Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Afazije 1. kolokvij > Klasifikacija afazija > Flashcards

Klasifikacija afazija Flashcards

1
Q

Nabroji skupine definicija afazije.

A
  1. Netipološke
  2. Tipološke
  3. Kognitivne
  4. Socijalne
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Netipološke definicije afazije

A
  • Afazija je gubitak ili oštećenje jezika uzrokovano ozljedom mozga (Benson i Ardila, 1966)
  • Afazija je jedinstveni poremećaj i ne postoje podvrste!
  • Različita simptomatologija afazije rezultat je:
  • Različite težine ozljede mozga
  • Različitog definiranja jezika
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Tipološke definicije afazije

A
  • Afazija se odnosi na smetnje u nekoj ili svim vještinama govornog ili pismenog jezika, nastale ozljedom određenih područja mozga koja su specijalizirana za ove funkcije (Goodglass i Kaplan, 1983).
  • Postoje različite vrste afazija ovisno o:
  • različitom setu simptoma
  • ovisno o mjestu ozljede mozga
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kognitivne definicije afazije

A
  • Afazija je selektivno oštećenje kognitivnog sustava specijaliziranog za oblikovanje i razumijevanje jezika, ostavljajući ostale kognitivne kapacitete relativno netaknutima (Davis, 2000).
  • Polaze od pretpostavke da je kognicija temelj jezika → ako je jezik narušen moraju biti narušeni i neki aspekti kognicije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Socijalne definicije afazije

A
  • Afazija je poremećaj u formulaciji i recepciji jezika, nastao kao posljedica ozljede mozga te je povezana sa smanjenim sudjelovanjem u životnim događanjima i smanjenim ostvarenjima u željenim socijalnim ulogama (Simmons-Mackie, 2001).
  • Polaze od pretpostavke da afazija nije ograničena samo na jezične ili kognitivne sposobnosti već ima šire posljedice na pojedinca, članove njegove obitelji i širu okolinu mijenjajući pacijentov život i ograničavajući njegovu uključenost u društvo.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kolika je prevalencija neuroloških bolesti?

A

6,3% svih bolesti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je uzrok smrti u 85% neuroloških bolesti?

A

CVI i TOM

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kolika je prevalencija MU?

A
  • Moždani udar (MU) je treći uzrok smrtnosti u razvijenom zemljama (nakon koronarnih srčanih bolesti i karcinoma) gdje je 75-85% moždanih udara nastalo zbog ishemije, 10-15% zbog intracerebralnog krvarenja i 5-10% zbog subarahnoidalnog krvarenja (SAH) (WHO, 2006)
  • U Hrvatskoj je MU prvi uzrok smrti i prvi uzrok invalidnosti (Demarin, 2004)
  • U cijelom svijetu, pojavnost MU raste s porastom dobi, s većom učestalosti kod osoba iznad 85 godina (Feigin i sur., 2003)
  • Učestaliji kod muškaraca nego kod žena (Hegde, 2006)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kolika je prevalencija TOM-a?

A
  • Incidencija TOM-a u Europi u posljednjem desetljeću bila je 235 : 100 000 godišnje (Tagliaferri i sur., 2006).
  • Procjene iz Sjedinjenih Država pokazuju da 1-2% populacije, tj. oko pet milijuna ljudi, živi s invaliditetom kao posljedicom TOM-a (Fakhry i sur., 2004.; Kelly & Becker, 2001.).
  • Muškarci su ozlijeđeni 2-3 puta češće od žena, a prometne nesreće vodeći su uzrok TOM-a (Hegde, 2006).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kolika je prevalencija afazije?

A
  • Oko 2 milijuna ljudi je preboljelo MU, a više od polovice bolesnika je imalo afaziju (Hegde, 2006)
  • Kod pacijenata koji su prvi puta preboljeli ishemijski MU afazija se javlja (Engelter i sur., 2006.):
  • u 15% slučajeva mlađih od 65 godina i
  • u 43% slučajeva u dobi od 85 godina ili stariji
  • Brocina afazija se češće javlja kod mlađih osoba, a Wernickeova kod starijih.
  • Globalna i Wernickeova afazija je češća kod žena nego li kod muškaraca.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Objasni Wernicke-Geschwind model (1967).

A

Teorijski model afazija koji se temelji na vezi između simptoma afazije i mjesta ozljede mozga. Oštećenje u Wernickeovu području narušava jezično razumijevanje i uzrokuju Wernickeovu senzoričku afaziju. Brocino područje –> jezičnu proizvodnju –> Brocinu motoričku afaziju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Prema kojim kriterijima su rađene klasifikacije afazija?

A
  • kanali
  • simptomi govorne produkcije
  • lingvistički simptomi
  • mjesta oštećenja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Podjela afazija prema prema Luria (1976)

A

Luria je predložio sedam podvrsta afazije: eferentna motorička ili kinetička, aferentna motorička ili kinestetička, akustičko-agnostička, akustičko-amnestička, amnestička, semantička i dinamička. Luria je pretpostavio da u svakoj podvrsti afazije postoji poseban defekt obrade jezika. U Lurijinom pristupu podvrste i imena afazije odnose se na određenu razinu jezika koja je oštećena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Akustičko-agnostička

A

Ozljede sljepoočnog režnja; fonemska diskriminacija (fonološki slični glasovi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Akustičko-amnestička

A

Ozljede srednjih (neakustičkih dijelova) sljepoočnog režnja; verbalno pamćenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Amnestička

A

Semantička struktura riječi

17
Q

Semantička

A

Razumijevanje logičko-gramatičkih prostornih odnosa

18
Q

Aferentna motorička

A

Ozljede dijelova mozga iza motoričkog (postcentralno motoričko područje); razlikovanje glasova sličnih po mjestu i načinu tvorbe

19
Q

Eferentna motorička

A

Ozljeda čeono-sljepoočnog dijela; kinetička melodija govora, unutarnji govor

20
Q

Dinamička

A

Ozljeda čeonog režnja; verbalna inicijativa

21
Q

Podjela afazija prema Benson i Ardila (1996)

A

2 različita anatomska kriterija: afazija može biti pre-rolandička (prednja, nefluentna) ili post-rolandička (stražnja, fluentna); i afazija može biti povezana s patologijom u perisilvijanovom jezičnom području (perisilvijanove afazije); ili je afazija posljedica
oštećenje izvan ovog područja (ekstrasilvijanove afazije).

22
Q

Klasifikacija afazija prema Ardila (2010)?

A

Vrste:
1. primarna (centralna) afazija –> narušen jezični sustav: Wernickeova afazija tip I, II i III, Brocina afazija
2. sekundarna (periferna) afazija –> narušen mehanizam produkcije: Konduktivna afazija, SMA afazija
3. Afazija izvršnih funkcija –> narušena kontrola izvršnih funkcija: Ekstrasilvijanova (transkortikalna) afazija

23
Q

Podjela afazija prema Boston testu (BDAE, Goodglass i Kaplan, 1983)

A

Brocina: R
Transkortikalna motorička: R, P
Konduktivna: R, T
Nominalna: R, T, P
Wernickeova: T
Transkortikalna senzorička: T, P
Globalna: /
Miješana transkortikalna: P

24
Q

Klasifikacija Bostonske grupe

A
  • Fluentne vs. nefluente
  • Kortikalna vs. subkortikalne vs. transkortikalne
25
Q

Nefluentne afazije

A
  • Brocina afazija
  • Transkortikalna motorička afazija
  • Globalna afazija
  • Transkortikalna mješovita afazija
26
Q

Fluentne afazije

A
  • Wernickeova afazija
  • Konduktivna afazija
  • Anomija
  • Transkortikalna senzorička afazija
  • Subkortikalna afazija
27
Q

Glavni argumenti za klasificiranje afazije u vrste (Hedge, 2006)

A
  • Različita područja mozga kontroliraju različite jezične funkcije
  • Različite vrste afazija imaju različito mjesto ozljede
  • Različito mjesto ozljede mozga rezultira različitom vrstom afazije
  • Neke osobe s afazijom imaju fluentniji govor od drugih vrsta
  • Fluentne afazije = ozljeda iza Silvijeve pukotine vs. nefluentne afazije = ozljeda ispred Silvijeve pukotine
  • Jezično razumijevanje je kod nekih afazija bolje nego kod drugih
  • Dominantnost simptoma
  • Ponavljanje je očuvano kod nekih vrsta afazija
  • Različite vrste afazija iziskuju i različite oblike terapije
28
Q

Glavni argumenti protiv klasifikacija afazije u vrste (Hedge, 2006)

A
  • Mozak funkcionira kao integracijska jedinica koja kontrolira jezik u cjelini. Široko rasprostranjene anatomske veze između različitih dijelova mozga rezultira da ni jedno područje ne funkcionira izolirano jedno od drugog.
  • Ozljeda mozga može biti lokalizirana, ali ne nužno i funkcija. Specifičnu jezičnu funkciju može kontrolirati različita područja mozga i kod različitih pojedinaca različito.
  • Različita mjesta ozljede mozga utječu na većinu, ako ne i sve, jezične funkcije i modalitete
  • Pojedina vrsta afazija može biti uzrokovana ozljedom u različitim područjima mozga
  • Ozljeda u području vezanom za određenu vrstu afazije kod jednog pacijenta ne mora rezultirati istom vrstom afazije kod drugog pacijenta.
  • Razlike u fluentnosti mogu biti vezane s razlikama u težini afazije
  • Razumijevanje je narušeno kod svih vrsta afazije, ali u različitom stupnju
  • Dominantnost simptoma ne definira vrstu afazije. Isti simptomi mogu biti prisutni i kod drugih vrsta afazije u različitom stupnju.
  • Longitudinalna istraživanja su potvrdila promjene u vrsti afazije tijekom oporavka
  • Nije dokazano da različite vrste afazije zahtijevaju različite terapijske pristupe

Afazije 1. kolokvij (10 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions