Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Afazije 1. kolokvij > Jezična proizvodnja > Flashcards

Jezična proizvodnja Flashcards

1
Q

Što uključuje jezična proizvodnja?

A

■ Govorni automatizmi
■ Imenovanje
■ Ponavljanje
■ Diskurs

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što su govorni automatizmi?

A

To su stereotipni i ponavljajući izričaji izgovoreni bez lingvističke i fonološke kontrole. To mogu biti izolirani glasovi, slogovi, neologistički nizovi, riječi , fraze i kratke rečenice.
■ Ne uklapaju se u komunikacijsku intenciju osobe s afazijom i nemaju nikakvu pragmatičku vezu sa situacijsko-komunikacijskim kontekstom
■ Riječi koje sačinjavaju automatizme su visoke učestalosti i artikulacijski/motorički jednostavnije (izgovorljivije)
■ Globalna i Brocina afazija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Nabroji vrste automatizama kod osoba s afazijom.

A
  1. Leksički govorni automatizmi – obrađuju se holistički, a ne segmentalno
    * Psovke
    * Vlastita imena (članovi uže i šire obitelji)
    * Da/Ne
    * Brojanje niza brojeva, dana u tjednu, mjeseca u godini, pjesmice, molitve
    * Svakodnevne fraze, pozdravi, idiomi („Kako si?”; „Dobar tek!”, „Bok!”)
    * Zamjenica + glagol (pomoćni ili modalni glagol) npr. „Ja ću” Ja sam”, ja želim” i sl.
    * I rijetko zamjenica + glagol + jedna/dvije riječi
  2. Neleksički automatizmi
    * Glasovi
    * Slogovi
    * Neologizmi
    * Neologistički nizovi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Automatizmi kod teže afazije?

A

– nesvjesni proizvedenih automatizama
– nema pokušaja ispravljanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Automatizmi kod blaže afazije?

A

– svjesni da je ono što je izrečeno van njihove intencije
– prisutni pokušaji ispravljanja
– Primjetna frustracija i borba u pokušajima da se suspregne izgovor automatizama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Teorije o porijeklu govornih automatizama

A

■ Povezanost s trenutkom ozljede mozga
– Kognitivno–bihevioralna aktivnost - izričaj koji je pacijent htio izreći malo prije ili tijekom samog trenutka ozljede
– Neuro-kemijska aktivnost - pojačana aktivacija limbičkog sustava (psovke)
■ Povezanost s prvim danima nakon ozljede
– Prvi izričaj koji je osoba pokušala izgovoriti
– Prvi izričaj koji je pacijent čuo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako Jackson (1879) objašnjava neurološku podlogu automatizama?

A

Objašnjava jezičnu proizvodnju na skali propozicionalnosti od visoko propozicijskog generiranog govora, kroz emocionalne i holističke izričaje do psovki, klišeja i automatiziranog govora.
Propozicijski govor
– generiran i upravljen aktivnošću Perisilvijanovog jezičnog područja lijeve hemisfere
Nepropozicijski govor
– upravljeni iz desne hemisfere
■ Desna hemisfera je jednako uključena u obradi automatskih i nepropozicijskih aspekata jezika (prozodija, emocionalni jezik, automatizmi, idiomi, metafore, i drugo koje ne uključuje direktne jezične procese)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Lokalizacija automatizama?

A

■ Opsežna lezija prednjih dijelova mozga – pojava automatizama
■ Neleksički automatizmi – ozljeda u širokom području Brocine regije (teška afazija i govorna apraksija) s teško narušenim fonološkim sustavom lijeve hemisfere
■ Subkortikalna područja (limbički sustav, bazalni gangliji)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koprolalija

A

nepristojne riječi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Palilalija

A

uzastopno ponavljanje istog vlastitog izričaja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Eholalija

A

ponavljanje tuđeg izričaja ili pitanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Automatizmi koji se javljaju i kod drugih neuroloških bolesti osim afazije:

A

■ Gille de la Tourette syndrom - koprolalija
■ Epilepsija
– Ictal speech automatisms (ISA) – ponavljanje iste fraze ili rečenice
– Umjetno mucanje („artificial stuttering”) – uzrokovan neobično zakašnjelom slušnom povratnom spregom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Opiši proces proizvodnje riječi

A

■ Proces proizvodnje riječi započinje konceptom koji je nejezične prirode, može biti potaknut zvukom, okusom, slikom, mirisom, dodirom, pokretom (mreža stvari, osjeta,…)
1. Prva faza prizivanja riječi odnosi se na sadržaj/semantiku (aktivira se više odgovora)
2. Slijedi pronalazak odgovarajuće riječi u rječniku gdje se ponovno aktivira više sličnih riječi (semantički i leksički). Tada se vrši odabir jedne odgovarajuće riječi za izgovor
3. Odabir glasova za odabranu riječ (fonološko enkodiranje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kognitivni mehanizmi imenovanja

A

■ Modalno specifična leksička razina
– Slušni (fonološki)
– Vizualni (slika)
– Grafemski
■ Semantički sustav
■ Modalno specifični izlazni leksikon
– Izgovorene riječi
– Napisane riječi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Opiši proces imenovanja objekta.

A
  1. Prepoznavanje objekta
    * analiza vizualnih značajki objekta
  2. Pristup konceptualnom sustavu
  3. Pristup semantičkom sustavu
    * značenje objekta na slici i povezivanje s riječi koja ga definira
  4. Fonološki izlazni leksikon
    * odabir fonema za ciljanu riječ
  5. Fonološki izlazni međuspremnik
    * sekvencioniranje fonema
  6. Artikulacijsko programiranje
    * motoričko planiranje i programiranje izvedbe
  7. Izgovaranje riječi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Neuralna podloga teškoća imenovanja

A

Transkortikalna senzorna, globalna - semantički sustav - temporoparietalno lijevo

Nominalna - semantičko-fonološki pristup - stražnje donje temporalno lijevo

Wernickeova, konduktivna - fonološki izlazni leksikon - stražnje gornje temporalno lijevo

Brocina, transkortikalna motorička - leksičko-sintaktička veza - frontalni operkulum lijevo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Vrste teškoća imenovanja?

A
  • Semantički temeljene teškoće imenovanja
  • Fonološki temeljene teškoće imenovanja
  • Optička afazija
18
Q

Razlikovna obilježja teškoće imenovanja

A

*tablica slajd 18

19
Q

Optička afazija

A

– Nemogućnost aktivacije semantički reprezentacija preko vizualne reprezentacije objekta
– Osoba imenuje riječ prema definiciji, ali istu ne može imenovati na slici

20
Q

Kako ispitati sposobnost imenovanja?

A

■ Formalni testovi:
– PALPA test (Psycholinguistic Assessment of Language Processing in Aphasia, Kay i sur., 1992)
– Boston Naming Test (Kaplan i sur., 2000)
– An Object and Action Naming Battery (Druks & Masterson, 1999)
– Pyramids and Palm Trees (Howard & Patterson, 1992)
■ Neformalni zadaci:
– Imenovanje slika
– Prizivanje riječi prema definiciji
– Prizivanje riječi iz određene kategorije
– Procjena rime prezentiranih slika

21
Q

Karakteristike podražaja

A

Karakteristike podražaja utječu na sposobnost imenovanja:
– Gramatička kategorija (imenice vs. glagoli)
– Semantička kategorija (živo vs neživo)
– Učestalost riječi – bolje imenovanje učestalih riječi
– Predočivost – bolje imenovanja visoko predočivih riječi nego li apstraktnih
– Duljina – bolje imenovanje kraćih riječi
– Poznatost – bolje imenovanje riječi koje su osobi osobno poznate
– Dob usvajanja – bolje imenovanje riječi koje su među prvima usvojene

22
Q

Što nam je potrebno za ponavljanje?

A

■ Uredan sluh
■ Fonološka obrada
■ Kratkoročno pamćenje
■ Motorička izvedba

23
Q

Koja 3 puta uključuje ponavljanje?

A

■ Direktan leksički put
– Slušno-fonološka analiza
– Fonološki ulazni leksikon
– Fonološki izlazni leksikon
– Fonološki izlazni međuspremnik
– Artikulacijsko programiranje
■ Leksičko-semantički put
– Slušno-fonološka analiza
– Fonološki ulazni leksikon
– Semantički sustav
– Fonološki izlazni leksikon
– Fonološki izlazni međuspremnik
– Motoričko planiranje
■ Slušno-fonološka pretvorba
– Slušno-fonološka analiza
– Fonološki izlazni međuspremnik
– Artkulacijsko programiranje

24
Q

Što utječe na bolje ponavljanje?

A

■ Učestalost riječi – bolje ponavljanje riječi visoke učestalosti
■ Duljina riječi – bolje ponavljanje kraćih riječi
■ Apstraktnost/predočivost pojma – bolje ponavljanje visoko predočivih riječi
■ Uključenost fonološkog radnog/kratkoročnog pamćenja

25
Q

Što kad je narušen direktan leksički put?

A
  • oslanjanje na fonološki
    – Ponavljanje fonološki slične, ali semantički pogrešne riječi
26
Q

Što kad je narušen fonološki put?

A
  • oslanjanje na leksički
  • Lošije ponavljanje kraćih riječi nego dužih
    – Ponavljanje pseudoriječi riječi kao fonološki slične riječi
    – Ista količina pogrešaka neovisno o duljini, učestalosti i leksikalnosti podražaja
27
Q

Što kad je bolje imenovanje u odnosu na ponavljanje?

A

teškoće fonološkog inputa, oslabljene veze prema rječniku i semantičkim reprezentacijama –> češće kod receptivnih afazija

28
Q

Što kad je bolje ponavljanje u odnosu na imenovanje?

A

teškoće na razini koncepta, rječnika –-> češće kod ekspresivnih afazija

29
Q

Koja afazija ima teškoće u obje sposobnosti?

A

Brocina

30
Q

Što je proizvodnja diskursa?

A

Proizvodnja diskursa je komunikacija znanja i vjerovanja drugima ili sa drugima (Van Dijk, 2014).

31
Q

Vrste diskursa?

A

– Proceduralni diskurs
– Deskriptivni diskurs
– Narativni diskurs

32
Q

Što je konceptualizacija?

A

■ Konceptualizacija je predlingvistička razina govora
■ Definira se kao proces formiranja generalnih ideja temeljenih na specifičnom promatranju i iskustvu (Chafe, 1990)
■ Konceptualizacija povlači za sobom dva glavna procesa:
– Makroplaniranje – (namjera, izbor nužnih informacija, redoslijed informacija)
– Mikroplaniranje – oblikovanje informacije u lingvističku strukturu
■ Za vrijeme konceptualizacije pretvaramo našu ideju u strukturu koje se može verbalno izraziti

33
Q

Koji su simptomi teškoća na razini konceptualizacije kod osoba s
afazijom?

A
  1. Smanjena informativnost (Cairns i sur., 2007; Carragher i sur., 2015; Marchall i sur., 1993)
  2. Veliki broj nerelevantnih informacija (Dean i Black, 2005; Cairns i sur., 2007; Marchall i sur., 1993)
  3. Pogreške u redoslijedu sadržaja (Carragher i sur., 2015; Hameister i Nickels, 2018)
34
Q

Razine promatranja diskursa prema LUNA modelu (Dipper i sur., 2021)

A

Pragmatička komponenta –> makrostrukturno planiranje –> propozicijska komponenta –> lingvistička komponenta

  • informativnost se proteže kroz sve komponente
35
Q

Kako ispitati diskurs?

A

– Prepričavanje osobnih iskustava kroz spontani govor
– Neformalni razgovor
– Dijalog kroz strukturiranja pitanja
– Proceduralni diskurs (slijed radnji u nekoj aktivnosti)
– Opis slike (jedna slika)
– Pričanje priče prema seriji slika
– Prepričavanje pročitane priče
– Igranje uloga i sl.

36
Q

Što u diskursu promatramo?

A

■ Informativnost (točnost i potpunost prenesenih informacija)
■ Produktivnost (količina proizvedenog)
■ Leksička obrada (leksička raznolikost, gramatičke vrste, parafazije, neologizmi)
■ Morfo-sintaktička složenost
■ Morfo-sintaktička točnost
■ Koherentnost (povezanost dijelova u cjelinu)

37
Q

Makrolingvističke mjere teškoća u proizvodnji diskursa?

A

Koherentnost i kohezivnost

38
Q

Koherentnost?

A
  • sposobnost globalne, cjelovite organizacije priče, odnosno kako govornik povezuje događaje priče u koherentnu cjelinu iskazujući što je cilj, što predstavlja uvodni dio, pokušaje i ishode.
    ■ Lokalna koherentnost –u kojoj je mjeri svaki iskaz narativa konceptualno povezan s prethodnim. Pogreške lokalne koherencije uključuju stvaranje riječi bez jasnog referenta i promjenu teme
    ■ Globalna koherentnost - stvaranje iskaza koji mogu biti tangencijalni, konceptualno nekongruentni s pričom, propozicijska ponavljanja ili jednostavne dopune.
    ■ Smanjena koherentnost kod osoba s afazijom (Christiansen, 1995)
39
Q

Kohezija?

A

Broj i vrsta kohezivnih sredstava – kriva uporaba kohezivnih veza, uključujući pogreške u anaforičkim zamjenicama, u slaganju broja i roda između zamjenica i imenica, kriva uporaba funkcionalnih riječi ili riječi semantički povezanih sadržajnih riječi.

40
Q

Mikrolingvističke mjere teškoća u proizvodnji diskursa?

A

▪ Broj riječi
▪ Broj pojedine gramatičke kategorije
▪ Content unit (sadržajne jedinice) (Yorkston i Beukelman, 1980)
▪ CIU (correct information unit) – manji broj točnih informativnih jedinica (Nickolas i Brookshire, 1993)
▪ MLU (mean lenght of uterances) – prosječna dužina iskaza
▪ Type-token ratio (ukupan broj riječi podijeljen s brojem različitih riječi) - mjera leksičke raznolikosti
▪ T-unit – broj rečenica
▪ Gramatička kompleksnost i točnost

41
Q

Mjere koje su istovremeno i mikro/makrolingvističke:

A

▪ Analiza glavnih koncepata (MCA)
➢ Smanjeni broj glavnih koncepata (Dalton i Richardson, 2019)
➢ Smanjena točnost i kompletnost glavnih koncepata (Hameister i Nickels, 2018)

42
Q

Na što teškoće na razini diskursa imaju negativan utjecaj?

A

– Funkcionalnu komunikaciju
– Kvalitetu života
– Sudjelovanje u životu

Afazije 1. kolokvij (10 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions