Neverbalna komunikacija Flashcards
Nabroji prednosti NVK.
Više dimenzija, kontinuirano, ima jači utjecaj kada su verbalni i neverbalni znakovi suprostavljeni
Nabroji nedostatke NVK.
Više dvosmisleno, često nenamjerno
Nabroji vrednote govornog jezika i kako se nazivaju.
- auditivna sredstva izražavanja (ritam, intonacija, napetost, pauza, tempo)
- vizualna sredstva izražavanja (geste, mimika, položaj tijela, kontekst, situacija)
- Psihološki aspekti govora
- Afektivnost
–> neleksička sredstva
Što je fenomen polisenzorike?
Korištenje svih dostupnih osjetila istovremeno što dovodi do optimalne percepcije i skladne cjeline.
Nabroji verbalne modalitete komunikacije s osobama s afazijom u logopediji (Pierce, 2019).
- Govor/verbalno (Speech Pathology
Australia, 2011) - Pisanje (Beeson & Egnor, 2006)
- Čitanje (Howard is ur., 1985)
- Ponavljanje (Tanemura, 1999)
Nabroji neverbalne modalitete komunikacije s osobama s afazijom u logopediji (Pierce, 2019).
- Grafičko/slikovno (Iacono, Mirenda & Beukelman, 2009)
- Gestovno/manualno (Rose i sur., 2013)
- Glazba/melodija (Pierce i sur., 2017)
- Facijalna ekspresija (Iacono i sur., 2009)
- Augmentativno i alternativno (Speech Pathology Australia, 2011)
- Crtanje (Purdy & Van Dyke, 2011)
Što je multimodalna komunikacija?
Prijenos poruke kroz više kanala.
Podjela gesti?
- Manualne geste - pokreti ruku
- Nemanualne - pokreti čitavog tijela
- slijeganje ramenima
- kimanje glavom
- facijalna ekspresija
Vrste gesta prema Kendonovom kontinuumu (Sekine i sur., 2013)
- Geste mogu biti od nejezičnih do u potpunosti jezične. Prateći taj kontinuum geste se dijele:
- gestikulacija - obavezno prati govor
- simbolička gesta ili amblemi - može pratiti govor
- pantomima - govor izostaje
- znakovni jezik - govor izostaje
Podjela gestikulacije prema Kendonovom kontinuumu?
- deiktičke geste ili geste pokazivanja
- ikoničke geste
- metaforičke geste
- ritmičke geste
Ikonička gesta
predstavljaju obilježja objekta, prostorne odnose i radnje
Deiktička gesta ili gesta pokazivanja
povezuju govor s nekom osobom, predmetom, lokacijom
Metaforička gesta
apstraktnu ideju dovode u doslovniji, konkretan oblik
Ritmičke geste
oni samo održavaju ritam govora i ne prenose nikakav semantički sadržaj
Simbolička gesta ili amblemi
- prenose značenje neovisno o govoru
- konvencionalne, kulturološki uvjetovane gestama koje se koriste kao zamjena za riječi
- neki dobri primjeri su palčevi gore, kimanje glavom, slijeganje ramenima, mahanje rukom za pozdrav, oblik prstiju za ok, znak mira i srednji prst
Zašto je proizvodnja simboličke geste lakša osobama s afazijom nego li proizvodnja ikoničkih gesta?
- ne zahtijevaju prethodan pristup semantičkim reprezentacijama
- proizvodnja je amblema upravljena desnom hemisferom
Pantomima
- Pantomima je jedinstvena vrsta geste za koju se većina autora slaže da obuhvaća pokrete šake, prstiju i ruke bez istovremenog pojavljivanja verbalnog izraza (Scharp i sur., 2007).
- Razlikuje se od ikoničke geste po tome što ju ne prati govor
Neuralna podloga povezanosti geste i jezika
Aktivacija istih područja u mozgu za izvođenje radnje i razumijevanje/izgovaranje riječi za tu radnju (Hauk i sur., 2004; Buccino i sur., 2001).
Zamišljanje izvođenja neke radnje ili samo razmišljanje o toj radnji o kojoj bi se željelo govoriti aktivira motoričke regije za tu radnju koja su izvor reprezentacijske geste. (Hostter i Alibali, 2010).
Gesta i jezik povezani su na konceptualnoj razini prije nego se razdvajaju u paralelne kanale (McNeill, 2005; Sketch model – De Ruiter, 2000).
Promatranje geste utječe na govornu proizvodnju na jednaki način kao i izvođenje same geste - teorija zrcalnih neurona (Gentilucci i sur., 2006; Buccino i sur., 2006 )
Koje su teorije o ulozi geste u komunikaciji?
Komunikacijska funkcija
* De Ruiter, 2000; Kendon, 1994
Podrška konceptualnoj obradi
* Information packaging hypothesis (Kita, 2000)
* MAM hipoteza („Mutually Adaptive Modalities hypothesis“, de Ruiter, 2006)
Leksički priziv
* LRH (Lexical retrieval hypothesis, Kraus i sur., 2000; Hader & Butterworth, 1997)
Kakva je uloga geste u komunikaciji?
NADOPUNJUJUĆA
* povećava informativnost izgovorenog (spacijalne informacije), poboljšava interpretaciju i razumijevanje izričaja osobe s afazijom
KOMPENZACIJSKA
* zamjenjuje govor
FACILITIRAJUĆA
* potiče prizivanje fonološkog oblika riječi iz mentalnog leksikona i tijekom vlastite proizvodnje geste i tijekom promatranje geste/radnje sugovornika
Gesta kod afazije
UREDNA SPOSOBNOST UPORABE GESTE (narušen samo verbalni modalitet)
* Jednako koriste gestu
* Koriste gestu i više nego uredna populacija
NARUŠENA SPOSOBNOST UPORABE GESTE (narušena oba modaliteta podjednako)
* Manje koriste gestu nego uredna populacija
Čimbenici koju utječu na količinu i učinkovitost gestikuliranja kod osoba s afazijom
- Vrsta geste
- Vrsta jezične teškoće
- Motorički poremećaj (hemipareza, apraksija)
- Vrsta i težina afazije
- Vrsta zadatka
- Iskustvo
- Komunikacijski partner
Uloga vrste geste u prizivanju riječi
Ikoničke geste
* „Semantički sadržaj geste ima ključnu ulogu u prizivanju riječi”
(Krauss i sur., 2000)
Neikoničke geste
* Geste bez značenja ne utječu na leksički priziv
Uloga vrste jezične teškoće na učinkovitost geste u prizivanju riječi kod osoba s afazijom - fonološke teškoće
- Osobe s fonološkim teškoćama bolje prizivaju riječi uz primjenu gestovne terapije
- Više profitiraju pacijenti čije su teškoće prizivanja leksičko-fonološki temeljene nego li pacijenti čije su teškoće prizivanja riječi uzrokovane teškoćama na razini semantičkog sustava (Rose i Douglas, 2001; Rose i sur., 2002; Bonifazi i sur., 2013).
Uloga vrste jezične teškoće na učinkovitost geste u prizivanju riječi kod osoba s afazijom - leksičko-semantičke teškoće
- Osobe s teško narušenom semantičkom obradom nemaju koristi od geste u prizivanju riječi (Cocks i sur., 2013; Hogrefe i sur., 2017; Van Nispen i sur.,2016; Hogrefe i sur., 2012)
- Osobe s velikim teškoćama u prizivanju riječi ne reagiraju na poticanje gestom (Rodriguez i sur.,
2006; Raymer i sur., 2006)
Na što hemipareza nema, a limbička apraksija ima utjecaja u proizvodnji geste kod osoba s afazijom?
Raznolikost geste
Količinu gestikuliranja
Različite gestovne reprezentacijske tehnike tijekom pantomime
Razumljivost geste
Nefluentne afazije - geste
- više koriste gestu što je veća jezična teškoća
- više koriste simboličku gestu i pantomimu kako bi nadopunile ili zamijenile govor
Brocina afazija vs Wernickeova afazija
više gesti sa značenjem kod Brocine afazije, više gesti bez značenja kod Wernickeove afazije
Drugi čimbenici koji utječu na količinu gestikuliranja kod osoba s afazijom
VRSTA ZADATKA - više koriste geste tijekom proceduralnog diskursa nego li tijekom opisa slikovnog slijeda događaja
ISKUSTVO - više gestikulacije o događajima i radnjama koje su osobno iskusili nego li o događajima koje su vidjeli na slici
KOMUNIKACIJSKI PARTNER - više koriste gestu u komunikaciji s nepoznatim ljudima
Teška afazija
- Veći prijenos poruke putem geste nego li putem govora
- Raznolika uporaba geste ovisno o semantičkoj obradi i apraksiji
Funkcije multimodalne komunikacije u rehabilitaciji afazije
POBOLJŠANJE VERBALNE KOMUNIKACIJE
* Glavni cilj:
* Poboljšanje jezičnog izlaza
* Prizivanje riječi
* Koriste se:
* Multimodalni ključevi i modeliranje od strane terapeuta - stimulacijski pristup
* Multimodalni zadaci
POBOLJŠANJE TOTALNE KOMUNIKACIJE
* Glavni cilj:
* uspješan prijenos poruke, a ne oporavak određenog modaliteta
* povećanje preostalog govora
* alternativni komunikacijski kanal na koji će se pacijenti prebaciti kada govor „zakaže”
Prednosti i nedostaci neverbalne komunikacije
PREDNOSTI
* Uvijek je prisutna, kontinuirana i ima komunikativnu vrijednost.
* Može upotpuniti, ponoviti i naglasiti izgovorene riječi.
* Može zamijeniti riječi, regulirati govor i osporavati izgovoreno, a to sve su zapravo i njene funkcije.
* Iskazivanje osjećaja i stanja u kojem se osoba nalazi.
* Zbog dvosmislenosti neverbalnog ponašanja, postoji mogućnost prijevare, odnosno može se osobu uvjeriti u suprotne stavove od onih u koje osoba vjeruje i mogu se sakriti pravi osjećaji
NEDOSTACI
* Svi neverbalni znakovi ne tumače se jednako u svim kulturama i ovise o rodu osobe koja ih koristi, kao i o vremenu i prostoru.
Vrste rehabilitacija afazije?
VERBALNE TERAPIJE (uključuju govor i/ili ortografiju. Može uključivati slikovne podražaje.)
MULTIMODALNE TERAPIJE (uključuju gestu, glazbu, crtanje, AAC i sl. Može koristiti i govor/ortografiju)
- neverbalni modaliteti s ciljem poticanja verbalnog/poboljšanja učenja –> …poboljšanje verbalne komunikacije
- neverbalni modaliteti kao komunikacijska strategija –> …poboljšanje totalne komunikacije
Kako se provode multimodalni terapijski programi?
Provodi se na dva načina:
1. Pasivna gestovna rehabilitacija (uporaba geste od strane logopeda, gledanje video zapisa)
2. Aktivna gestovna rehabilitacija (učenje i vježbanje upotrebe geste)
Neki multimodalni terapijski programi?
- Multimodal Communication Program (MCP; Purdy i Van Dyke, 2011)
- Multi-Modality Aphasia Therapy (M-MAT; Attard, Rose & Lanyon, 2013)
- Music and Multimodal Stimulation (M-STIM; Henning, 2016)
- Verbotonalni pristup
Što je verbalna apraksija?
- Verbalna apraksija je neurološki, motorički poremećaj proizvodnje govora koji je karakteriziran usporenom brzinom govora, poteškoćama u proizvodnji glasova i narušenom prozodijom.
- Verbalna apraksija nije poremećaj jezika, iako se rijetko javlja bez afazije.
Postojeći terapijski pristupi u rehabilitaciji verbalne apraksije
Artikulacijsko - kinematski pristupi
* naglašavaju intenzivno vježbanje/ponavljanje ciljnog glasa
* podrazumijeva interakciju motorike i vanjskih senzornih informacija (slušnih, vizualnih i taktilnih)
Kontrola brzine i ritma
* apraksija uključuje poremećaj vremenske proizvodnje govora
* koriste melodiju, ritam i/ili naglasak kako bi poboljšali artikulaciju
AAC
* Pisanje
* Komunikacijske ploče
* Aplikacije
Artikulacijsko - kinematski pristupi
Temeljeni na principima teorije motoričkog učenja (eng. Motor learning theory - MLT)
* 1. Multiple Input Phoneme Therapy (MIPT)
* 2. Sound Production Treatment for Apraxia
* 3. Speech Motor Learning Treatment Approach (SML)
* 4. Phonomotor Treatment (PMT)
* 5. Phomentic placement therapy (PPT)
Temeljeni na principima senzornog signaliziranja
* 6. Integral Stimulation (Rosenbek’s 8-Step Continuum)
* 7. PROMPT© (Prompts for Restructuring Oral Muscular Phonetic Targets)
* 8. Script Training
Kontrola brzine i ritma
- Contractive Stress
- Metronomic Pacing (Rhythmic Pacing Strategies)
- Metrical Pacing
- Melodic Intonation Therapy (MIT)
Verbotonalni pristup i ostali pristupi u terapiji govorne apraksije – Što im je zajedničko?
- korištenje podražaja koji nisu riječ kako bi se olakšala i ojačala fonološka svjesnost i znanje o slijedu glasova
- Osim na artikulacijsku točnost utječemo i na:
- produkciju govora (ekspresivni jezik općenito)
- percepciju govora (receptivni jezik)
- korespondenciju između grafema i fonema (aleksija)
- i fonema do grafema (agrafija)
Što je bitno uzeti u obzir pri odabru multimodalnih terapijskih programa, tipova neverbalne komunikacije i terapijskih zadataka?
Čimbenike koju mogu utjecati na njihovu učinkovitost u postizanju cilja (npr. apraksija, vrsta jezične teškoće, vrsta i težina afazije, uloga komunikacijskog partnera i sl.)
Slušni podražaj?
Verbalne upute, modeliranje, slušna povratna sprega, optimalno slušanje, autokorekcija
Vizualni podražaj?
Slika/dijagrami artikulatora, vizualno modeliranje, ortografija
Taktilno-kinestetski podražaj
Dodir, pritisak, osjet
Govorne vrednote
Ritam, tempo, melodija, trajanje, naglasak
Hijerarhijski pristup
Glas, slog, riječ, sintagma, rečenica
