Jezična proizvodnja Flashcards
Što uključuje jezična proizvodnja?
■ Govorni automatizmi
■ Imenovanje
■ Ponavljanje
■ Diskurs
Što su govorni automatizmi?
To su stereotipni i ponavljajući izričaji izgovoreni bez lingvističke i fonološke kontrole. To mogu biti izolirani glasovi, slogovi, neologistički nizovi, riječi , fraze i kratke rečenice.
■ Ne uklapaju se u komunikacijsku intenciju osobe s afazijom i nemaju nikakvu pragmatičku vezu sa situacijsko-komunikacijskim kontekstom
■ Riječi koje sačinjavaju automatizme su visoke učestalosti i artikulacijski/motorički jednostavnije (izgovorljivije)
■ Globalna i Brocina afazija
Nabroji vrste automatizama kod osoba s afazijom.
- Leksički govorni automatizmi – obrađuju se holistički, a ne segmentalno
* Psovke
* Vlastita imena (članovi uže i šire obitelji)
* Da/Ne
* Brojanje niza brojeva, dana u tjednu, mjeseca u godini, pjesmice, molitve
* Svakodnevne fraze, pozdravi, idiomi („Kako si?”; „Dobar tek!”, „Bok!”)
* Zamjenica + glagol (pomoćni ili modalni glagol) npr. „Ja ću” Ja sam”, ja želim” i sl.
* I rijetko zamjenica + glagol + jedna/dvije riječi - Neleksički automatizmi
* Glasovi
* Slogovi
* Neologizmi
* Neologistički nizovi
Automatizmi kod teže afazije?
– nesvjesni proizvedenih automatizama
– nema pokušaja ispravljanja
Automatizmi kod blaže afazije?
– svjesni da je ono što je izrečeno van njihove intencije
– prisutni pokušaji ispravljanja
– Primjetna frustracija i borba u pokušajima da se suspregne izgovor automatizama
Teorije o porijeklu govornih automatizama
■ Povezanost s trenutkom ozljede mozga
– Kognitivno–bihevioralna aktivnost - izričaj koji je pacijent htio izreći malo prije ili tijekom samog trenutka ozljede
– Neuro-kemijska aktivnost - pojačana aktivacija limbičkog sustava (psovke)
■ Povezanost s prvim danima nakon ozljede
– Prvi izričaj koji je osoba pokušala izgovoriti
– Prvi izričaj koji je pacijent čuo
Kako Jackson (1879) objašnjava neurološku podlogu automatizama?
Objašnjava jezičnu proizvodnju na skali propozicionalnosti od visoko propozicijskog generiranog govora, kroz emocionalne i holističke izričaje do psovki, klišeja i automatiziranog govora.
Propozicijski govor
– generiran i upravljen aktivnošću Perisilvijanovog jezičnog područja lijeve hemisfere
Nepropozicijski govor
– upravljeni iz desne hemisfere
■ Desna hemisfera je jednako uključena u obradi automatskih i nepropozicijskih aspekata jezika (prozodija, emocionalni jezik, automatizmi, idiomi, metafore, i drugo koje ne uključuje direktne jezične procese)
Lokalizacija automatizama?
■ Opsežna lezija prednjih dijelova mozga – pojava automatizama
■ Neleksički automatizmi – ozljeda u širokom području Brocine regije (teška afazija i govorna apraksija) s teško narušenim fonološkim sustavom lijeve hemisfere
■ Subkortikalna područja (limbički sustav, bazalni gangliji)
Koprolalija
nepristojne riječi
Palilalija
uzastopno ponavljanje istog vlastitog izričaja
Eholalija
ponavljanje tuđeg izričaja ili pitanja
Automatizmi koji se javljaju i kod drugih neuroloških bolesti osim afazije:
■ Gille de la Tourette syndrom - koprolalija
■ Epilepsija
– Ictal speech automatisms (ISA) – ponavljanje iste fraze ili rečenice
– Umjetno mucanje („artificial stuttering”) – uzrokovan neobično zakašnjelom slušnom povratnom spregom
Opiši proces proizvodnje riječi
■ Proces proizvodnje riječi započinje konceptom koji je nejezične prirode, može biti potaknut zvukom, okusom, slikom, mirisom, dodirom, pokretom (mreža stvari, osjeta,…)
1. Prva faza prizivanja riječi odnosi se na sadržaj/semantiku (aktivira se više odgovora)
2. Slijedi pronalazak odgovarajuće riječi u rječniku gdje se ponovno aktivira više sličnih riječi (semantički i leksički). Tada se vrši odabir jedne odgovarajuće riječi za izgovor
3. Odabir glasova za odabranu riječ (fonološko enkodiranje)
Kognitivni mehanizmi imenovanja
■ Modalno specifična leksička razina
– Slušni (fonološki)
– Vizualni (slika)
– Grafemski
■ Semantički sustav
■ Modalno specifični izlazni leksikon
– Izgovorene riječi
– Napisane riječi
Opiši proces imenovanja objekta.
- Prepoznavanje objekta
* analiza vizualnih značajki objekta - Pristup konceptualnom sustavu
- Pristup semantičkom sustavu
* značenje objekta na slici i povezivanje s riječi koja ga definira - Fonološki izlazni leksikon
* odabir fonema za ciljanu riječ - Fonološki izlazni međuspremnik
* sekvencioniranje fonema - Artikulacijsko programiranje
* motoričko planiranje i programiranje izvedbe - Izgovaranje riječi
Neuralna podloga teškoća imenovanja
Transkortikalna senzorna, globalna - semantički sustav - temporoparietalno lijevo
Nominalna - semantičko-fonološki pristup - stražnje donje temporalno lijevo
Wernickeova, konduktivna - fonološki izlazni leksikon - stražnje gornje temporalno lijevo
Brocina, transkortikalna motorička - leksičko-sintaktička veza - frontalni operkulum lijevo
Vrste teškoća imenovanja?
- Semantički temeljene teškoće imenovanja
- Fonološki temeljene teškoće imenovanja
- Optička afazija
Razlikovna obilježja teškoće imenovanja
*tablica slajd 18
Optička afazija
– Nemogućnost aktivacije semantički reprezentacija preko vizualne reprezentacije objekta
– Osoba imenuje riječ prema definiciji, ali istu ne može imenovati na slici
Kako ispitati sposobnost imenovanja?
■ Formalni testovi:
– PALPA test (Psycholinguistic Assessment of Language Processing in Aphasia, Kay i sur., 1992)
– Boston Naming Test (Kaplan i sur., 2000)
– An Object and Action Naming Battery (Druks & Masterson, 1999)
– Pyramids and Palm Trees (Howard & Patterson, 1992)
■ Neformalni zadaci:
– Imenovanje slika
– Prizivanje riječi prema definiciji
– Prizivanje riječi iz određene kategorije
– Procjena rime prezentiranih slika
Karakteristike podražaja
Karakteristike podražaja utječu na sposobnost imenovanja:
– Gramatička kategorija (imenice vs. glagoli)
– Semantička kategorija (živo vs neživo)
– Učestalost riječi – bolje imenovanje učestalih riječi
– Predočivost – bolje imenovanja visoko predočivih riječi nego li apstraktnih
– Duljina – bolje imenovanje kraćih riječi
– Poznatost – bolje imenovanje riječi koje su osobi osobno poznate
– Dob usvajanja – bolje imenovanje riječi koje su među prvima usvojene
Što nam je potrebno za ponavljanje?
■ Uredan sluh
■ Fonološka obrada
■ Kratkoročno pamćenje
■ Motorička izvedba
Koja 3 puta uključuje ponavljanje?
■ Direktan leksički put
– Slušno-fonološka analiza
– Fonološki ulazni leksikon
– Fonološki izlazni leksikon
– Fonološki izlazni međuspremnik
– Artikulacijsko programiranje
■ Leksičko-semantički put
– Slušno-fonološka analiza
– Fonološki ulazni leksikon
– Semantički sustav
– Fonološki izlazni leksikon
– Fonološki izlazni međuspremnik
– Motoričko planiranje
■ Slušno-fonološka pretvorba
– Slušno-fonološka analiza
– Fonološki izlazni međuspremnik
– Artkulacijsko programiranje
Što utječe na bolje ponavljanje?
■ Učestalost riječi – bolje ponavljanje riječi visoke učestalosti
■ Duljina riječi – bolje ponavljanje kraćih riječi
■ Apstraktnost/predočivost pojma – bolje ponavljanje visoko predočivih riječi
■ Uključenost fonološkog radnog/kratkoročnog pamćenja
Što kad je narušen direktan leksički put?
- oslanjanje na fonološki
– Ponavljanje fonološki slične, ali semantički pogrešne riječi
Što kad je narušen fonološki put?
- oslanjanje na leksički
- Lošije ponavljanje kraćih riječi nego dužih
– Ponavljanje pseudoriječi riječi kao fonološki slične riječi
– Ista količina pogrešaka neovisno o duljini, učestalosti i leksikalnosti podražaja
Što kad je bolje imenovanje u odnosu na ponavljanje?
teškoće fonološkog inputa, oslabljene veze prema rječniku i semantičkim reprezentacijama –> češće kod receptivnih afazija
Što kad je bolje ponavljanje u odnosu na imenovanje?
teškoće na razini koncepta, rječnika –-> češće kod ekspresivnih afazija
Koja afazija ima teškoće u obje sposobnosti?
Brocina
Što je proizvodnja diskursa?
Proizvodnja diskursa je komunikacija znanja i vjerovanja drugima ili sa drugima (Van Dijk, 2014).
Vrste diskursa?
– Proceduralni diskurs
– Deskriptivni diskurs
– Narativni diskurs
Što je konceptualizacija?
■ Konceptualizacija je predlingvistička razina govora
■ Definira se kao proces formiranja generalnih ideja temeljenih na specifičnom promatranju i iskustvu (Chafe, 1990)
■ Konceptualizacija povlači za sobom dva glavna procesa:
– Makroplaniranje – (namjera, izbor nužnih informacija, redoslijed informacija)
– Mikroplaniranje – oblikovanje informacije u lingvističku strukturu
■ Za vrijeme konceptualizacije pretvaramo našu ideju u strukturu koje se može verbalno izraziti
Koji su simptomi teškoća na razini konceptualizacije kod osoba s
afazijom?
- Smanjena informativnost (Cairns i sur., 2007; Carragher i sur., 2015; Marchall i sur., 1993)
- Veliki broj nerelevantnih informacija (Dean i Black, 2005; Cairns i sur., 2007; Marchall i sur., 1993)
- Pogreške u redoslijedu sadržaja (Carragher i sur., 2015; Hameister i Nickels, 2018)
Razine promatranja diskursa prema LUNA modelu (Dipper i sur., 2021)
Pragmatička komponenta –> makrostrukturno planiranje –> propozicijska komponenta –> lingvistička komponenta
- informativnost se proteže kroz sve komponente
Kako ispitati diskurs?
– Prepričavanje osobnih iskustava kroz spontani govor
– Neformalni razgovor
– Dijalog kroz strukturiranja pitanja
– Proceduralni diskurs (slijed radnji u nekoj aktivnosti)
– Opis slike (jedna slika)
– Pričanje priče prema seriji slika
– Prepričavanje pročitane priče
– Igranje uloga i sl.
Što u diskursu promatramo?
■ Informativnost (točnost i potpunost prenesenih informacija)
■ Produktivnost (količina proizvedenog)
■ Leksička obrada (leksička raznolikost, gramatičke vrste, parafazije, neologizmi)
■ Morfo-sintaktička složenost
■ Morfo-sintaktička točnost
■ Koherentnost (povezanost dijelova u cjelinu)
Makrolingvističke mjere teškoća u proizvodnji diskursa?
Koherentnost i kohezivnost
Koherentnost?
- sposobnost globalne, cjelovite organizacije priče, odnosno kako govornik povezuje događaje priče u koherentnu cjelinu iskazujući što je cilj, što predstavlja uvodni dio, pokušaje i ishode.
■ Lokalna koherentnost –u kojoj je mjeri svaki iskaz narativa konceptualno povezan s prethodnim. Pogreške lokalne koherencije uključuju stvaranje riječi bez jasnog referenta i promjenu teme
■ Globalna koherentnost - stvaranje iskaza koji mogu biti tangencijalni, konceptualno nekongruentni s pričom, propozicijska ponavljanja ili jednostavne dopune.
■ Smanjena koherentnost kod osoba s afazijom (Christiansen, 1995)
Kohezija?
Broj i vrsta kohezivnih sredstava – kriva uporaba kohezivnih veza, uključujući pogreške u anaforičkim zamjenicama, u slaganju broja i roda između zamjenica i imenica, kriva uporaba funkcionalnih riječi ili riječi semantički povezanih sadržajnih riječi.
Mikrolingvističke mjere teškoća u proizvodnji diskursa?
▪ Broj riječi
▪ Broj pojedine gramatičke kategorije
▪ Content unit (sadržajne jedinice) (Yorkston i Beukelman, 1980)
▪ CIU (correct information unit) – manji broj točnih informativnih jedinica (Nickolas i Brookshire, 1993)
▪ MLU (mean lenght of uterances) – prosječna dužina iskaza
▪ Type-token ratio (ukupan broj riječi podijeljen s brojem različitih riječi) - mjera leksičke raznolikosti
▪ T-unit – broj rečenica
▪ Gramatička kompleksnost i točnost
Mjere koje su istovremeno i mikro/makrolingvističke:
▪ Analiza glavnih koncepata (MCA)
➢ Smanjeni broj glavnih koncepata (Dalton i Richardson, 2019)
➢ Smanjena točnost i kompletnost glavnih koncepata (Hameister i Nickels, 2018)
Na što teškoće na razini diskursa imaju negativan utjecaj?
– Funkcionalnu komunikaciju
– Kvalitetu života
– Sudjelovanje u životu
