Biologija - ispit 26.5. Flashcards
Što su patogeni?
Patogeni su različiti uzročnici bolesti koji se nalaze svuda oko nas. Nakon što uđu u tijelo, ometaju homeostazu i izazivaju bolesti.
Koja je uloga imunosnog sustava?
Imunosni sustav brani organizam od patogena; nije lokaliziran.
Što je imunost?
Imunost je prirođena ili stečena fiziološka sposobnost organizma da se brani od štetna djelovanja mnogih čimbenika.
Opiši imunosnu rekaciju.
Početak imunosne reakcije je upala; imunosna se reakcija sastoji od triju faza: prepoznavanje - u limfoidnim organima s leukocitima ili ostalim protutijelima; središnja faza - niz reakcija u organizmu 3. izvršna faza- uništavanje fagocitozom antigena i stanice na kojoj se nalaze antigeni
Koje su dvije vrste imunosti?
Dvije vrste imunosti su nespecifična (prirođena) i specifična (stečena).
Kako se dijele vrste imunosti ovisno o izvršnim mehanizmima?
Vrste izvršnih mehanizma su serumska i stanična imunost.
Nabroji neke enzimske sustave i za što služe.
Tijelo nastoji izbjeći infekciju i spriječiti ulazakam mikroorganizama u tijelo:
neoštećena koža, membrane koje obavijaju tjelesne šupljine, treptljike, želučana kiselina, sperman, urin, interferon - tvar koja uništava viruse
Što su fagociti?
Fagociti proždiru sve strane tvari i ostatke raspadnutih stanica na koje naiđu te ih razgrađuju svojim enzimima.
Kako se dijele fagociti?
Fagociti se dijele na mikrofage i makrofage.
Što je fagocitoza?
Fagocitoza je proces unosa krutih čestica i mikroorganizama u stanicu.
Opiši proces fagocitoze.
Fagociti kreću prema antigenu, antigen se priljubi na membranu, fagocit uvuče antigen u citoplazmu, fagosom se spaja s lizosomom, ostatci se izbace
Koja su tri načina djelovanja antitijela na bakterije?
Označivanje bakterija za fagocizotu, sljepljivanje bakterija antiteijelima, razgradnja bakterija s pomoću antitijela.
Opiši građu antitijela.
Antitijeli iamju 4 proteinska lanca: 2 teška i 2 laka lanca.
Opiši specifičnu imnost.
Specifična imunost se razvija tijekom života u dodiru s određenim antigenom, usmjerena je protiv antigena koji ju je izazvao. Važnu ulogu imaju limfociti.
Spoji vrste limfocita s vrstama imunosti.
Humoralna imunost - limfociti B
Celularna imunost - limfociti T
Opiši limfocite B.
dozrijevaju u crijevima, i izravno se vežu s bakterijskim toksinima i neutraliziraju ih ili obavijaju bakterije i tako olakšavaju fagocitozu.
Opiši limfocite T.
sazrijevaju u timusu, nakon dodira s antigenom postaju aktivni, dijeli se i stvara više tipova, sporije djelovanje koje se očituje za 2 dana.
Opiši mehanizam negativne povratne sprege.
Mehanizam negativne povratne sprege opisuje povećanu koncentraciju antigena koja zauzvrat povećava koncentraciju limfocita i antitijela te obrnuto.
Što je inkubacija?
Inkubacija je razdoblje koje protekne od infekcije do pojave prvih simptoma, u to se vrijeme uočava povećan broj leukocita ili antitijela.
Opiši primarnu i sekundarnu imunosnu reakciju.
Primarna imunosna reakcija označava kad je organizam prvi put u dodiru s kakvim antigenom.
Sekundarna imunosna reakcija označava kad je organizam u dodiru s antigenom koji nam je već poznat, brza
Koja je razlika između aktivno i pasivno stečene imunosti.
Aktivno stečena imunost - organizam stvara nakon dodira s određenim antigenom
Pasivno stečena imunost - organizam dobiva gotova antitijela protiv određenih antigena
Što je mikrobiota?
Mikrobiota je naziv za sve mikroorganizme koji se nalaze na i u određenoom mnogostaničnom organizmu.
Koje bolesti imunsonog sustava postoje?
bolesti imunodeficijencije (AIDS), autoimune bolesti (šečerna bolest), poremećaj imunosne reaktivnosti (alergije), tumorske bolesti (bengini i maligni)
Kako spriječiti zaraze?
Uvjeti koji su potrebni za širenje zarazne bolesti čine epidemiološki ili Vogralikov lanac; prekine li se taj lanac na bilo kojem mjestu, spriječit će se pojava bolesti.
Opiši Vogralikov lanac.
izvor zaraze -> putovi prijenosa i širenja uzročnika -> mjesto ulaska uzročnika -> količina i virulencija uzročnika -> osjetljivost domaćina.
Opiši viruse (stanična građa, metabolizam, reakcija na podražaje, domadar, razmnožavanje.)
Virusi nemaju staničnu građu, neamju metabolizam, nema reakcija na podražaje, trebaju domadare, razmnožavaju se u živoj stanici drugog organizma.
Opiši bakterije (stanična građa, metabolizam, reakcija na podražaje, domadar, razmnožavanje.)
Bakterije imaju staničnu građu, imaju metabolizam, ima reakciju na podražaje, ne trebaju domadare, razmnožavaju se nespolno - diobom.
Ukratko opiši viruse.
Virusi nisu živa bića, građeni su od nukleinske kiseline i proteinskog omotača, svi stanični procesi zbivaju se uz utrošak ATP.
Lijekovi ne pomažu u uništavanju virusa već samo olakšavaju simptome.
Navedi neke bolesti koje prouzročuju virusi.
Izazivaju bolesti svih organizama: prehlada, gripa, hepatitis, bjesnoća, ptičja gripa…
Navedi važnost virusa.
Ubrazavaju evolucija mikroorganizama, čovjeka i životinja.
Ukratko opiši prione.
Prioni su uzročnici bolesti čovjeka i životinja; malene i isključivo proteinske molekule. Do prionskih bolesti dolazi uslijed mutacije gena ili zaraze. Sve prionske bolesti zahvaćaju središnji živčani sustav uvjetujući guvitak ravnoteže, neusklađene pokrete i grčenje mišića a u čovjeku i demencija.
Navedi neke prione.
Creutzfeldt-Jakobova bolest, gobeđe ludilo…
Gdje je smješrena molekula DNA?
Molekula DNA smještena je u jezgri eukariotske stanice.
Od čega se sastoji kromatin?
Kromatin se sastoji od molekula DNA i proteina.
Što su kromosomi?
Kromosomi su maksimalno spiralizirani kromatini.
Mijenja li se broj kromosoma?
Broj kromsoma je karakterističan i stalan te određuje vrstu.
Objasni diploidne i haploidne kromosome.
U tjelesnim stanicama većine mnogostaničnih organizama je broj kromosoma dvostruk ili diploidan, a u spolnim stanicama je polovičan ili haploidan.
Objasni broj kromosoma u tjelesnim stanicama čovjeka.
Kromosomi u tjelesnim stanicama - 46
Kromosomi u spolnim stanicama - 23
Objasni uloge gena.
Geni nose upute za izgradnju stanice, odnosno sintezu proteina i određuju nasljedno svojstvo; pohranjeni su u molekuli DNA
Objasni vrste gena.
Postoje dominantni i recesivni geni. Utjecaj dominantnih gena ispoljava se u fenotipu (npr gen za smeđu boju očiju). Utjecaj recesivnih gena ispoljava se u fenotipu samo onda kada stanica nosi oba seta recesivnih gena (npr gen za plavu boju očiju.)
Što je stanični ciklus?
Stanični ciklus je precizno usklađena i kontrolirana izmjena faza rasta i diobe stanica.
Što je interfaza?
Interfaza je razdoblje između dviju dioba, udvostručenje molekule DNA; sastoji se od G1, S i G2 faze.
Opiši G1 fazu.
G1 faza - stanica raste
Opiši S fazu.
S faza - udvostručenje DNA, kada S faza završi, svaki se kromosom sastoji do dviju identičnih molekula DNA.
Opiši G2 fazu.
G2 faza - priprema stanice za diobu i sinteza proteina; ne dijele se sve stanice nego neke obavljaju određene funkcije i za njih kažemo da su uvijek u fazi G0.
Što je mitoza?
Mitoza je dioba stnaične jezgre tijekom koje se udvostručena nasljedna tvar pravilno razdijeli na jezgre kćeri. Nakon diobe jezgre slijedi dioba preostalog dijela stanice.
Nabroji faze mitoze.
1 Profaza
2 Metafaza
3 Anafaza
4 Telofaza
Opiši profazu.
U profazi se događa formiranje diobenog vretena, spiralizacija kromatina i formiranje dvostrukih kromosoma, razrgradnja jezgrine ovojnice
Opiši metafazu.
U metafazi kromosomi dosežu najviši stupanj sažimanja i sestrinske se kromatide jasno uočavaju.
Opiši anafazu.
Anafaza je razdvajanje sestrinskih kromatida koje sadržavaju identične gene.
Opiši telofazu.
Telofaza je formiranje jezgrine ovojnice, počinje dioba citoplazme i nastaju dvije stanice.
Što je mejoza?
Mejoza je dvostruka dioba stanica kojom iz jedne diploidne stanice nastaju četiri stanice - kćeri s polovičnim brojem kromosoma.
Nabroji faze mejoze.
Postoje dvije uzastopne diove: prva i druga
Profaza I, Metafaza I, Anafaza I, Telofaza I
Profaza II, Metafaza II, Anafaza II, Telofaza II
Što je spermatogeneza?
Spermatogeneza je razvoj spermija.
Što je oogeneza?
Ooogenerza je razvoj jajne stanice u jajnicima.
