Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Afazije 1. kolokvij > Neverbalna komunikacija > Flashcards

Neverbalna komunikacija Flashcards

1
Q

Nabroji prednosti NVK.

A

Više dimenzija, kontinuirano, ima jači utjecaj kada su verbalni i neverbalni znakovi suprostavljeni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Nabroji nedostatke NVK.

A

Više dvosmisleno, često nenamjerno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Nabroji vrednote govornog jezika i kako se nazivaju.

A
  1. auditivna sredstva izražavanja (ritam, intonacija, napetost, pauza, tempo)
  2. vizualna sredstva izražavanja (geste, mimika, položaj tijela, kontekst, situacija)
  3. Psihološki aspekti govora
  4. Afektivnost

–> neleksička sredstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je fenomen polisenzorike?

A

Korištenje svih dostupnih osjetila istovremeno što dovodi do optimalne percepcije i skladne cjeline.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Nabroji verbalne modalitete komunikacije s osobama s afazijom u logopediji (Pierce, 2019).

A
  • Govor/verbalno (Speech Pathology
    Australia, 2011)
  • Pisanje (Beeson & Egnor, 2006)
  • Čitanje (Howard is ur., 1985)
  • Ponavljanje (Tanemura, 1999)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Nabroji neverbalne modalitete komunikacije s osobama s afazijom u logopediji (Pierce, 2019).

A
  • Grafičko/slikovno (Iacono, Mirenda & Beukelman, 2009)
  • Gestovno/manualno (Rose i sur., 2013)
  • Glazba/melodija (Pierce i sur., 2017)
  • Facijalna ekspresija (Iacono i sur., 2009)
  • Augmentativno i alternativno (Speech Pathology Australia, 2011)
  • Crtanje (Purdy & Van Dyke, 2011)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je multimodalna komunikacija?

A

Prijenos poruke kroz više kanala.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Podjela gesti?

A
  • Manualne geste - pokreti ruku
  • Nemanualne - pokreti čitavog tijela
  • slijeganje ramenima
  • kimanje glavom
  • facijalna ekspresija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Vrste gesta prema Kendonovom kontinuumu (Sekine i sur., 2013)

A
  • Geste mogu biti od nejezičnih do u potpunosti jezične. Prateći taj kontinuum geste se dijele:
  • gestikulacija - obavezno prati govor
  • simbolička gesta ili amblemi - može pratiti govor
  • pantomima - govor izostaje
  • znakovni jezik - govor izostaje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Podjela gestikulacije prema Kendonovom kontinuumu?

A
  • deiktičke geste ili geste pokazivanja
  • ikoničke geste
  • metaforičke geste
  • ritmičke geste
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Ikonička gesta

A

predstavljaju obilježja objekta, prostorne odnose i radnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Deiktička gesta ili gesta pokazivanja

A

povezuju govor s nekom osobom, predmetom, lokacijom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Metaforička gesta

A

apstraktnu ideju dovode u doslovniji, konkretan oblik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Ritmičke geste

A

oni samo održavaju ritam govora i ne prenose nikakav semantički sadržaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Simbolička gesta ili amblemi

A
  • prenose značenje neovisno o govoru
  • konvencionalne, kulturološki uvjetovane gestama koje se koriste kao zamjena za riječi
  • neki dobri primjeri su palčevi gore, kimanje glavom, slijeganje ramenima, mahanje rukom za pozdrav, oblik prstiju za ok, znak mira i srednji prst
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Zašto je proizvodnja simboličke geste lakša osobama s afazijom nego li proizvodnja ikoničkih gesta?

A
  • ne zahtijevaju prethodan pristup semantičkim reprezentacijama
  • proizvodnja je amblema upravljena desnom hemisferom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Pantomima

A
  • Pantomima je jedinstvena vrsta geste za koju se većina autora slaže da obuhvaća pokrete šake, prstiju i ruke bez istovremenog pojavljivanja verbalnog izraza (Scharp i sur., 2007).
  • Razlikuje se od ikoničke geste po tome što ju ne prati govor
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Neuralna podloga povezanosti geste i jezika

A

Aktivacija istih područja u mozgu za izvođenje radnje i razumijevanje/izgovaranje riječi za tu radnju (Hauk i sur., 2004; Buccino i sur., 2001).
Zamišljanje izvođenja neke radnje ili samo razmišljanje o toj radnji o kojoj bi se željelo govoriti aktivira motoričke regije za tu radnju koja su izvor reprezentacijske geste. (Hostter i Alibali, 2010).
Gesta i jezik povezani su na konceptualnoj razini prije nego se razdvajaju u paralelne kanale (McNeill, 2005; Sketch model – De Ruiter, 2000).
Promatranje geste utječe na govornu proizvodnju na jednaki način kao i izvođenje same geste - teorija zrcalnih neurona (Gentilucci i sur., 2006; Buccino i sur., 2006 )

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koje su teorije o ulozi geste u komunikaciji?

A

Komunikacijska funkcija
* De Ruiter, 2000; Kendon, 1994
Podrška konceptualnoj obradi
* Information packaging hypothesis (Kita, 2000)
* MAM hipoteza („Mutually Adaptive Modalities hypothesis“, de Ruiter, 2006)
Leksički priziv
* LRH (Lexical retrieval hypothesis, Kraus i sur., 2000; Hader & Butterworth, 1997)

20
Q

Kakva je uloga geste u komunikaciji?

A

NADOPUNJUJUĆA
* povećava informativnost izgovorenog (spacijalne informacije), poboljšava interpretaciju i razumijevanje izričaja osobe s afazijom
KOMPENZACIJSKA
* zamjenjuje govor
FACILITIRAJUĆA
* potiče prizivanje fonološkog oblika riječi iz mentalnog leksikona i tijekom vlastite proizvodnje geste i tijekom promatranje geste/radnje sugovornika

21
Q

Gesta kod afazije

A

UREDNA SPOSOBNOST UPORABE GESTE (narušen samo verbalni modalitet)
* Jednako koriste gestu
* Koriste gestu i više nego uredna populacija

NARUŠENA SPOSOBNOST UPORABE GESTE (narušena oba modaliteta podjednako)
* Manje koriste gestu nego uredna populacija

22
Q

Čimbenici koju utječu na količinu i učinkovitost gestikuliranja kod osoba s afazijom

A
  • Vrsta geste
  • Vrsta jezične teškoće
  • Motorički poremećaj (hemipareza, apraksija)
  • Vrsta i težina afazije
  • Vrsta zadatka
  • Iskustvo
  • Komunikacijski partner
23
Q

Uloga vrste geste u prizivanju riječi

A

Ikoničke geste
* „Semantički sadržaj geste ima ključnu ulogu u prizivanju riječi”
(Krauss i sur., 2000)
Neikoničke geste
* Geste bez značenja ne utječu na leksički priziv

24
Q

Uloga vrste jezične teškoće na učinkovitost geste u prizivanju riječi kod osoba s afazijom - fonološke teškoće

A
  • Osobe s fonološkim teškoćama bolje prizivaju riječi uz primjenu gestovne terapije
  • Više profitiraju pacijenti čije su teškoće prizivanja leksičko-fonološki temeljene nego li pacijenti čije su teškoće prizivanja riječi uzrokovane teškoćama na razini semantičkog sustava (Rose i Douglas, 2001; Rose i sur., 2002; Bonifazi i sur., 2013).
25
Q

Uloga vrste jezične teškoće na učinkovitost geste u prizivanju riječi kod osoba s afazijom - leksičko-semantičke teškoće

A
  • Osobe s teško narušenom semantičkom obradom nemaju koristi od geste u prizivanju riječi (Cocks i sur., 2013; Hogrefe i sur., 2017; Van Nispen i sur.,2016; Hogrefe i sur., 2012)
  • Osobe s velikim teškoćama u prizivanju riječi ne reagiraju na poticanje gestom (Rodriguez i sur.,
    2006; Raymer i sur., 2006)
26
Q

Na što hemipareza nema, a limbička apraksija ima utjecaja u proizvodnji geste kod osoba s afazijom?

A

Raznolikost geste
Količinu gestikuliranja
Različite gestovne reprezentacijske tehnike tijekom pantomime
Razumljivost geste

27
Q

Nefluentne afazije - geste

A
  • više koriste gestu što je veća jezična teškoća
  • više koriste simboličku gestu i pantomimu kako bi nadopunile ili zamijenile govor
28
Q

Brocina afazija vs Wernickeova afazija

A

više gesti sa značenjem kod Brocine afazije, više gesti bez značenja kod Wernickeove afazije

28
Q

Drugi čimbenici koji utječu na količinu gestikuliranja kod osoba s afazijom

A

VRSTA ZADATKA - više koriste geste tijekom proceduralnog diskursa nego li tijekom opisa slikovnog slijeda događaja
ISKUSTVO - više gestikulacije o događajima i radnjama koje su osobno iskusili nego li o događajima koje su vidjeli na slici
KOMUNIKACIJSKI PARTNER - više koriste gestu u komunikaciji s nepoznatim ljudima

29
Q

Teška afazija

A
  • Veći prijenos poruke putem geste nego li putem govora
  • Raznolika uporaba geste ovisno o semantičkoj obradi i apraksiji
29
Q

Funkcije multimodalne komunikacije u rehabilitaciji afazije

A

POBOLJŠANJE VERBALNE KOMUNIKACIJE
* Glavni cilj:
* Poboljšanje jezičnog izlaza
* Prizivanje riječi
* Koriste se:
* Multimodalni ključevi i modeliranje od strane terapeuta - stimulacijski pristup
* Multimodalni zadaci

POBOLJŠANJE TOTALNE KOMUNIKACIJE
* Glavni cilj:
* uspješan prijenos poruke, a ne oporavak određenog modaliteta
* povećanje preostalog govora
* alternativni komunikacijski kanal na koji će se pacijenti prebaciti kada govor „zakaže”

30
Q

Prednosti i nedostaci neverbalne komunikacije

A

PREDNOSTI
* Uvijek je prisutna, kontinuirana i ima komunikativnu vrijednost.
* Može upotpuniti, ponoviti i naglasiti izgovorene riječi.
* Može zamijeniti riječi, regulirati govor i osporavati izgovoreno, a to sve su zapravo i njene funkcije.
* Iskazivanje osjećaja i stanja u kojem se osoba nalazi.
* Zbog dvosmislenosti neverbalnog ponašanja, postoji mogućnost prijevare, odnosno može se osobu uvjeriti u suprotne stavove od onih u koje osoba vjeruje i mogu se sakriti pravi osjećaji
NEDOSTACI
* Svi neverbalni znakovi ne tumače se jednako u svim kulturama i ovise o rodu osobe koja ih koristi, kao i o vremenu i prostoru.

30
Q

Vrste rehabilitacija afazije?

A

VERBALNE TERAPIJE (uključuju govor i/ili ortografiju. Može uključivati slikovne podražaje.)
MULTIMODALNE TERAPIJE (uključuju gestu, glazbu, crtanje, AAC i sl. Može koristiti i govor/ortografiju)
- neverbalni modaliteti s ciljem poticanja verbalnog/poboljšanja učenja –> …poboljšanje verbalne komunikacije
- neverbalni modaliteti kao komunikacijska strategija –> …poboljšanje totalne komunikacije

31
Q

Kako se provode multimodalni terapijski programi?

A

Provodi se na dva načina:
1. Pasivna gestovna rehabilitacija (uporaba geste od strane logopeda, gledanje video zapisa)
2. Aktivna gestovna rehabilitacija (učenje i vježbanje upotrebe geste)

32
Q

Neki multimodalni terapijski programi?

A
  • Multimodal Communication Program (MCP; Purdy i Van Dyke, 2011)
  • Multi-Modality Aphasia Therapy (M-MAT; Attard, Rose & Lanyon, 2013)
  • Music and Multimodal Stimulation (M-STIM; Henning, 2016)
  • Verbotonalni pristup
33
Q

Što je verbalna apraksija?

A
  • Verbalna apraksija je neurološki, motorički poremećaj proizvodnje govora koji je karakteriziran usporenom brzinom govora, poteškoćama u proizvodnji glasova i narušenom prozodijom.
  • Verbalna apraksija nije poremećaj jezika, iako se rijetko javlja bez afazije.
34
Q

Postojeći terapijski pristupi u rehabilitaciji verbalne apraksije

A

Artikulacijsko - kinematski pristupi
* naglašavaju intenzivno vježbanje/ponavljanje ciljnog glasa
* podrazumijeva interakciju motorike i vanjskih senzornih informacija (slušnih, vizualnih i taktilnih)
Kontrola brzine i ritma
* apraksija uključuje poremećaj vremenske proizvodnje govora
* koriste melodiju, ritam i/ili naglasak kako bi poboljšali artikulaciju
AAC
* Pisanje
* Komunikacijske ploče
* Aplikacije

35
Q

Artikulacijsko - kinematski pristupi

A

Temeljeni na principima teorije motoričkog učenja (eng. Motor learning theory - MLT)
* 1. Multiple Input Phoneme Therapy (MIPT)
* 2. Sound Production Treatment for Apraxia
* 3. Speech Motor Learning Treatment Approach (SML)
* 4. Phonomotor Treatment (PMT)
* 5. Phomentic placement therapy (PPT)
Temeljeni na principima senzornog signaliziranja
* 6. Integral Stimulation (Rosenbek’s 8-Step Continuum)
* 7. PROMPT© (Prompts for Restructuring Oral Muscular Phonetic Targets)
* 8. Script Training

36
Q

Kontrola brzine i ritma

A
  1. Contractive Stress
  2. Metronomic Pacing (Rhythmic Pacing Strategies)
  3. Metrical Pacing
  4. Melodic Intonation Therapy (MIT)
37
Q

Verbotonalni pristup i ostali pristupi u terapiji govorne apraksije – Što im je zajedničko?

A
  • korištenje podražaja koji nisu riječ kako bi se olakšala i ojačala fonološka svjesnost i znanje o slijedu glasova
  • Osim na artikulacijsku točnost utječemo i na:
  • produkciju govora (ekspresivni jezik općenito)
  • percepciju govora (receptivni jezik)
  • korespondenciju između grafema i fonema (aleksija)
  • i fonema do grafema (agrafija)
38
Q

Što je bitno uzeti u obzir pri odabru multimodalnih terapijskih programa, tipova neverbalne komunikacije i terapijskih zadataka?

A

Čimbenike koju mogu utjecati na njihovu učinkovitost u postizanju cilja (npr. apraksija, vrsta jezične teškoće, vrsta i težina afazije, uloga komunikacijskog partnera i sl.)

39
Q

Slušni podražaj?

A

Verbalne upute, modeliranje, slušna povratna sprega, optimalno slušanje, autokorekcija

40
Q

Vizualni podražaj?

A

Slika/dijagrami artikulatora, vizualno modeliranje, ortografija

41
Q

Taktilno-kinestetski podražaj

A

Dodir, pritisak, osjet

42
Q

Govorne vrednote

A

Ritam, tempo, melodija, trajanje, naglasak

43
Q

Hijerarhijski pristup

A

Glas, slog, riječ, sintagma, rečenica

Afazije 1. kolokvij (10 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions