Jezično razumijevanje Flashcards
Nabroji preduvjete urednog jezičnog razumijevanja.
- Uredno slušno funkcioniranje (Pettigrew et al., 2004; Binder, 2000; Divenyi i Robinson,1989)
- Uredna fonološka obrada akustičkih svojstava glasova (percepcija slušnog podražaja, razlikovanje i identifikacija fonema)
- Uredno prepoznavanje riječi (Ilvonen, 2006)
- Informacije o značenju riječi (Pulvermüller i Fadiga, 2010)
- Uredna slušna kratkoročna memorija riječi i rečenica
- Obrada sintakse
Modeli slušne obrade riječi
1) Serijalni/hijerarhijski/modularni modeli
* Patterson & Shewell, 1987 – psiholingvistički model obrade riječi (logogen model)
* Norris, McQueen, & Cutler, 2000 – Merge model
2) Paralelni i interaktivni aktivacijski modeli
* Marslen-Wilson, 1987 – Cohort model
* McClelland & Elman, 1986 – TRACE model
- Sadrže približno iste dijelove, ali različiti princip aktivacije (bottom up, top-down)
Patterson i Shewell logogen model (1987): faze slušne obrade riječi
Slušno prezentirana riječ –> SLUŠNA FONOLOŠKA ANALIZA (Prepoznajemo glasove analizirajući niz zvukova koje čujemo) –> FONOLOŠKI ULAZNI LEKSIKON (skladište za jedinice prepoznavanja slušno prezentiranih riječi koja pristupa slušnom obliku riječi na način da prepoznaje riječ kao poznatu) –> SEMANTIČKI SUSTAV (skladište značenja riječi koje se aktivira kao odgovor na prepoznatu riječ)
SLUŠNO FONOLOŠKA ANALIZA
Akustički ulaz –> Akustičko-fonetska svojstva govora –> apstraktna fonološka svojstva –> prepoznavanje fonema unutar nadolazećeg akustičkog vala
Primjerice, glas «b» ima nekoliko fonetskih značajki:
- suglasnik, okluziv, zatvornik, dvousneni i zvučan
- Prema Whitworth i sur. (2005), modelu razumijevanja izgovorene riječi, teškoće na razini slušne fonološke analize imat će za posljedicu narušeno ponavljanje riječi i pseudoriječi te narušenu fonološku percepciju i diskriminaciju, ali utjecat će i na ostale razine obrade riječi koje slijede.
- Franklin (1989) smatra da jezične teškoće na ovoj razini rezultiraju „gluhoćom za glasove“.
FONOLOŠKI ULAZNI LEKSIKON
- preslikavanje fonoloških značajki u leksičke reprezentacije (tj. riječi u mentalnom leksikonu) (Blumstein 2009; Pettigrew i sur., 2004).
- Teškoće na ovoj razini rezultiraju „gluhoćom za oblik riječi“ (Franklin, 1989) tj. narušena diskriminacija riječi od pseudoriječi
- Ponavljanje i fonološka percepcija i diskriminacija su očuvani, ali niz slušno prezentiranih glasova neće
biti prepoznat kao poznata riječ i, kao posljedica toga, razumijevanje će riječi biti narušeno.
SEMANTIČKI SUSTAV
- Treća se razina odnosi na pristup značenju odabrane riječi u semantičkom sustavu.
- Franklin (1989) opisuje ovaj poremećaj kao „gluhoća za značenje riječi“ odnosno kao teškoću pristupanja semantičkom sustavu iz slušnog ulaznog leksikona.
- Teškoće na razini pristupa semantičkom sustavu rezultirat će nemogućnošću razumijevanja
značenja slušno prezentirane riječi iako je slušno prezentirana riječ uredno percipirana i prepoznata kao prava riječ.
AKUSTIČKO-FONETSKA ANALIZA
Mnogi autori dodaju još jednu razinu, tzv. čistu akustičku analizu, koja prethodi ostalim razinama slušne obrade riječi opisanog modela jer je dokazano da i temporalne i spektralne karakteristike slušnog podražaja igraju veliku važnost u percepciji govora, a time i služe kao prediktori sposobnosti slušnog jezičnog razumijevanja (Divenyi i Robinson, 1989; Robin i sur., 1990).
MODEL RAZINA OBRADE TIJEKOM PREPOZNAVANJA RIJEČI (Blumstein, 2009)
- AKUSTIČKO-FONETSKA ANALIZA
- FONOLOŠKA ANALIZA
- LEKSIKON
Primarni uzroci teškoća jezičnog razumijevanja kod osoba s afazijom
- Narušena akustičko-fonetska obrada – narušena obrada spektralnih i temporalnih informacija (Luria, 1970; Divenyi i Robinson;1989; Robin i sur., 1990)
- Narušena fonološka obrada (Robson i sur., 2012, 2012b)
- Narušena leksička razina - hiperaktivacija normalnih reprezentacija (Milberg i sur., 1988; Janse, 2006; Wiener i sur., 2004; Blumstein i sur., 2000; Prather i sur.,1997)
- Narušena semantička razina (Rogalsky i sur., 2008; Gainotti i sur., 1982)
Kombinirani uzroci teškoća jezičnog razumijevanja
- Osobe s afazijom imaju fonoloških teškoća, ali i mnogi drugi faktori utječu na jezično razumijevanje kao što su:
- poteškoće u održavanju pažnje
- oštećenje sluha
- interakcija fonološke i leksičke razine
- Interakcija fonološke i morfološke razine
- koartikulacija
- drugi kontekstualni čimbenici (prijašnja jezična kompetencija, akustička i semantička ograničenja)
Različite vrste teškoća jezičnog razumijevanja
- Sue Franklin (1989) naglasila da teškoće jezičnog razumijevanja kod osoba s afazijom nikako ne smijemo promatrati na globalnoj razini, već da jezično razumijevanje podrazumijeva podslojeve po kojima se osobe s teškoća u jezičnom razumijevanju razlikuju
- razlikuje barem 5 različitih vrsta teškoća slušnog razumijevanja riječi:
- gluhoća za glasove
- gluhoća za formu riječi
- gluhoća za značenje riječi
- opći semantički poremećaj
- apstraktni semantički poremećaj
Pretpostavke slušnog jezičnog razumijevanja
- Slušno jezično razumijevanje narušeno je zbog poteškoća na bilo kojoj razini obrade riječi (najčešće na više njih)
- Ne mora nužno postojati veza između slušnog i pisanog razumijevanja (osim u slučajevima kad je sami semantički sustav narušen).
- Oštećenje na razini akustičke analize nužno će dovesti do teškoća na leksičkoj razini, ali se oštećenje na leksičkoj razini može pojaviti i kod pacijenta s urednom akustičkom obradom.
- Teško narušena akustička analiza ili pristup oblicima riječi utjecat će na semantički pristup, ali kad su periferne kontekstualne informacije dostupne, teškoće je moguće kompenzirati upotrebom konteksta.
- Oštećenje akustičke analize nužno će uzrokovati i jednako narušeno ponavljanje, no posljedične teškoće u razumijevanju mogu, ali i ne moraju postojati zajedno s teškoćama u ponavljanju.
Pretpostavke modela
- sposobnosti na bilo kojoj od ovih razina mogu biti izgubljene ili oštećene kao posljedica oštećenja mozga (Franklin, 1989; Whitworth et al., 2005)
- osobe s afazijom mogu imati oštećenje na jednoj ili više razina ili u vezama između njih (Franklin, 1989; Whitworth et al., 2005; Slevc eta al., 2011; Shelton&Caramazza; 1999; Ardila, 2010)
- teškoće na ranijim razinama uzrokovati će narušenu izvedbu na kasnijim razinama procesiranja riječi (Franklin, 1989; Whitworth et al., 2005; Boatman et al., 1995; Robson et al, 2012)
Tri podtipa Wernickeove afazije ovisno o tome koja je razina procesiranja riječi primarno narušena (Ardila, 2010).
Prepoznavanje fonema –> WA Akustičko-agnostička
Leksičko prepoznavanje –> WA Akustičko-amnestička
Semantičko prepoznavanje –> amnestička, nominalna ili ekstrasilvijanova senzorna afazija
Zašto je važno razumijeti različite vrste?
Važnost razumijevanja ovih različitosti u sposobnosti
jezičnog razumijevanja kod osoba s afazijom i otkrivanje o kojoj se vrsti teškoće u razumijevanju radi ima svoje implikacije za odabir terapije koja će najbolje poboljšati pacijentove jezične sposobnosti, kao i za savjetovanje vezano za odabir adekvatnih komunikacijskih metoda.
