Neurogeni poremećaji čitanja Flashcards
Nabroji 5 jezičnih modaliteta.
- slušanje
- govorenje
- čitanje
- pisanje
- gestikulacija
Razvojne faze čitanja (Uta Frith, 1986)
- Logografska faza
* Dijete pamti sliku neke riječi i čita ju i piše kao „sliku” - Alfabetska faza
* Razvoj fonološke svjesnosti
* Veza fonem-grafem (površinska ortografija)
* Razvoj dekodiranja - Ortografska faza
* Pamćenje ortografskih predodžbi riječi gdje dijete više ne mora koristiti fonološki put
* Razvoj vještog čitanja – vješti čitači se oslanjaju na izravan pristup ortografskim predodžbama riječi koje povezuju sa značenjem (leksički put)
* I dalje oslanjanje na fonološki put kad čitaju rijetke riječi, nepoznate riječi, nepoznata imena i pseudoriječi
Preduvjeti usvajanja vještina čitanja i pisanja
- Biološka zrelost
- Prosječne jezične sposobnosti
- Prosječne kognitivne sposobnosti
- Predvještine čitanja
- Odgovarajuća sustavna poduka
Što znači usvojena vještina čitanja?
Točno i automatizirano dekodiranje pisanih informacija na način koji zahtjeva vrlo malo pozornosti usmjerene na proces dekodiranja i njeno usmjeravanje na sadržaj teksta
Sustavi čitanja
- dobri čitači pretežno koriste svoju lijevu hemisferu za pristup čitanju
- tri osnovna sustava potrebna za čitanje:
- Brocino područje
- Wernickeovo područje
- okcipitalno temporalno područje oblika riječi
Neurobiologija čitanja
- na ulaznoj razini isti neuralni supstrat kao ostali vidni podražaji
- u transparentnim jezicima kod odraslih čitača se za konverziju slovo-glas aktivira lijevi planum temporale
- povećana razina moždane aktivacije tijekom čitanja je zabilježena u:
- lijevoj hemisferi-donja čeona vijuga, angularna vijuga, supramarginalna vijuga, gornja i srednja sljepoočna vijuga, lingualna vijuga, cuneus, bazalni gangliji;
- desnoj hemisferi-prednja cingularna vijuga, cuneus, lingualna vijuga, prednja gornja i srednja sljepoočna vijuga (Ment i Constable, 2007)
Što je stečena disleksija?
- Stečeni poremećaj čitanja uzrokovan ozljedom mozga
(Benson & Ardila, 1996) - Dejerine (1891) je prvi opisao slučaj dva pacijenta s moždanim udarom, a postmortalno je otkriveno:
- ozljeda parijetalnog režnja koja je uključivala 3/4 angularnog girusa: aleksija s agrafijom
- ozljeda lijevog okcipitalnog režnja: aleksija bez agrafije
Podjela modela čitanja riječi
- Serijalni modeli – jednosmjerne veze
- Dual-route kaskadni model (Coltheart i sur., 2001)
- Logogen model (Whitworth i sur., 2005, temeljen na Mortonovom i Pattersonovom logogen modelu - Paralelni modeli – dvosmjerne veze
- Konekcionistički Triangle model (McClelland, 1989)
Dual-route Cascaded (DRC) model
(Colheart i sur., 2001)
DIJELOVI MODELA:
1. Analiza vizualnih značajki – analiza individualnih dijelova pojedinog grafema
2. Analiza grafema – prepoznavanje grafema, prepoznavanje grafema u odnosu na druge grafeme i prepoznavanje grafema unutar riječi
3. Ortografski ulazni leksikon – skladište vizualnog oblika poznatih riječi
4. Semantički sustav – povezivanje vizualnog oblika riječi sa značenjem riječi
5. Fonološki izlazni leksikon – skladište fonološkog oblika poznatih riječi
6. Fonološki sklop – rastavljanje fonološkog oblika riječi u individualne foneme za govornu proizvodnju
7. Grafem – fonem pretvaranje – pretvaranje grafema u odgovarajući fonem
PALPA model čitanja
(Whitworth i sur., 2005, temeljen na Mortonovom i Pattersonovom logogen modelu)
- Proces čitanja riječi se sastoji od nekoliko komponenti unutar logogen modela (Morton i Patterson, 1980):
1) vizualna ortografska analiza
2) vizualni/ortografski ulazni leksikon
3) semantički sustav
4) fonološki izlazni leksikon
5) fonološki sklop
6) Artikulacijsko programiranje
7) podleksička razina ortografsko-fonološke pretvorbe - Ovisno o tome koje komponente modela sudjeluju u procesu čitanja riječi razlikujemo tri pravca čitanja:
1) semantičko-leksički pravac
2) direktan leksički
3) subleksički pravac pretvorbe ortografsko u fonološko
Direktan leksički pravac
*Vizualna ortografska analiza –
prepoznavanje grafema na temelju vizualnih značajki
*Ortografski ulazni leksikon –
niz grafema se prepoznaje kao riječ
*Fonološki izlazni leksikon –
pristupanje fonološkom obliku riječi
* Fonološki sklop – prepoznavanje slijeda fonema u riječi
*Artikulacijsko programiranje –
planiranje pokreta potrebnih za
izgovor riječi
*ČITANJE POZNATIH RIJEČI NA GLAS
Leksičko-semantički pravac
*Vizualna ortografska analiza –
prepoznavanje grafema na temelju
vizualnih značajki
*Ortografski ulazni leksikon – niz
grafema se prepoznaje kao riječ
*Semantički sustav – pristup značenju riječi (razumijevanje riječi)
*Fonološki izlazni leksikon –
pristupanje fonološkom obliku riječi
*Fonološki sklop – prepoznavanje
slijeda fonema u riječi
*Artikulacijsko programiranje –
planiranje pokreta potrebnih za izgovor riječi
*ČITANJE POZNATIH RIJEČI NA GLAS
*RAZUMIJEVANJE PROČITANOG
Neleksički ili subleksički pravac
*Vizualna ortografska analiza – prepoznavanje grafema na temelju vizualnih značajki
*Ortografsko pretvaranje u fonološko
– dekodiranje grafem po grafem
*ČITANJE NERIJEČI I NEPOZNATIH RIJEČI NA GLAS
Konekcionistički Triangle model (McClelland, 1989)
- Podrazumijeva dvosmjernu vezu između:
1. Ortografije
2. Semantike
3. Fonologije - Nema razlike između leksičkog i neleksičkog pravca čitanja
Disleksija
- Očituje se u:
- Sporijoj brzini čitanja
- Nižoj razini točnosti
- Nerazumijevanju pročitanog
- Osnovni simptomi proizlaze iz teškoća fonološke obrade:
- Teškoće fonološke svjesnosti
- Smanjen opseg radnog pamćenja
- Spor leksički priziv