Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

3. razred > biologija - usmeni 14.10. > Flashcards

biologija - usmeni 14.10. Flashcards

1
Q

Što je stanica?

A

Stanica je osnovna organizacijska jedinica svih živih bića.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Navedi primjere jednostaničnih organizama.

A

Bakterije, euglena i pivski kvasac

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Navedi primjere mnogostaničnih organizama.

A

Čovjek, maslačak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koja su dva osnovna organizacijska tipa stanica?

A

Prokariotska i eukariotska stanica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Navedi životne domene prokariota.

A

arheje i bakterije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Navedi životne domene eukariota.

A

protisti, gljive, biljke i životinje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koje su stanice manje: prokariotske ili eukariotske?

A

Prokariotske stanice mnogo su manje od eukariotskih.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koje je glavno obilježje prokariotskih stanica?

A

Prokarioti nemaju oblikovanu jezgru.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Po čemu se eukariotska stanica razlikuje od prokariotske?

A

Eukariotska stanica je stanica s prvaom jezgrom, koja je obavijena dvostrukom membranom i u njoj se nalazi nasljedna tvar, tj molekule DNA.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koja su zajednička obilježja prokariotske i eukariotske stanice?

A

Obje su obavijene staničnom membranom putem koje komuniciraju i ispunjene su citoplazmom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Ima li prokariotska stanica organele?

A

Prokariotska stanica nema organele.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što su odjeljci u eukariotskoj stanici?

A

U eukariotskoj stanici nalaze se odjeljci, tj. stanični prostori omeđeni jednom ili dvjema membranama u kojima se zbivaju određene biokemijske reakcije i koje nazivamo staničnim organelama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što čini najveći dio prokariotske stanice?

A

Najveći dio prokariotske stanice čini citoplazma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je citoplazma?

A

Citoplazma je vodena otopina koja sadržava proteine, ugljikohidrate i lipide.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koja je razlika između nukleoida u prokariotskoj stanici i jezgre u eukariotskoj?

A

Nukleoid u prokariotskoj stanici je struktura koja ulogom odgovara jezgri eukariotske stanice, ali nije obavijena membranama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Gdje se nalazi genska uputa prokariotske stanice?

A

Genska uputa prokariotske stanice nalazi se u kružnoj molekuli DNA koja je sklupčana u središnjem dijelu citoplazme i čini nukleoid.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što se još nalazi u citoplazmi prokariotskih stanica osim nukleoida?

A

Još se u citoplazmi prokariotskih stanica nalaze dodatni genski elementi- plazmidi, molekule RNA, mnogi ribosomi te različite uklopine pričuvnih tvari.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što su plazmidi?

A

Plazmidi su male molekule DNA koje sadržavaju manji broj gena, koji nisu važni za osnovne životne funkcije već za neka dodatna svojstva poput otpornosti na antibiotike.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što su ribosomi ?

A

Stanične strukture na kojima se zbiva sinteza proteina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Čime je obavijena citoplazma?

A

Citoplazma je obavijena staničnom membranom koju izvana obavija stanična stijenka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što još imaju određeni prokarioti na staničnoj stijenci?

A

Određeni prokarioti na staničnoj stijenci još imaju čahuru, sluzavi omotač koji ima zaštitnu ulogu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Za što služe bičevi na staničnoj stijenci prokariota?

A

Bičevi služe za pokretanje i mnogo su jednostavnije građeni od bičeva eukariota.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Za što služe pili na staničnoj stijenci prokariota?

A

Pili su kraći i tanji od bičeva, a oni omogućuju prianjanje na stanice domaćinskog organizma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koje su uvijek prisutne strukture prokariotske stanice?

A

Uvijek prisutne strukture prokariotske stanice su nukleoid, citoplazma, ribosomi, stanična membrana i stanična stijenka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Koje su katkad prisutne strukture prokariotske stanice?
Katkad prisutne strukture prokariotske stanice su čahura, jedan ili više bičeva, pili i plazmid.
26
Koje su stanične strukture prisutne u eukariotskoj stanici?
Stanične strukture prisutne u eukariotskoj stanici su citoplazma, stanični kostur, stanična membrana, stanična stijenka, ribosomi, centrioli i centrosom, trepetljike i bičevi.
27
Kako se naziva dio citoplazme u eukariotskim stanicama koji isključuje organele istrukture?
Dio citoplazme u eukariotskim stanicama koji isključuje orgenele i strukture naziva se citosol.
28
Čime je obavijena jezgra eukariotske stanice i što sadržava?
Jezgra eukariotske stanice obavijena je dvostrukom membranom, sadržava molekule DNA i upravljački je centar stanice.
29
Što je citoskelet i kud se prostire?
Citoskelet, tj. stanični kostur, je mreža vrlo tankih proteinskih vlakna i cjevčica koja se nalazi u citoplazmi svih eukariotskih stanica.
30
Koja je uloga citoskeleta?
Citoskelet stanici daje određenu čvrstoću i oblik, omogućuje kretanje organela u stanici, kao i pokretanje samih stnaica.
31
Što sadržavaju biljne stanice, za razliku od životinjskih?
Biljne stanice, za razliku od životinjskih, sadržavaju staničnu stijenku(nalazi se s vanjske strane stanične embrane), plastide i veliku vakuolu.
32
Što sadržavaju životinjske stanice, za razliku od biljnih?
Životinjske stanice, za razliku od biljnih, sadržavaju lizosome i centriole.
33
Što omogućuje organizacija stanica i veličina?
Organizacija stanica i veličina stanice omogućuju organizmu održavanje homeostaze i rast.
34
Što je omjer površine i volumena?
Omjer površine i volumena je fizički odnos površine stanične membrane u odnosu na volumen stanice.
35
Što će se dogoditi ako stanica postane prevelika(omjer površine i volumena)?
Ako stanic apostane prevelika, unutarnji tok hranjivih tvari te vanjski potok otpadnih tvari kroz porvšinu stanične membrane neće biti dovoljno brz da bi stanica ostala živa.
36
Što je stanična organela?
Stanična organela je dio stanice, omeđen jednom ili dvjema membranama.
37
Kako nazivamo ostale dijelove stanice koji nemaju membranu?
Ostale dijelove stanice koji nemaju membranu nazivamo staničnim strukturama.
38
Koji su dijelovi prisutni u organelama s jednom membranom eukariotske stanice?
Dijelovi prisutni u organelama s jednom membranom eukariotske stranice su Golgijevo tijelo, endoplazmatski retikulum, lizosomi i vakuole.
39
Koji su dijelovi prisutni u organelama s dvjema membranama eukariotske stanice?
Dijelovi prisutni u organelama s dvjema membranama eukariotske stanice su jezgra, plastidi i mitohondriji.
40
Kako možemo podijeliti organele i stanične strukture eukariotskih stanica u osnovne funkcionalne skupine?
Organele i stanične strukture eukariotskih stanica možemo podijeliti u osnovne funkcionalne skupine: 1. Organele s genskom informacijom 2. Organele i strukture za proizvodnju i usmjeravanje proteina 3. Organele za proizvodnju energije 4. Stanične strukture za potporu i kretanje. 5. Organele za staničnu probavu i skladištenje.
41
Koje su organele s genskom informacijom?
Organele s genskom informacijom su jezgra, mitohondrij i kloroplast.
42
Koje su organele i strukture za proizvodnju i usmjeravanje proteina?
Organele i strukture za proizvodnju i usmjeravanje proteina su ribosomi, endoplazmatski retikulum i Golgijevo tijelo.
43
Koje su organele za proizvodnju energije?
Organele za proizvodnju energije su kloroplasti i mitohondrij.
44
Koje su stanične strukture za potporu i kretanje?
Stanične strukture za potporu i kretnaje su membrana, stijenka, kostur, centrioli, centrosomi, trepetljike i bičevi.
45
Koje su organele za staničnu probavu i skladištenje?
Organele za staničnu probavu i skladištenje su lizosomi, preoksisomi, vakuole.
46
Gdje se nalazi jezgra u životinjskim, a gdje u biljnim stanicama i što se nalazi u njoj.
Jezgra se nalazi u životinjskim stanicama nalazi u središtu stanice, a u biljnim stanicama koje imaju vakuolu može biti potisnuta zajedno s citoplazmom prema staničnoj stijenci. U jezgri se nalazi nasljedna uputa, koje je zapisana o molekulama DNA.
47
Kako se zove manji i kraći oblik molekule DNA?
Manji i kraći oblik molekule DNA naziva se kromatin.
48
Što su kromosomi?
Kromosomi su obojane štapićaste strukture koje nastaju iz kromatina dodatnom kondenzacijom.
49
Što su jezgrice i gdje se uočavaju?
Jezgrice su područja jezgre u kojima se nalaze geni za sintezu rRNA, najčešće se uočavaju u jezgri stanica čovjeka.
50
Što odvaja jezgru od citoplazme?
Jezgru od citoplazme odvaja jezgrina ovojnica, koja se sastoji od vanjske i unutarnje membrane. Ona ima mnoge pore putem kojih iz jezgre izlaze i ulaze različite molekule.
51
Što je endoplazmatski retikulum, gdje se nalazi i zašto je važan?
Endoplazmatski retikulum je sustav spljoštenih i razgranatih membranskih vrećica i kanala koji se nastavlja na jezgrinu ovojnicu. On je jedno od glavnih mjesta proizvodnje proteina, hormona i lipida u stanici.
52
Kakav može endoplazmatski retikulum biti?
Endoplazmatski retikulum može biti zrnati i glatki.
53
Čime je prekrivena površina zrnatog ER?
Površina zrnatog ER prekrivena j eribosomima, koji imaju važnu ulogu u sintezi proteina.
54
Što se odvaja od zrnatog ER i kamo putuje?
Od zrnatog ER odvajaju se prijenosni mjehurići s proteinima koji putuju citoplazmom do Golgijeva tijela.
55
Kakav je glatki ER?
Glatki ER nema ribosoma na površini membrana, i tu se sintetiziraju molekule različitih lipida.
56
Što se odvaja od Golgijeva tijela?
Od Golgijeva tijela odvajaju se lizosomi, u kojima se zbiva unutarstanična probava i koji omogućuju neprestano obnavljanje stanice.
57
Koliko bičeva, a koliko trepetljika ima stanica?
Stanica ima jedan ili nekoliko bičeva, a trepetljike dolaze u velikom broju na površini cijele stanice ili njena slobodnog tijela.
58
Čemu služe trepetljike na stanici?
Trepetljike su strukture koje pokreću stanice ako su slobodne,
59
Što su centriole i gdje ih nalazimo?
Centriole su valjkaste strukture izgrađene od snopa proteinskih cvjevčica, nalazimo ih u većini eukariotskih stanica.
60
Što je centriosom?
Centriosom je nekoliko centriola zajedno koji imaju ulogu u diobi životinjskih stanica jer stvara niti važne za diobu kromatida kromosoma.
61
Što rade mitohondriji?
Mitohondriji provode proces staničnog disanje koji stvara energiju koja je osnovna potreba stanice.
62
Kako su građeni mitohondriji?
Mirohondriji su građeni dvjema membranama, između kojih se nalatzi međumembranski prostor. Polutekući sadržaj u unutrašnjosti je matriks. Unutarnja membrana je naborana, a nabori ulaze duboko u matriks, pri čemu se znatno povećava površina membrane.
63
Što su male vakuole i gdje ih nalazimo?
Male vakuole u stanici imaju različite uloge, pr. skladište vode i tvari potrebnih stanicama za život; nalazimo ih u većini životinjskih stanica.
64
Što su velike vakuole, i gdje ih nalazimo?
Tipično za biljnu stanicu jest postojanje velike vakuole. Vakuola u biljnih stanica je zapravo skladište različitih tvari. Biljna stanica ima staničnu stijenku pa ne može izlučivati štetne produkte metabolizma, već ih skladišti u vakuolu, koja je napunjena otopinom šećera, proteina, iona, pigmenta, i dr. a obavijena membranom.
65
Što su plastidi i gdje ih nalazimo?
Plastidi proizvode i skladište hranjive tvari u stanicama, a nalazimo ih u stanicama biljaka i alga.
66
Otkuda nastaju svi plastidi?
Svi plastidi nastaju iz proplastida?
67
Kako su proplastidi građeni?
Proplastidi su obavijeni vanjskom i unutarnjom membranom. U unutrašnjosti organela koja se naziva stroma, nalazi se molekula DNA i ribosomi.
68
U što se proplastidi mogu razviti?
Proplastidi se mogu razviti u kromoplaste, leukoplaste, etioplaste i kloroplaste.
69
Što su kloroplasti?
Kloroplasti su zelena tjelešca obavijene dvjema membranama i ovojnicom, u stanicama lista i zelenih dijelova biljke . Unutar kloroplasta nalazi se tilakoid, prostor koji je obavijen unutarnjim sustavom membrana koje na nekim mjestima čine naslage - grana.
70
Gdje se zbiva proces fotosinteze?
Fotosinteza se zbiva u tilakoidnim membranama u kloroplastima.
71
Što su kromoplasti?
Kromoplasti su plastidi obojeni žuto do narančastocrveno, ne provode fotosintezu, i daju žive boje, pa služe privlačenju životinja koje oprašuju cvjetove.
72
Što su leukoplasti?
Leukoplasti su plastidi koji ne sadržavaju pigmente, služe kao rezerva hrane. Leukoplasti s velikim škrobnim zrncima nazivaju se amiloplastima.
73
Što su etioplasti?
Etioplasti su sitni, bezbojni plastidi nalaze se u biljkama koje rastu u mraku i iz njih se djelovanjem svjetlosti razvija kloroplast.
74
Objasni endosimbiontsku teoriju.
Eukariotska stanica se razvila iz velike praeukariotske stanice čiji je predak vjerojatno bila arheja. Ona se tijekom evolucije sjedinila s cijanobakterijama i aerobnim heterotrofnim bakterijama. I stanici i bakterijama odgovarao je novonastali odnos pa bakterije nastavljaju svoju evoluciju zajedno sa stanicom koja ih je "udomila". Tako se iz cijanobakterija razvijaju plastidi, a iz heterotrofnih bakterija mitohondriji.
75
Što je specijalizacija, tj. diferencijacija?
Razvitak životinjskog organizma, kao i razvitak čovjeka, zasniva se na diobi stanica i na njihovu postupnom usavršavanju u pojedinim djelatnostima.
76
Objasni proces specijalizacije.
JAJNA STANICA + SPERMIJ = ZIGOTA -> MORULA-> BLASTULA (blastoderm, blastocel) -> GASTRULA (ektoderm, mezoderm, endoderm) U čovjeka i životinja stapanjem ženske i muške spolne stanice, oplodnjom, nastaje zigota. Ona se dijeli diobama. Iz jedne stanice nastaje mnoštvo stanica koje tvore kuglastu nakupinu, morulu. Ona se dijeli dalje, te u trenutku kad u njoj nastane šupljina, blastocel, nastali oblik nazivamo blastula, odnosno blastocista. Preraspodijelom stanica blastule i njihovim uvlačenjem u unutrašnjost razvija se troslojna gastrula (ektoderm, mezoderm, endoderm)
77
Što su pluripotentne stanice i gdje se nalaze?
Pluripotentne stanice nalaze se u blastocisti i od njih se razvijaju različiti tipovi stanica, koje imaju različite funkcije. (masne, crvene krvne, živčane stanice...)
78
Kakvu oplodnju ima većina biljaka?
Većina biljaka ima dvostruku oplodnju (zigota i endosperm). Jedna jezgra oplodi jajnu stanicu pa nastaje zigota iz koje se razvija embrio, tj klica. Druga se jezgra stapa s jezgrom u središtu embrionske vrećice pa nastaje endosperm.
79
Što je totipotentnost?
Totipotentnost je sposobnost zametnih stanica i tvornog tkiva da se razviju u sve vrste stanica i tkiva.
80
Kakva tkiva razlikujemo u biljkama?
U biljaka razlikujemo tvorna tkiva (s pomoću kojih biljka raste) i trajna tkiva ( specijalizirana za obavljanje različitih funkcija.)
81
Koja tkiva postoje?
pokrovno, vezivno, mišićno i živčano
82
Gdje se nalazi pokrovno tkivo, koja je njegova uloga?
Pokrovno tkivo se nalazi na površini tijelai i organa te omeđuje tjelesne šupljine. Ono oblaže unutarnje organe i pokirva površinu tijela, sudjeluje u građi žlijezda.
83
Gdje se nalazi vezivno tkivo i koja je njegova uloga?
Vezivno tkivo se nalazi u svim dijelovima tijela i među ostalim tkivima. Ono povezuje druga tkiva u organe i daje tijelu čvrstoću i potporu.
84
Gdje se nalazi mišićno tkivo i koja je njegova uloga?
Mišićno tkivo nalazi se u mišićima kostura, stijenkama unutarnjih organa, srcu. Ono ima sposobnost stezanja i opuštanja.
85
Gdje se nalazi živčano tkivo i koja je njegova uloga?
Živčano tkivo nalazi se u mozgu, kraljžničnoj moždini, živcima. Ono je odgovorno za primanje i obradu podražaja iz okoliša, pamćenje, mišljenje, osjećaje i kontrolira kretanje itd.

3. razred (30 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions