer su tijekom 18. i 19. stoljeća djeca često radila fizičke poslove kao i odrasli. Za te poslove djeca nisu bila jednako plaćena, s obzirom da se smatralo da ih ne mogu obaviti jednako kvalitetno.

62
Q

Kako se tretiralo djecu u pogledima zaštite djeteta u patrijarhalnim obiteljima?

A

U pogledu zaštite djeteta, u patrijarhalnim su se obiteljima djeca tretirala kao vlasništvo oca, koji ih je, nezadovoljan njihovim neposluhom, mogao kazniti čak i tako da ih u dogovoru s državom stavi u zatvor.

63
Q

Kakvo je bila stanje glede obrazovanja djece?

A

Glede obrazovanja djece, ono je do sredine 19. stoljeća uglavnom bilo privilegija samo muške i imućnije djece, dakle pripadnika bogatijeg i eventualno srednjeg građanskog sloja.

64
Q

Pod čijom vlašću je hrvatski narod bio tijekom nacionalnih pokreta u Europi?

A

Hrvatski narod je tijekom nacionalnih pokreta bio pod različitom vlašču: austrijskom, osmanskom i mletačkom.

65
Q

Što se počelo pojavljivati u Hrvatskoj tijekom razdoblja nacionalnih pokreta u Europi?

A

U Hrvatskoj se u vrijeme nacionalnih pokreta u eurpoi počeo pojavljivati nacionalni pokret s ciljem ujedinjenja Hrvatske i Slavonije s Dalmacijom te sotvaranjem što sveobuhvatnije političke i gospodarske autonomije.

66
Q

Čemu se hrvatsko plemstvo protivilo nakon smrti Josipa II.?

A

Nakon smrti Josipa II. hrvatsko se plemstvo protivilo uvođenju mađarskog jezika u javnu upravu, ali je u strahu zbog mogućeg širenja ideja Francuske revolucije ipak popustilo Mađarima pa je mađarski uveden kao neobavezni predmet u škole. Utjecaj ideja Francuske revolucije dopirao je do Hrvatske, ali nije poprimio šire razmjere.

67
Q

Tko je Ignjat Martinović i zašto je važan?

A

Ignjat Martinović, filozof i znanstvenik je pokušao bezuspješno tražiti od cara Franje I. reformu ustava i jednakost svih bez obzira na stalež. Nakon što je ideja odbijena, organizirao je dva tajna “jakobinska” društva u Beču čija je je djelatnost otkrivena pa je Martinović uhićen i pogubljen sa svojim suradnicima 1795. godine.

68
Q

Tko je Juraj Antun Matutinović i zašto je važan?

A

Poslije pada Mletačke Republike u Splitu je ideje rebolucije širio Juraj Antun Matutinović, bivši hrvatski časnik u mletačkoj službi. S manjom skupinom svojih sljedbenika kritizirao je plemstvo, svećenstvo i neke mjere splitske gradske uprave zbog čega je bio uhićen, suđen, potom pušten, ali su uskoro i njega i suprugu ipak ubili pristaše proaustrijskih skupina.

69
Q

Kada je nastupilo razdoblje prve austrijske vlasti?

A

Razdoblje prve austrijske vlasti nastupilo je nakon pada Mletačke Republike (1797.). Budući da se sada Dalmacija našla pod istom vlašću kao i Hrvatska, istaknuti intelektualci, pripadnici plemstva i svećenstva zahtijevali su njihovo sjedinjenje, ali vlast nije prihvatila te zahtjev.

70
Q

Tko je bio Matija Rukavina?

A

Početkom srpnja 1797. u Zadar je stigao general Marija Rukavina s krajišnicima i mornaricom te je odmah objavio proglas kojim je jamčio narodu stara prava i sloboštine. Rukavina je zauzećem Boke kotorske bio proglašen vojnim zapovjednikom.

71
Q

Tko je bio Raimund Thurn?

A

Osjetivši opasnost u snazi pokreta za sjedinjenjem Dalmacije, car je imenovao grofa Raimunda Thurna za upravitelja.

72
Q

Što se dogodilo s Dalmacijom, Istrom i Kvarnerom nakon Mira u Požunu 1805.?

A

Austrijsko Carstvo je bilo prisljeno Mirom u Požunu (1805.) predati Francuzima Dalmaciju, Istru, kvarnerske otoke i Boku kotorsku. Rusi su tada uspjeli zauzeti Boku kotorsku kao važnu stratešku luku, ali su se dvije godine kasnije povukli pa na prostor Jadrana dolazi britanska mornarica.

73
Q

Tko je bio Vincenzo Dandolo?

A

Vincenzo Dandolo bio je generalni providur od 1806. Dalmacije u mletačko doba, a nek vrijeme i tijekom francuske uprave. Proveo je mnoge reforme poput nove teritorijalne uprave, odvajanje sudstva od uprave, poticao je obrazovanje otvaranjem škola, poboljšao zdravstvene prilike i unaprijedio gospodarske prilike u Dalmaciji.

74
Q

Tko je bio August Marmont?

A

August Marmont bio je među najistaknutijim Napoleonovim vojskovođama. 1806. Napoleon mu je naredio da osigura Francuskoj vlast u novoosvojenim područjima i zaustavi rusku mornairuc u mogućem zauzimanju Dubrovnika. Nakon uspješnog izvršenja, postao je glavni zapovjdenik francuske vojske u Dalmaciji. Za zasluge, Napoleon je 1808. godine ga odlikovao nasljednim naslovom dubrovačkog vojvode.

75
Q

Kad su ruske i crnogorske postrojbe pokušale zauzeti Dubrovnik?

A

Ruske i crnogorske postrojbe bezuspješno su 1806. nastojale zauzeti Durbovnik, ali su za osvetu opljačkali i uništili dubrovačku okolicu.

76
Q

Kad su francuske postrojbe ušle u Dubrovnik?

A

Francuske postrobe ušle su u Dubrovnik 27. svibnja 1806.

77
Q

Kad je službeno ukinuta Dubrovačka Republika?

A

Dubrovačka Republika je službeno ukinuta 31. siječnja 1808.

78
Q

Koja je bila posljedice Mira u Schönbrunnu 1809. godine?

A

Nakon Mira u Schönbrunnu 1809. godine Austrija je morala napustiti sve hrvatske i slovenske zemlje južno od rijeke Save pa je taj prostoj ujedinjen pod francuskom vlašću u Ilirske pokrajine, čime je Habsburškoj Monarhiji zatvoren izlaz na more.

79
Q

Koje je bilo sjedište Ilriskih pokrajina i tko je bio upravitelj?

A

Sjedište Ilirskih pokrajina (provincija) bilo je Ljubljana, a za upravitelja je postavljen August Marmont.

80
Q

Koje su promjene uveli Francuzi u Hrvatskoj tijekom njihove vlasti?

A

Vlast Francuza u hrvatskim zemljama značila je opsežne reforme: ukidanje staleških razlika, uvedena jednakost pred zakonom, modernizirane uprava i sudstvo, ukinuta crkvena desetina, a razvoj gospodarstva nastojali su potaknuti ukidanjem cehova i bratovština, došlo je do kulturnog uspona zbog osnovanja novih škola, pokrenute su novine na talijanskom i hrvatskom (Il Regio Dalmata / Kraglski Dalmatin), unaprijeđen je promet izgradnjom cesta Ljzijane, Marmontove ceste i drugih.

81
Q

Koje su bile loše strane Francuske vlasti u Hrvatskoj?

A

Unatoč mnogim pozitivnim pomacima, Francuzi ipak nisu napravili korjenite promjene, kao što je potpuno ukidanje Feudalizma i narod je bio izložen plaćanu ratnih poreza i stalnom novačenju.

82
Q

Kada se Francuska vlast povukla iz Hrvatske?

A

Francuska se vlast povukla iz Hrvatske 1813. kada je započelo razdoblje druge austrijske vlasti.

83
Q

Što se događa s prosvjetiteljskim idejama koje su Francuzi uveli u Hrvatskoj?

A

Hrvati ne prihvaćaju prosvjetiteljske ideje i žele povratak na staro.

84
Q

Od kad se Dubrovačka Republika razvijala kao samostalna država?

A

Dubrovačka Republika razvijala se kao samostalna država od 1441. godine.

85
Q

Tko je bio na čelu Dubrovačke Republike, koliko dugo i u čijim je rukama vila vlast?

A

Na čelu Dubrovačke Republike bio je knez, biran na mjesec dana, a sva vlast je bila u rukama vlastele.

86
Q

Prema kojem je zakonu funkcionirala Dubrovačka Republika?

A

Dubrovačka Republika je funkcionirala prema zakonima Dubrovačkog statuta iz 1272. godine, ponosna na slobodu i samostalnost koju je čuvala razvijenom trgovinom i vještom diplomacijom.

87
Q

Kad i tko je blokirao Dubrovačku luku?

A

Rusi su blokirali Dubrovačku luku u ožujku 1806. godine.

88
Q

Opiši kako je došlo do okupacije Dubrovnika i ukidanja Republike.

A

Francuske vojne jedinice su krajem svibnja stigle do Dubrovnika, čija je luka bila blokirana od strane Rusa, i Dubrovačke vlasti su na zamolbu zapovjedništva vojske da ondje prenoće Francuzima otvorile gradska vrata. No po ulasku u grad general Lauriston zapovjedio je vojnicima zauzimanje Dubrovnika. Nastupila je trenutačna okupacija Dubronvika, a dvije godine potom i formalno ukidanje Republike.

89
Q

Što se dogodilo s Dubrovačkom Republikom nakon ukidanja Ilirskih pokrajina?

A

Kada su ukinute Ilirske pokrajine, Francuzi su prepustili Austriji i bivšu Dubrovačku Republiku koja je nadalje imala zajedničku političku sudbinu s ostalim dijelovima Hrvatske.

90
Q

Što su, nakon Napoleonova poraza u rusiji, Britanci smješteni na Visu učinili?

A

Britanska mornarica, koja je bila smještena na Visu, zauzela je otoke te predala Austriji područja Istre, Dalmacije i Dubrovnika, što je naknadno potvrđeno i Bečkim kongresom.

91
Q

Kako su Habsburgovci organizirali novostečeni teritorij, nakon što su Britanci predali Istru, Dalmaciju i Dubrovnik?

A

Habsburgovci su novostečeni teritorij organizirali kao Kraljevinu Iliriju.

92
Q

Odredi vremenski period Kraljevine Ilirije.

A

Kraljevina Ilirija postojala je od 1816. do 1822.

93
Q

Za što je Kraljevina Ilirija opet pobudila želje u Hrvata?

A

Kod hrvatskih vlasti i plemstva ponovno se pobudila želja za ujedinjenjem svih hrvatskih zemalja.

94
Q

Što je car Franjo I. učinio kako bi spriječio ujedinjenje svih hrvatskih zemalja?

A

Car Franjo I. ukinuo je Kraljevinu Ilriju 1822., prekosavsku Hrvatsku vratio je pod vlast bana, Vojnu Kkrajinu stavio pod vlast Dvorskog ratnog vijeća, a Dalmaciju uvrstio u sklop austrijskih nasljednih pokrajina.

95
Q

Kako je hrvatska obala bila raspoređena nakon postupaka cara Franje I.?

A

Hrvatska obala je ostala pod vlašću Austrije, ali podijeljena u dvije pokrajine - Dalmaciju s otocima i Istru s Kvarnerom.

96
Q

Koliko je bilo valova revolucije između 1815. i 1848.?

A

Bilo je tri vala revolucije između 1815. i 1848.

97
Q

Navedi razdoblje trajanja sva tri vala revolucija.

A

Prvi val = 1820.-1824.
Drugi val=~1834.-1848.
Treći val = 1848.

98
Q

Koje su države sudjelovale u prvom valu revolucije?

A

Španjolska, Italija, Grčka, Rusija

99
Q

Koji je cilj prve revolucije bio u Španjolskoj, a koje postignuće?

A

U Španjolskoj cilj revolucije je bilo jednako oporezivanje, ukidanje apsolutizma i povratak liberalnog ustava. Postignuće je povratak ustava, ugušivanje ustanka od strane Svete alijanse.

100
Q

Koji je cilj prve revolucije bio u Italiji, a koje postignuće?

A

U Italiji je cilj revolucije bio liberalni ustav i ujedinjenje, a postignuće je da su ustanci ugušeni od strane Svete alijanse.

101
Q

Koji je cilj prve revolucije bio u Grčkoj, a koje postignuće?

A

U Grčkoj je cilj prve revolucije bilo samostalnost od Osmanskog Carstva, a postignuće je da su upomoć pritekli dragovoljci iz mnogih europskih zemalja.

102
Q

Koji je cilj prve revolucije bio u Rusiji, a koje postignuće?

A

U Rusiji su ciljevi prve revolucije bili: ukidanje kmetstva i uspostavu ustavne monarhije ili republike, a postignuća su: vojska ugušila ustanak, najistaknutiji vođe pogubljeni a brojni sudionici poslani su u Sibir.

103
Q

Koje su države sudjelovale u drugom valu revolucija?

A

U drugom valu revolucija sudjelovale su Francuska, Belgija i Kanada.

104
Q

Koji su bili ciljevi druge revolucije u Francuskoj, a koja su postignuća?

A

Ciljevi druge revolucije u Francuskoj su bili: obnova ustavne monarhije, vraćanje zakonodavne vlasti na parlament, micanje restrikcija s biračkih prava, micanje imovinskog cenzusa. Postignuća su: Karlo X. abdicirao je i emigrirao, a u Francuskoj je ponovno uvedena ustavna monarhija s kraljem Lujem Filipom.

105
Q

Koji su bili ciljevi druge revolucije u Belgiji, a koja postignuća?

A

Cilj druge revolucije u Belgiji bio je odcijepljenje od NIzozemske,a a postignuće je da je poražen nizozemski kralj Vilim, promjena granica što dovodi do belgijske samostalnosti.

106
Q

Koji je bio cilj druge revolucije u Kanadi, a koje postignuće?

A

Cilj druge revolucije u Kanadi bio je ujedinjenje Kanade, a postignuće je: britanske snage su pobunu ugušile u krvi ali je došlo do ujedinjenja Gornje i Donje Kanada Aktom o ujedinjenju, 1840.

107
Q

Koji su uzroci nezadovoljstva Belgijanaca?

A

Belgijanci su se osjećali kažnjenima u izabranom predstavništvu. Glavna tijela vlasti i administracije bila su smještena na sjeveru kraljevstva. Belgijanci su se smatrali isključenima iz civilnih i vojnih službi te iz sastavljanja ministarstava. Većina nizozemskog javnog duga natovarena je Belgiji. Nametnuta je obveza poznavanja flamanskog jezika.

108
Q

Kakva je bila Belgija, a kakva Nizozemska na gospodarskom planu?

A

Belgija - industrijska i poljoprivredna zemlja (tražili zaštitne carine), dok je Nizozemska posvećna trgovini i zalagala se za potpunu slobodu trgovine.

109
Q

Koji su uzroci započinjanja trećeg vala revolucija, tj. Proljeća naroda?

A

Uzroci započinjanja proljeća naroda su: restauracija apsolutizma, brze društvene promjene i socijalno i ekonomsko nezadovoljstvo.

110
Q

Koji su ciljevi proljeća naroda?

A

Ciljevi proljeća naroda su: promjena političkog sustava - uvođenje parlamentarne demokracije, ukidanje feudalnog poretka, građanske slobode, autonomijam, neovisnost ili ujedinjenje

111
Q

Kakve vrste revolucija postoje u proljeću naroda?

A

Liberalno-demokratska revolucija, društvena revolucija, nacionalna revolucija

112
Q

Gdje i kako je započelo proljeće naroda?

A

Pobune započele na Siciliji - siječanj 1848. - proširile se na cijelu Italiju, revolucionar Gieuseppe Garibaldi uvodi dobrovoljačke jedinice -> nije došlo do ujedinjenja, ukinut je feudalizam i obnovljen feudalizam.

113
Q

Opiši proljeće naroda u Francuskoj.

A

Počelo je u veljači 1848. Kralj je zabranio skupove na kojima se kritizirala vlast, vojska napala prosvjednike i ustanici preuzeli kontrolu, kralj je abdicirao i proglašena je Druga Republika.

114
Q

Što se dogodilo 1851. u Francuskoj?

A

predsjednik Luj Bonaparte je izveo 1851. državni udar i proglasio se carem Napoleonom III.

115
Q

Opiši proljeće naroda u Njemačkoj.

A

Proljeće naroda u Njemačkoj krenulo je u ožujku 1848. Cilj je ujedinjenje Njemačke i ukidanje preostalih feudalnih odnosa.

116
Q

Opiši proljeće naroda u Habsburškoj Monarhiji.

A

Mali narodi teže ravnopravnosti s većinskim Austrijancima i Mađarima, građanstvo traži novi ustav, opće pravo glasa i ukidanje cenzure. Ugarska traži oslobođenje od habsburške vlasti (Lajos Kossuth.) Događa se pad kancelara Metternicha. Obnovljen je apsolutizam i završeno je tzv. “doba revolucija”.

117
Q

Kojim je događajem simbolički označen kraj starog poretka?

A

Pad kancelara Metternicha je simbolički označio kraj starog poretka.

118
Q

Navedi razdoblje trajanja krimskog rata i koje su se države sukobljavale.

A

Krimski rat trajao je od 1853. do 1856. i izvodio se između Rusije i Osmanskog Carstva

119
Q

Zbog čega se izvodio Krimski rat?

A

Krimski rat izvodio se zbog kontrole nad Bosporom i Dardanellijem koji donose značajnu stratešku ulogu kontrole plovidbe Crnim morem i istočnim Sredozemljem.

120
Q

Opiši tijek Krimskog rata.

A

Rusi zauzimaju Moldavsku i Vlašku - Osmanlije traže njihovo povlačenje kojeg su odbili - osmanska vojska prešla Dunav i napala Ruse. Osmanlijama pomogle Francuska, Velika Britanija i kraljevina Sardinija. Kad se dogodila smrt cara Nikole I. su Rusi krenuli u mirovne pregovore. 1856. konferencija u Parizu

121
Q

Koji su dogovir postignuti 1856. na konferenciji u Parizu?

A

Rusija je pristala na uvjete koje je namentnula Francuska. Napustili su istočnu Anadoliju, Crno more je postalo neutralno i Osmanlijima se jamčila cjelovitost Carstva.