Biologija - ispit 26.5. Flashcards

1
Q

Što su patogeni?

A

Patogeni su različiti uzročnici bolesti koji se nalaze svuda oko nas. Nakon što uđu u tijelo, ometaju homeostazu i izazivaju bolesti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koja je uloga imunosnog sustava?

A

Imunosni sustav brani organizam od patogena; nije lokaliziran.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je imunost?

A

Imunost je prirođena ili stečena fiziološka sposobnost organizma da se brani od štetna djelovanja mnogih čimbenika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Opiši imunosnu rekaciju.

A

Početak imunosne reakcije je upala; imunosna se reakcija sastoji od triju faza: prepoznavanje - u limfoidnim organima s leukocitima ili ostalim protutijelima; središnja faza - niz reakcija u organizmu 3. izvršna faza- uništavanje fagocitozom antigena i stanice na kojoj se nalaze antigeni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koje su dvije vrste imunosti?

A

Dvije vrste imunosti su nespecifična (prirođena) i specifična (stečena).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako se dijele vrste imunosti ovisno o izvršnim mehanizmima?

A

Vrste izvršnih mehanizma su serumska i stanična imunost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Nabroji neke enzimske sustave i za što služe.

A

Tijelo nastoji izbjeći infekciju i spriječiti ulazakam mikroorganizama u tijelo:
neoštećena koža, membrane koje obavijaju tjelesne šupljine, treptljike, želučana kiselina, sperman, urin, interferon - tvar koja uništava viruse

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što su fagociti?

A

Fagociti proždiru sve strane tvari i ostatke raspadnutih stanica na koje naiđu te ih razgrađuju svojim enzimima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kako se dijele fagociti?

A

Fagociti se dijele na mikrofage i makrofage.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je fagocitoza?

A

Fagocitoza je proces unosa krutih čestica i mikroorganizama u stanicu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Opiši proces fagocitoze.

A

Fagociti kreću prema antigenu, antigen se priljubi na membranu, fagocit uvuče antigen u citoplazmu, fagosom se spaja s lizosomom, ostatci se izbace

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koja su tri načina djelovanja antitijela na bakterije?

A

Označivanje bakterija za fagocizotu, sljepljivanje bakterija antiteijelima, razgradnja bakterija s pomoću antitijela.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Opiši građu antitijela.

A

Antitijeli iamju 4 proteinska lanca: 2 teška i 2 laka lanca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Opiši specifičnu imnost.

A

Specifična imunost se razvija tijekom života u dodiru s određenim antigenom, usmjerena je protiv antigena koji ju je izazvao. Važnu ulogu imaju limfociti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Spoji vrste limfocita s vrstama imunosti.

A

Humoralna imunost - limfociti B

Celularna imunost - limfociti T

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Opiši limfocite B.

A

dozrijevaju u crijevima, i izravno se vežu s bakterijskim toksinima i neutraliziraju ih ili obavijaju bakterije i tako olakšavaju fagocitozu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Opiši limfocite T.

A

sazrijevaju u timusu, nakon dodira s antigenom postaju aktivni, dijeli se i stvara više tipova, sporije djelovanje koje se očituje za 2 dana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Opiši mehanizam negativne povratne sprege.

A

Mehanizam negativne povratne sprege opisuje povećanu koncentraciju antigena koja zauzvrat povećava koncentraciju limfocita i antitijela te obrnuto.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što je inkubacija?

A

Inkubacija je razdoblje koje protekne od infekcije do pojave prvih simptoma, u to se vrijeme uočava povećan broj leukocita ili antitijela.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Opiši primarnu i sekundarnu imunosnu reakciju.

A

Primarna imunosna reakcija označava kad je organizam prvi put u dodiru s kakvim antigenom.
Sekundarna imunosna reakcija označava kad je organizam u dodiru s antigenom koji nam je već poznat, brza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koja je razlika između aktivno i pasivno stečene imunosti.

A

Aktivno stečena imunost - organizam stvara nakon dodira s određenim antigenom
Pasivno stečena imunost - organizam dobiva gotova antitijela protiv određenih antigena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je mikrobiota?

A

Mikrobiota je naziv za sve mikroorganizme koji se nalaze na i u određenoom mnogostaničnom organizmu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje bolesti imunsonog sustava postoje?

A

bolesti imunodeficijencije (AIDS), autoimune bolesti (šečerna bolest), poremećaj imunosne reaktivnosti (alergije), tumorske bolesti (bengini i maligni)

24
Q

Kako spriječiti zaraze?

A

Uvjeti koji su potrebni za širenje zarazne bolesti čine epidemiološki ili Vogralikov lanac; prekine li se taj lanac na bilo kojem mjestu, spriječit će se pojava bolesti.

25
Q

Opiši Vogralikov lanac.

A

izvor zaraze -> putovi prijenosa i širenja uzročnika -> mjesto ulaska uzročnika -> količina i virulencija uzročnika -> osjetljivost domaćina.

26
Q

Opiši viruse (stanična građa, metabolizam, reakcija na podražaje, domadar, razmnožavanje.)

A

Virusi nemaju staničnu građu, neamju metabolizam, nema reakcija na podražaje, trebaju domadare, razmnožavaju se u živoj stanici drugog organizma.

27
Q

Opiši bakterije (stanična građa, metabolizam, reakcija na podražaje, domadar, razmnožavanje.)

A

Bakterije imaju staničnu građu, imaju metabolizam, ima reakciju na podražaje, ne trebaju domadare, razmnožavaju se nespolno - diobom.

28
Q

Ukratko opiši viruse.

A

Virusi nisu živa bića, građeni su od nukleinske kiseline i proteinskog omotača, svi stanični procesi zbivaju se uz utrošak ATP.
Lijekovi ne pomažu u uništavanju virusa već samo olakšavaju simptome.

29
Q

Navedi neke bolesti koje prouzročuju virusi.

A

Izazivaju bolesti svih organizama: prehlada, gripa, hepatitis, bjesnoća, ptičja gripa…

30
Q

Navedi važnost virusa.

A

Ubrazavaju evolucija mikroorganizama, čovjeka i životinja.

31
Q

Ukratko opiši prione.

A

Prioni su uzročnici bolesti čovjeka i životinja; malene i isključivo proteinske molekule. Do prionskih bolesti dolazi uslijed mutacije gena ili zaraze. Sve prionske bolesti zahvaćaju središnji živčani sustav uvjetujući guvitak ravnoteže, neusklađene pokrete i grčenje mišića a u čovjeku i demencija.

32
Q

Navedi neke prione.

A

Creutzfeldt-Jakobova bolest, gobeđe ludilo…

33
Q

Gdje je smješrena molekula DNA?

A

Molekula DNA smještena je u jezgri eukariotske stanice.

34
Q

Od čega se sastoji kromatin?

A

Kromatin se sastoji od molekula DNA i proteina.

35
Q

Što su kromosomi?

A

Kromosomi su maksimalno spiralizirani kromatini.

36
Q

Mijenja li se broj kromosoma?

A

Broj kromsoma je karakterističan i stalan te određuje vrstu.

37
Q

Objasni diploidne i haploidne kromosome.

A

U tjelesnim stanicama većine mnogostaničnih organizama je broj kromosoma dvostruk ili diploidan, a u spolnim stanicama je polovičan ili haploidan.

38
Q

Objasni broj kromosoma u tjelesnim stanicama čovjeka.

A

Kromosomi u tjelesnim stanicama - 46

Kromosomi u spolnim stanicama - 23

39
Q

Objasni uloge gena.

A

Geni nose upute za izgradnju stanice, odnosno sintezu proteina i određuju nasljedno svojstvo; pohranjeni su u molekuli DNA

40
Q

Objasni vrste gena.

A

Postoje dominantni i recesivni geni. Utjecaj dominantnih gena ispoljava se u fenotipu (npr gen za smeđu boju očiju). Utjecaj recesivnih gena ispoljava se u fenotipu samo onda kada stanica nosi oba seta recesivnih gena (npr gen za plavu boju očiju.)

41
Q

Što je stanični ciklus?

A

Stanični ciklus je precizno usklađena i kontrolirana izmjena faza rasta i diobe stanica.

42
Q

Što je interfaza?

A

Interfaza je razdoblje između dviju dioba, udvostručenje molekule DNA; sastoji se od G1, S i G2 faze.

43
Q

Opiši G1 fazu.

A

G1 faza - stanica raste

44
Q

Opiši S fazu.

A

S faza - udvostručenje DNA, kada S faza završi, svaki se kromosom sastoji do dviju identičnih molekula DNA.

45
Q

Opiši G2 fazu.

A

G2 faza - priprema stanice za diobu i sinteza proteina; ne dijele se sve stanice nego neke obavljaju određene funkcije i za njih kažemo da su uvijek u fazi G0.

46
Q

Što je mitoza?

A

Mitoza je dioba stnaične jezgre tijekom koje se udvostručena nasljedna tvar pravilno razdijeli na jezgre kćeri. Nakon diobe jezgre slijedi dioba preostalog dijela stanice.

47
Q

Nabroji faze mitoze.

A

1 Profaza
2 Metafaza
3 Anafaza
4 Telofaza

48
Q

Opiši profazu.

A

U profazi se događa formiranje diobenog vretena, spiralizacija kromatina i formiranje dvostrukih kromosoma, razrgradnja jezgrine ovojnice

49
Q

Opiši metafazu.

A

U metafazi kromosomi dosežu najviši stupanj sažimanja i sestrinske se kromatide jasno uočavaju.

50
Q

Opiši anafazu.

A

Anafaza je razdvajanje sestrinskih kromatida koje sadržavaju identične gene.

51
Q

Opiši telofazu.

A

Telofaza je formiranje jezgrine ovojnice, počinje dioba citoplazme i nastaju dvije stanice.

52
Q

Što je mejoza?

A

Mejoza je dvostruka dioba stanica kojom iz jedne diploidne stanice nastaju četiri stanice - kćeri s polovičnim brojem kromosoma.

53
Q

Nabroji faze mejoze.

A

Postoje dvije uzastopne diove: prva i druga
Profaza I, Metafaza I, Anafaza I, Telofaza I
Profaza II, Metafaza II, Anafaza II, Telofaza II

54
Q

Što je spermatogeneza?

A

Spermatogeneza je razvoj spermija.

55
Q

Što je oogeneza?

A

Ooogenerza je razvoj jajne stanice u jajnicima.