Kvaliteta života Flashcards

1
Q

Nabroji faze psihičkog suočavanja.

A

➢ prva poboljšanja → nada
➢ nestrpljivost
➢ depresija
→ očaj
→ krivnja
→ bijes

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je potrebno?

A

➢pozitivna energija
➢određivanje prioriteta
➢raščlaniti zadatke na manje korake
➢iscjeljujuća moć sna
➢svakodnevno postavljanje novih, malih izazova
➢vjera okoline u oporavak
➢ohrabrivanje okoline
➢hvaliti svakodnevne male pobjede
➢usredotočiti se na sposobnost, a ne nesposobnost
➢prihvatiti potporu, ljubav i pomoć drugih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Nabroji faktore koji značajno narušavaju kvalitetu života.

A

 Emocionalna nestabilnost/depresija
 Težina afazije i komunikacijske teškoće
 Dodatni medicinski problemi
 Fizička aktivnost
 Društvena podrška

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Osobe s kakvom vrstom afazijoe imaju narušeniju kvalitetu života?

A

Posteraro i sur. (2006)
 Osobe s fluentnim tipom afazije imaju značajno višu kvalitetu života nego osobe s nefluentnim tipom afazije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

LJESTVICE PROCJENE KVALITETE ŽIVOTA OSOBA S AFAZIJOM

A

➢ Stroke and Aphasia Quality of Life Scale‐39 (Hilari, Byng, Lamping, & Smith, 2003, SAQOL) - sastoji se od 39 tvrdnji, podijeljenih u 4 područja (fizičko zdravlje, komunikacija, psihosocijalni aspekt i energija)
➢ American Speech Language Hearing Association’s Quality of
Communication Life Scale (QCL; Paul et al., 2004)
➢ Stroke Specific Quality of Life Scale (SS-QOL) (Williams et al. 1999)
➢ Communication Confidence Rating Scale for Aphasia (CCRSA)
(Cherney L.R., Babbitt E.M., Semik P. & Heinemann A.W., 2011)
➢ Assessment for Living with Aphasia (ALA) (Kagan, A., SimmonsMackie, N., Victor, J. C., Carling-Rowland, A., Hoch, J., Huijbregts, M., et al., 2011) – A-FROM

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako uklopiti afaziju u obiteljsko okruženje?

A

➢svi članovi obitelji trebaju shvatiti da je cilj rehabilitacije postizanje maksimalne samostalnosti oboljelog
➢svi članovi obitelji trebaju se ponašati odgovarajuće ne samo tijekom rehabilitacije nego i svakodnevno po završetku rehabilitacije
➢na oboljelog se ne trebaju stavljati pretjerani zahtjevi
→ treba nešto učiniti samo kad to zaista može!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Član obitelji kao pružatelj pomoći

A

➢članovi obitelji osobe koja je preživjela moždani udar imaju značajan kako pozitivan, tako i negativan utjecaj na ishode rehabilitacije
➢bliske osobe i socijalni faktori imaju jednaki utjecaj na ishode preživljavanja moždanog udara, kao i medicinski faktori (Kelly-Hayes i sur.,1988)
➢dobrobit i zadovoljstvo bližnjih utječe na njihovu mogućnost da podupiru osobu s afazijom i sudjeluju u njenoj rehabilitaciji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Intervencije usmjerene obitelji

A

➢ informacije (informacije o afaziji, MU, prognoze i dostupnost terapije)
➢ uvježbavanje praktičnih vještina (npr. kako olakšati komunikaciju)
➢ dobivanje praktične i emocionalne podrške od obitelji, prijatelja, susjeda i zajednice
➢ vrijeme koje imaju za sebe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Zašto su nužne ljestvice mjerenja kvalitete života?

A

 Pacijenti daju subjektivnu evaluaciju svog funkcioniranja, što omogućava logopedima i ostalim uključenim stručnjacima širu sliku kako MU i afazija utječu na pacijentov život
 Takvi podaci olakšavaju ciljano planiranje terapije
 Osobe s MU i afazijom trebaju dugotrajnu podršku koja uključuje i njihova psihološka stanja te intervencije usmjerene na zajednicu (Spaccavento i sur., 2014)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly