Opći simptomi afazije Flashcards

1
Q

Definicija apraksije?

A

Stečeni poremećaj koji se odnosi na nemogućnost voljnog kontroliranja pokreta, a povezana je s narušenim planiranjem i programiranjem pokreta potrebnih za govor.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Uzrok apraksije?

A

Moždani parenhim, čeoni režanj, premotorička kora mozga, corpus callosum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Vrste apraksije?

A
  • Oralna/bukoorofacijalna apraksija
  • Verbalna apraksija
  • Ideomotorička apraksija
  • Ideacijska apraksija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Definicija dizartrije?

A

Stečeni poremećaj govora koji se manifestira u odstupanjima u snazi , brzini, rasponu, stabilnosti, tonu ili točnosti pokreta potrebnih za kontrolu respiratornih, fonacijskih, rezonancijskih, artikulacijskih i prozodijskih aspekata govora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Uzrok dizartrije?

A
  • Gornji i donji motorni neuron, ekstrapiramidni sustav, mali mozak
  • Neuromišićno oštećenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Vrste dizartrije?

A
  • Flacidna
  • Spastična
  • Hipo/hiperkinetička
  • Ataksična
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što su parafazije?

A

Pogreške u govoru nastale nehotično proizvedenom rječju ili glasovnim zamjenama (Goodglass, Kaplan & Baresi 2001)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Uzrok parafazija?

A

Bilo koji dio mozga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Vrste parafazija?

A

Fonemske (literalne) i verbalne (leksičke: semantičke i nepovezane)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što su verbalne (leksičke) parafazije?

A

Verbalne (leksičke) parafazije odnose se na zamjenu čitave riječi (Hedge, 2006).
* Razlikujemo semantičke parafazije u kojima je zamjenjena riječ semantički povezana s ciljanom – povezane (mama-žena, cipela-papuča)
* te nepovezane u kojima zamjenjena i ciljana riječ nemaju semantičke sličnosti – nepovezane (kuća-krug)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što su fonemske (literarne) parafazije?

A
  • Zamjena jednog glasa drugim ili dodavanje glasa (ispuštanja)
  • (grad-rad; dvorište-dovorište; lampa-rampa)
  • Broj slogova “ciljne” riječi je obično sačuvan, vokali su također češće sačuvani nego konsonanti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što su neologističke parafazije?

A

NEOLOGISTIČKE PARAFAZIJE odnose se na upotrebu izmišljene, besmislene riječi
* cipelar-postolar, satar-urar

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je logoreja?

A

Bujica riječi
–> osoba puno priča, ali nepovezano, bez konteksta i teško razumljivo
–> Wernickeova afazija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što su perseveracije?

A

Uzastopna ponavljanja pojedinih riječi.
–> globalna afazija
–> očuvana je jedna riječ u rječniku (npr. ,,utorak’’) i ona je zamjena za sve ostale riječi
–> očuvana prozodija i naraciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je eholalija?

A

Ponavljanje govora sugovornika umjesto davanje vlastitog odgovora na pitanje.
–> ponavlja pitanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što su teleskopaži?

A

Zamjene slogova u riječi
* Zaolio sam šiljivku. (Zašiljio sam olovku.)
* Doći sam kušla. (Došla sam kući.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što je cirkumlokucija?

A
  • ,,okolišanje’’
  • Pacijent “namjerno” koristi neku drugu riječ umjesto ciljne riječi, kako bi sugovorniku prenio određenu informaciju
  • Upotreba riječi iz drugog dijela govora gotovo uvijek je ista cirkumlokucija (veliki zamjena za slon, puši zamjena za cigaretu)
  • Često su riječi iz slenga cirkumlokucije, kao i riječi koje kazuju sadržaj tražene riječi (farma-ovca)
  • nedostaje im ključna riječ pa opisuju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što je agnozija?

A
  • Nemogućnost prepoznavanja određene vrste podražaja koja se ne može pripisati osjetnom deficitu, niti verbalnom niti intelektualnom poremećaju
  • Različite vrste agnozija mogu biti neovisne jedna o drugoj
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koje su vrste agnozije?

A
  • VIDNA AGNOZIJA
  • neprepoznavanje predmeta, geometrijskih oblika, slova, lica (prozopagnozija), boja i prostora
  • PROSTORNA AGNOZIJA
  • polovica prostora
  • TOPOGRAFSKA AGNOZIJA
  • nesnalaženje u prostoru
  • SIMULTANA AGNOZIJA
  • nesposobnost zahvaćanja cjelina
  • AUDITIVNA AGNOZIJA
  • nesposobnost prepoznavanja zvuka, izvora i trajanja
  • TAKTILNA ILI DIGITALNA AGNOZIJA
  • nesposobnost prepoznavanja predmeta i oblika opipom
  • ANOSOGNOZIJA
  • neprepoznavanje vlastite bolesti
  • OLFAKTIVNA AGNOZIJA
  • neprepoznavanje mirisa
  • GUSTATIVNA AGNOZIJA
  • neprepoznavanje okusa
20
Q

Tečnost kod osoba s afazijom?

A
  • Osobe koje su nefluentne govore uz mnogo mišićne napetosti koju ne vidimo kod tečnih govornika.
  • Govor je spor, promišljen ili ograničen te pun oklijevanja, pauza, zastajkivanja, samoispravljanja
  • Iskazi sadržavaju manje riječi
21
Q

Kada ponavljanje može biti narušeno?

A
  • Greške ponavljanja su češće i teže ako je auditivno razumijevanje narušeno.
  • Narušeno ponavljanje je gotovo uvijek prisutno kod teškoća fonološke obrade.
  • Mogu biti prisutne i kada je auditivno razumijevanje očuvano i fonološka obrada uredna, kao uzrok oštećene produkcije govora (npr. apraksija).
22
Q

Teškoće izvođenja gesta?

A
  • Upotreba i razumijevanje gesta i pantomime često je poremećena
  • To može otkriti i teškoće u suočavanju sa simbolima s kojima se osoba svakodnevno susreće u komunikaciji, kao i teškoće u razumijevanju i upotrebi jezika
  • Osobe s afazijom mogu imati i probleme u imitaciji specifičnih gesti
23
Q

Poremećaji auditivnog razumijevanja?

A
  • Većina osoba s afazijom imaju teškoće u razumijevanju govorenog jezika.
  • Stupanj oštećenja varira ovisno o vrsti i težini ozljede mozga
  • Obzirom da su teškoće auditivnog razumijevanja prisutne i kod fluentnih i kod nefluentniih afazija, u različitoj mjeri, ovaj simptom ne može razlikovati jedne od drugih
24
Q

Što je anomija?

A

Teškoće imenovanja ili pronalaženja prave riječi tijekom verbalne ekspresije.
* Jedan je od glavnih problema kod osoba s afazijom te se ne može koristiti kao simptom koji razlikuje različite vrste
* Čimbenici koji utječu na imenovanje uključuju učestalost riječi i semantičku kategoriju kojoj ciljana riječ pripada

25
Q

Što je agrafija?

A

Teškoće pisanja povezane s oštećenjem mozga kod odraslih.
* Većina osoba s afazijom ima određeni stupanj oštećenja vještina pisanja
* Obično teškoće pisanja odražavaju probleme koji se javljaju u oralnoj komunikaciji
* Problemi se odnose na oskudno pismo i tvorbu riječi te zamjene i izostavljanje grafema. Često su prisutni bezuspješni pokušaji samoispravljanja
* Ponekad su napisane riječi besmislene. Kod nekih vrsta afazije pisanje može biti potpuno nečitljivo. Stupanj teškoća ovisi o vrsti afazije i težini ozljede mozga

26
Q

Što je aleksija?

A

Gubitak sposobnosti razumijevanja pisanog jezika kod odraslih koji su imali prethodno dobre čitačke vještine, a prethodilo joj je oštećenje mozga.
* Problemi pisanja i čitanja uglavnom koegzistiraju. Neke osobe s aleksijom ne mogu uopće prepoznati pisanu riječ, dok druge čitaju uz veliki napor i rade mnogo grešaka.
* Najčešći problem su teškoće u razumijevanju pročitanog

27
Q

Lokalizacija Brocine afazije?

A

Lezija donjeg frontalnog girusa, premotorne i posteriorne prefrontalne regije

28
Q

Karakteristike Brocine afazije

A
  • narušena artikulacija
  • kratke rečenice (dominiraju imenice, a izostaju glagoli i funkcionalne riječi)
  • agramatičnost - osoba čini gramatičke pogreške, ispušta dijelove rečenica, a glagole izgovara u infinitivu
  • narušena prozodija = “telegrafski”
    (skandinirajući govor) govor
  • najčešće očuvano razumijevanje
  • narušeno ponavljanje i imenovanje (posebice imenovanje radnji)
  • narušeno čitanje na glas
  • greške u pisanju (teškoće u pisanju se javljaju analogno s fonološkim teškoćama)
  • Bukoorofacijalna i verbalna apraksija
  • Desnostrana hemipareza
29
Q

Karakt. TMA?

A
  • U govoru se javljaju teškoće iniciranja i organiziranja odgovora
  • očuvano ponavljanje.
  • Govor je nefluentan, parafazičan i agramatičan s teškoćama iniciranja
  • Prisutni su problemi imenovanja, ali gramatičko znanje nije oštećeno.
  • Razumijevanje je bolje nego produkcija
  • Mogu se javiti problemi pri razumijevanju složenih struktura
  • Čitanje i razumijevanje pročitanog bolje su očuvani nego vještine pisanja i govora
  • Kod nekih je ovaj sindrom uzrokovan moždanim udarom u području prednje cerebralne arterije i uz njega se javlja slabost nogu kao motorički poremećaj
  • Česti su rigiditet i akineza
30
Q

Lokalizacija transkortikalne motoričke (dinamičke) afazije?

A

Samo prednje ili gornje područje Brocinog dijela ili supkortikalno područje koje je dublje od Brocinog

31
Q

Lokalizacija globalne afazije?

A
  • okluzija unutarnje karotidne arterije ili srednje cerebralne arterije, te rezultira velikim oštećenjem dvije trećine lijeve hemisfere, pa i više.
  • lezija velikog područja lijeve hemisfere
  • uključuje oštećenja prije i poslijerolandove zone govora
32
Q

Karakt. globalne afazije?

A
  • opća nesposobnost voljne proizvodnje glasova i govora, iako mogu izreći jednu slučajnu riječ ili kratku frazu kao spontani izričaj
  • oblik afazije koji utječe na sve jezične modalitete
  • svi aspekti jezično-govorne komunikacije su narušeni
  • vidljiv je gotovo potpuni gubitak sposobnosti razumijevanja i verbalne komunikacije (Damasio, 1998).
  • Globalna afazija tijekom oporavka može preći u nominalnu ili Brocinu
  • Ukoliko opravak jezično-govornih sposobnosti nije moguć komunikacija se može ostvariti neverbalnim putem (očuvani ili rehabilitirani prozodijski elementi govora, gesta, mimika i antomima).
33
Q

Lokalizacija miješane nefluentne (transkortikalne) afazije?

A

Nastaje oštećenjem područja između Brocine zone te prerolandičke i postrolandičke govorne zone.

34
Q

Karakt. MNA?

A
  • uključuje djelomično oporavljene osobe s globalnom afazijom koje su nadoknadile auditivno razumijevanje i mogu izgovoriti nekoliko riječi ili fraza
  • Opći simptomi razlikuju se od osobe do osobe
  • Mogu biti prisutni bilateralna paraliza gornjeg motornog neurona, spastična kvadripareza, gubitak vidnog polja te ozbiljno oštećenje mozga
  • Oštećeno je razumijevanje i izražavanje kao i kod globalne afazije.
  • Razumijevanje je oštećeno u tolikoj mjera da osoba često ne može razumjeti niti jednostavne naloge.
  • Vještine ponavljanja su očuvane što nije slučaj kod globalne.
  • Spontani govor je značajno ograničen, nefluentan, eholaličan dok su automatizmi uglavnom očuvani.
  • Prisutne su teškoće imenovanja.
  • Čitanje i pisanje je najčešće potpuno oštećeno
35
Q

Lokalizacija WA?

A
  • gornji dio lijeve sljepoočne vijuge (Wernicekovo područje)
  • lezije dominantno temporalnog režnja
36
Q

Karakt. WA?

A
  • Narušeno jezično razumijevanje
  • Osoba uredno čuje, ali ne razumije što mu se govori i ono što sam govori te ne može ponavljati riječi
  • Očuvana artikulacija i prozodija
  • Spontani govor tečan, ali nerazumljiv (parafazije, neologizmi)
  • Osoba može govoriti, ali zamjenjuje riječi (parafazije) i slova (literarne parafazije), ti su poremećaji ponekad vrlo izraženi pa je govor potpuno nerazumljiv
  • Osobe često mnogo govore (logoreja), ponavljaju pojedine riječi (perseveracija), stvaraju nove
    besmislene riječi (neologizmi), što sve skupa otežava razumljivost govora
  • Anomija
  • Narušeno čitanje i pisanje, ne može čitati na glas i pisati prema diktatu
  • Osobe su obično dobro raspoložene, često su euforični zbog nemogućnosti da spoznaju svoje stanje
  • Anosognozija
  • Rijetki neurološki simptomi
37
Q

Drugi nazivi za Wernickeovu afaziju?

A
  • Receptivna afazija (Weisenburg i McBride, 1935,1964)
  • Centralna afazija (Brain, 1961)
  • Akustičko-amnestička (Luria, 1966)
  • Verbalna agnozija (Nilsen, 1936)
  • Sintaktička afazija (Head, 1926)
38
Q

Prevalencija globalne afazije?

A

10-40% slučajeva

39
Q

Prevalencija konduktivne afazije?

A

5-10% slučajeva

40
Q

Lokalizacija konduktivne afazije?

A
  • lezije stražnjeg dijela perisilvijanove regije dominantne hemisfere, ispod supramarginalnog girusa
  • Luria ju poistovjećuje sa aferentnom motoričkom afazijom), uzrokovana je lezijom fasciculusa arcuatusa, puta koji provodi informacije iz Wernickeove zone u Brocinu
  • Pod utjecajem je dublje lezije u supramarginalnom girusu, a pronađena su i oštećenja u gornjem temporalnom girusu ili u inzuli
41
Q

Karakt. KA?

A
  • očuvana govorna produkcija (tečan govor)
  • uredno razumijevanje (ili vrlo blage teškoće u razumijevanju)
  • semantičke i fonemske parafazije
  • narušeno ponavljanje
  • narušeno imenovanje
  • česte parafazije
  • čitanje i pisanje varijabilno
42
Q

Lokalizacija nominalne afazije?

A

lezija svih lingvističkih područja

43
Q

Karakt. NA?

A
  • nominalne teškoće
  • cirkumlokucija
  • «prazan» govor (nedostaju ključne riječi – umjesto njih to, taj, onaj )
  • iako je govor okarakteriziran kao fluentan zbog teškoća imenovanja prisutne su velike pauze i mnoštvo ponavljanja
  • očuvano razumijevanje
  • očuvano čitanje
  • greške u pisanju
44
Q

Lokalizacija transkortikalne senzoričke afazije?

A
  • Transkortikalnu senzoričku afaziju izaziva oštećenje srednjeg i zadnjeg dijela cerebralne arterije parieto-temporalnog režnja
  • Lezije lijevog parijetalnog i temporalnog režnja, iza perisilvijanove regije
45
Q

Karakt. TSA?

A
  • Ova vrsta afazije rijetko se javlja
  • Osobe dobro artikuliraju riječi, prisutne su parafazije i jako je oštećeno pisanje
  • Narušeno razumijevanje (govorni i pisani modalitet)
  • Fluentan spontani govor – parafazije i eholalije
  • Sintaktičke vještine su relativno očuvane
  • Očuvano ponavljanje za razliku od Wernickeove afazije
  • Narušeno imenovanje
  • Narušeno čitanje i pisanje
  • Prisutne su teškoće iniciranja pri produkciji automatizama
46
Q

Lokalizacija subkortikalne afazije?

A

Lezije opskrbnog područja krajnjih grana ACM (paraventrikularna bijela tvar, bazalni gangliji, talamus)
* Uzroci mogu biti u okluziji krvnih žila ili intracerebralnom krvarenju

47
Q

Karakt. subkortikalne afazije?

A
  • u početku je pacijent nijem
  • narušeno razumijevanje
  • uredno ponavljanje
  • promukao i tih glas, oštećena artikulacija
  • Parafazije