Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Afazije 1. kolokvij > Povijest afazije > Flashcards

Povijest afazije Flashcards

1
Q

Što je afazija (Benson i Ardila, 1996)?

A

Afazija je gubitak ili poremećaj jezika uzrokovan ozljedom mozga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Razdoblja povijesti afazije (Ardila, 2014)?

A
  1. Pretklasično (do izvještaja Paul Broca 1861)
  2. Klasično (1861- 1945)
  3. Moderno (do 1970-ih)
  4. Suvremeno (od 1970-tih do danas)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

4 osnovna pristupa afaziji?

A
  1. Lokalizacionizam
  2. Holizam
  3. Asocijacionizam
  4. Kognitivizam
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Lokalizacionizam?

A

Različita područja mozga
odgovorna za različite
funkcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Asocijacionizam?

A

Slično lokalizacionizmu;
afazija gubitak povezanosti
riječi s konceptom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Holizam?

A

Mozak nije podijeljen na
funkcionalna područja
već djeluje kao cjelina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kognitivizam?

A

Afazija je gubitak
intelektualnih sposobnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Pretklasično razdoblje (do 1861) – stari vijek

A

Jedan od najstarijih dokumenatau kojima se spominje veza između jezika i mozga je Papyrus Edwin Smitha porijeklom iz starog Egipta i datira otprilike 1700. pr. Kr. U papirusu je prikazana povijest bolesti 48 slučajeva raznih ozljeda i oboljenja, a 22. slučaj opisuje pacijenta koji uslijed raskola lubanje gubi sposobnost govora.
Kardiocentrični sustav - Stari Egipćani smatrali su da je srce, a ne mozak, izvor uma, svijesti, mudrosti i duše
* Platon (428. – 347. pr. Kr) – trodijelna duša (glava, srce, abdomen)
* Aristotel (384. – 322. pr. Kr.) – srce kao središte kognitivnih, perceptivnih i povezanih funkcija
Napušta se kardiocentrični sustav
* Herofil (335. – 280. pr. Kr.) – otac anatomije
* Ventrikularna teorija funkcioniranja mozga
–> Unutarnja čula koja predstavljaju dušu ili psihu prolaze iz triju ventrikula (komora ili ćelija) u mozgu
–> Govor u 3. ćeliji kao potkategorija pamćenja
Grčki liječnik Hipokrat (460. –
370. pr. Kr.) – opisao pacijenta koji je izgubio „pamćenje za slova/glasove” i primijetio da govorne poremećaje često prati paraliza dijela tijela koji je suprotan oštećenju u mozgu
* Stari Grci vjerovali su da je jezik dio općeg čovjekovog znanja i
pamćenja.
* Afazija – djelomičan gubitak pamćenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Pretklasično razdoblje (do 1961)
Renesansa i 17. stoljeće

A
  • Početak moderne znanosti i moderne medicine
  • Po prvi puta su stvorene korelacije između jezičnih ili govornih poremećaja i konkretnih ozljeda evidentiranih na površini mozga
  • Napušta se ventrikularna teorija funkcioniranja mozga
    –> Anatomi:
  • Andreas Vesalius (1514. – 1564.) – pamćenje locirao u malom mozgu
  • Thomas Willis (1621. – 1675.) – mentalni život ovisan je o korteksu, a duša je odvojena od mozga
    –> Odvojenost duše i tijela (Cartesian dualism, Descartes, 1596.- 1650.)
    –> Crkva zabranjuje anatomsko seciranje ljudskog tijela, ali nakon ideje o odvojenosti duše i tijela crkva ukida svoju zabranu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Pretklasično razdoblje (do 1961) – 18.stoljeće —> Johannes Jakob Wepfer - liječnik (1620. – 1695.)

A
  • afazija je poremećaj pamćenja
  • Opisao 13 slučajeva jezičnih poremećaja kao posljedica ozljede mozga koja su pripisana gubitku pamćenja
  • Jedan od prvih liječnika koji je jezične poremećaje povezivao s oštećenjem lijeve hemisfere
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Pretklasično razdoblje (do 1961) – 18.stoljeće —> Johann Gesner (1738. – 1801.)

A
  • Funkcionalno obrazloženje afazije - jezični poremećaji su posljedica nemogućnosti povezivanja mentalnih slika, predodžbi ili apstraktnih ideja s odgovarajućim izrazom ili zvučnom slikom
  • Teorija udruživanja (eng. Associationism) – više mentalne funkcije ovisne o udruživanju različitih područja u mozgu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Lokalizacionisti u Pretklasičnom razdoblju (18. st.)?

A

Gall i Bouillaud

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Pretklasično razdoblje (do 1961) - 18.stoljeće
Franz Jozef Gall - liječnik (1764. – 1828.)

A
  • Mentalni organi – dijelovi mozga u kojima je lokalizirana urođena mentalna funkcija
  • Frenologija – teorija osobnosti
  • unutarnji oblik lubanje određen je vanjskim oblikom mozga
  • Npr. Osobe s jače razvijenim jezičnim vještinama, boljom pismenošću i verbalnim pamćenjem imat će „izbuljene oči” kao posljedicu povećanja područja frontalnog režnja iza očiju
  • Lokalizacijski pristup - jezična djelatnost se nalazi u frontalnom režnju, odmah iz očiju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Pretklasično razdoblje (do 1961) – 18.stoljeće
Jean-Baptiste Bouillaud - kardiolog (1796. – 1881.)

A
  • Izgovorni poremećaji vs. poremećaji pamćenja riječi
  • Branio Gallov lokalizacijski pristup – govorni poremećaji u relaciji s oštećenjima u frontalnom režnju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Pretklasično razdoblje (do 1961) – 18.stoljeće
Pierre Flourens (1794. – 1867.)

A

Protiv lokalizacijskog pristupa – korteks nije podijeljen u funkcionalna područja već su funkcije zastupljene u cijelom mozgu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Nabroji lokalizacioniste u Klasičnom razdoblju

A

Ernest Auburtin, Paul Broca, Joseph Jules Dejarine, Korbinian Brodmann

17
Q

Ernest Auburtin (1825-1893; Bouillaudinov sin)

A

Lokalizacija govora u frontalnom režnju

18
Q

Paul Broca - kirurg i antropolog (1824-1880)

A

*1861. na susretu Antropološkog društva u Parizu prvi puta predstavio pacijenta Laborgne (Tan Tan) koji je imao gubitak govora uz očuvane sposobnosti razumijevanja kao posljedicu masivne frontalne ozljede centrirane oko treće frontalne vijuge
* Nazvao je taj poremećaj „aphemia” (bez govora) (danas se odnosi na govornu apraksiju)
* To je bio dokaz lokalizacijskog pristupa Bouillauda, Galla i Auburtina
* 1865. – teorija lateralizacije jezika
–> („We speak with the left hemisphere!”) „govorimo s lijevom hemisferom”
–> desnostrana kompenzacija
–> afemija se može rehabilitirati prema principima usvajanja jezika kod djece
–> reorganizacija mozga
–> „Afemija je povezana s lezijom treće frontalne vijuge u lijevoj hemisferi” (Mark Dax – govorio o dominaciji lijeve hemisfere za jezik 25 godina prije Broca, ali nije nikada objavio)

19
Q

Joseph Jules Dejerine (1849 – 1917)

A
  • Razvio ideju o jezičnim područjima u mozgu
  • Jezik je povezan s aktivnošću u Perisilvijanovom području lijeve hemisfere oko Silvijeve pukotine
20
Q

Korbinian Brodmann (1868-1918)

A

Stvorio mapu površine mozga razdijelivši mozak na područja u skladu s njegovom staničnom strukturom i funkcijama
Broca 44 i 45, Wernicke 22

21
Q

Kognitivisti u Klasičnom razdoblju?

A

Armand Trousseau i John Hughlings Jackson

22
Q

Armand Trousseau - liječnik (1801-1867)

A
    1. godine uvodi novi naziv „aphasia” (bez jezika)
  • Istaknuo da termin afazija, zbog grčkog značenja „bez jezika” prikladniji nego afemija, grčkog značenja „bez govora”
  • Odbacuje čistu jezično povezanu perspektivu afazije
  • Vjerovao je da je afazija kognitivni poremećaj koji utječe na intelektualno funkcioniranje
  • Afazija nije samo gubitak artikuliranog govora već je i posrijedi amnezija za riječi
  • Afazija uzrokuje „redukciju misli i misaonih procesa”
23
Q

John Hughlings Jackson - neurolog (1835. – 1911.)

A
  • dijeli govor na emocionalni (automatski) i intelektualni (voljni)
  • smatra da je afazijom najviše pogođen intelektualni govor, odnosno viša razina govora, a manje emocionalni govor, odnosno niža razina govora
  • Podijelio je afazije prema kliničkim tipovima u dvije osnovne skupine:
    1. Oni koji potpuno gube sposobnost govora ili im ostaju
    jedna do dvije riječi
    2. Oni koji imaju mnogo riječi, ali ih obično pogrešno rabe
24
Q

Asocijacionističke sheme

A
  • Potvrđene su pretpostavke o lokalizaciji moždanih aktivnosti
  • Slijede nastojanja da se odrede i razgraniče mjesta pojedinih cerebralnih funkcija i same funkcije
  • Javlja se težnja o podjeli cerebralne aktivnosti u niz specifičnih centara, od kojih svaki upravlja određenim aktivnostima i percepcijom
  • PROBLEM: nedostaju znanja o strukturnim vezama
  • RJEŠENJE: Meynertova teorija
25
Q

THEODOR VON MEYNERT - asocijacionizam

A
  • Stvorio „Teoriju vlakana”
  • Teorija opisuje razliku između projekcijskih vlakana, koja povezuju subkortikalna s kortikalnim područjima, i asocijacijskih vlakana koja međusobno povezuju kortikalna područja
  • Teorija vlakana tvori dijelove Wernickeove teorije
26
Q

Carl Wernicke - liječnik (1848-1905)

A
  • Klasično razdoblje
  • U svojoj doktorskoj disertaciji opisuje senzornu afaziju kao posljedicu ozljede stražnjih dijelova mozga
  • Predlaže dvije vrste afazije: motornu i senzornu
  • Kasnije dodaje i treću: konduktivnu
    1. zajedno s Lichtheim: Lichtheim-Wernicke model
      –> Model za interpretaciju i klasifikaciju afazije
      – klasični model afazije
      –> Model uključuje: 2 vrste afazije (motornu i senzornu) obje s tri varijante (kortikalnu, subkortikalnu i transkortikalnu) te konduktivnu
27
Q

Klasično razdoblje (1861. – 1945.) - Holistički pristup

A

Mentalne funkcije su posljedica djelovanja mozga u cjelini, a lezija jednog dijela mozga utječe na funkcioniranje većine (ako ne i svih) ostalih dijelova mozga

28
Q

Holisti u Klasičnom razdoblju?

A

Henry Head (1861-1940), Pierre Marie (1853-1940), Kurt Goldstein (1878-1965)

29
Q

Henry Head – neurolog (1861-1940)

A
  • Pristaše lokalizacijske teorije nazivao „crtačima dijagrama”
  • Afaziju povezuje s poremećajem inteligencije
    –> određeni stupanj intelektualnog oštećenja je dio afazije
    –> afazija utječe i na verbalno i neverbalno ponašanje
30
Q

Pierre Marie - neurolog (1853-1940)

A
  • Najprovokativnija osoba u povijesti afazija
  • Bavio se prvenstveno lokalizacijom centara u mozgu
    1. objavljuje rad u kojem žestoko napada Brocin model afazije - iznosi dokaze da Brocina afazija ne mora rezultirati lezijom u Brocinom području i obrnuto!
  • Smatra da je samo Wernickeova afazija „prava” afazija
  • Brocinu afaziju smatra anartrijom, ali anartrijom koja se ne odnosi samo na teškoće artikulacije ili motorne smetnje jezika i usana već i na gubitak kontrole svih složenih mehaničkih radnji potrebnih za proizvodnju govora
  • Afazija je posljedica pomanjkanja opće inteligencije
  • Poremećaj razumijevanja prisutan je kod svih osoba s afazijom
  • „Brocina afazija = Wernickeova afazija + anartrija”
  • Zagovornik holističkog pristupa afaziji – antiasocijacionist!
31
Q

Kurt Goldstein - psihijatar (1878-1965)

A
  • afazija je posljedica nemogućnosti zauzimanja apstraktnog stava (mogućnost preuzimanja inicijative, mijenjanja perspektive, simboličkog planiranja, izvlačenja bitnog iz cjeline i sl.)
  • Odsutnost apstraktnog stava dovodi do anomije ili agramatizma
  • Jedina naznaka lokalizma je podjela na centralni i periferni korteks gdje samo oštećenje u centralnom dijelu može dovesti do gubitka apstraktnog stava
  • Geštalt teorija
32
Q

Razdoblje „kaosa” – povratak empirijskim metodama (1915.-1926.)

A

Pierre Marie uzdrmao dotadašnje koncepcije o afazijama svojim stavovima. Slijedi razdoblje koje nazivamo „kaosom”, to je vrijeme neposredno prije Prvog svjetskog rata.
* Povratak empirijskim metodama → kliničko-anatomski dokazi
U Prvom svjetskom ratu poginulo je mnogo ljudi, bilo je mnogo ranjenika, a među njima i onih s ozljedama glave. Bili su to mladi ljudi kod kojih slika afazija nije mogla biti zamagljena procesima starenja. Dotadašnja su istraživanja uglavnom bila provođena među starijim osobama. Ograničene lezije dijelova mozga u mladih ljudi bez staračkih promjena krvožilnog sustava poslužile su za kliničko – anatomska istraživanja. To je vrijeme povratka Jacksonovim razmišljanjima o afaziji i njezinim lingvističkim simptomima. Jedan od istaknutih Jacksonovih sljedbenika je Pick.

33
Q

Henschen

A

Proučio dotadašnje podatke o opisanim slučajevima afazije i usporedio kliničke nalaze s nalazim post mortem te je utvrdio: postojanje centra za razumijevanje te ga je odijelio od centra za sluh; lezije čeone regije uzrokuju smetnje koordinacije glasova i slogova za oblikovanje riječi; centar za pisanje se nalazi u drugoj čeonoj vijuzi, a centar za čitanje u angularnoj.
* Njegova istraživanja, iako puna nedostataka, povratak su sustavnosti.

34
Q

Neurolozi u Modernom razdoblju?

A

Aleksander Romanovich Luria i Norman Geschwind

35
Q

Aleksander Romanovich Luria - neuropsiholog
(1902-1977)

A
  • Nakon 2.svjetskog rata, povećan broj pacijenata s ozljedama mozga s jezičnim i drugim kognitivnim teškoćama povećao je potrebu za razvojem pouzdanih dijagnostičkih i rehabilitacijskih procedura za afaziju.
  • Stvorio slavni model funkcioniranja jezika
  • Zauzeo je srednji stav između lokalizacijskog i holističkog
    pristupa naglašavajući da oba pristupa imaju iznimnu važnost
  • Jezik je smatrao složenim funkcionalnim sustavom koji zahtijeva mnogo različitih koraka kako bi se postiglo i razumijevanje i proizvodnja, a za obradu jezika potrebno je istovremeno sudjelovanje više kortikalnih područja.
  • Iako svako područje obavlja određeni proces, ono također sudjeluje u različitim funkcionalnim sustavima
36
Q

Norman Geschwind (1926-1984) - neurolog

A
  • osnovao bostonski odjel za afaziju
  • Kortikalne sindrome protumačio kao sindrome prekida veze (neokonekcionizam/neoklasicizam)
  • Prikazao anatomsku lokalizaciju simptoma afazije
  • Wernicke-Geschwind model jezične obrade
    –> Serijalna obrada jezika
    –> Razlikovao 7 različitih komponenata jezika:
    1. Primarni slušni korteks
    2. Wernicekovo područje
    3. Fasciculus arcuate
    4. Primarni vizualni korteks
    5. Angularni girus
    6. Brocino područje
    7. Primarni motorički korteks
  • Ovih 7 područja međusobno djeluju u formiranju jezične mreže.
37
Q

Koja metoda ima revolucionaran utjecaj u području afazije u Suvremenom razdoblju (1970-ih)?

A

Kompjuterizirana tomografija (CT)
* Pouzdanija kliničko/anatomska povezanost
* Druga anatomska područja izvan Perisilvijanovog područja lijeve hemisfere mogu biti oštećena kod afazije (npr. subkortikalna područja)

38
Q

Koje su tri glavne prednosti ovog razdoblja?

A
  1. Razvoj tehnika oslikavanja mozga (MRI, fMRI i PET) – nove interpretacije organizacije kognicije u mozga (funkcionalni model)
  2. Razvoj standardiziranih testova za procjenu afazije (Boston Diagnostic Aphasia Examination, Multilingual Aphasia Examination, Western Aphasia Battery, Boston Naming Test, Token test….)
  3. Razvoj različitih terapijskih metoda i postupaka (npr. MIT)
39
Q

Suvremeno razdoblje (od 1970. do danas)

A
  • Razvijanje nove znanstvene discipline – neurolingvistika
  • Novi teorijski modeli jezične obrade
  • nove interpretacije i klasifikacije afazije
  • pokretanje brojnih časopisa iz područja neurolingvistike i afaziologije (Brain and Language, 1974.; Aphasiology, 1987)
  • Povećava se uloga logopeda
  • Utjecaj dominantnosti ruke na lokalizaciju jezika

Afazije 1. kolokvij (10 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions