lab simulacije potiskivanja Flashcards
acc to who je bilo pokušaja da se uspostavi veza između eksp psiho i psihoanalize?
erdelji
levinger i klark ispitivali hipotezu o?
potiskivanju
u labu
jung je pokazao da kad se od pps zatraži da asociraju na reči, neke od njih uzrokuju kakve latencije
vrlo velike
zašto acc to jung neke reči uzrokuju jako velike latencije
jer su neke povezane s kompleksima koji su nabijeni anksioznošću
njih ispitanik okleva da ispolji!
levinger i klark tražili od pps da asociraju na 60 reči i to kakve?
- neutralne (prozor, krava, drvo)
2. emo. obojene (svađa, ljutnja, strah)
emo obojene reči pobuđuju kakve galvanske reakcije kože?
jače
šta je mera emo.pobuđenosti kod levingera i klarka
galvanska reakcija kože
da li je bilo duže latencije odgovora kod slobodnog asociranja na emo.obojene reči?
da
kad su popunili test asocijacija na reči, pps su date reči za navođenje i traženo je da?
pokušaju da se prisete malopređašnjih asocijacija
kakvo je bilo prisećanje na reči nabijene jakim emo
slabo
kako su levinger i klark protumačili slabo sećanje na emo nabijene reči
frojdovskim potiskivanjem
bile su potisnute one reči povezane s kompleksima koji pobuđuju anksioznost
u poređenju s kontrolnim, neutralnim rečima
ajzenk i vilson ponudili alternativno objašnjenje, ukazujući na vezu između pamćenja i?
pobuđenosti!
ko ukazuje na vezu pamćenje-pobuđenost
ajzenk i vilson
klajnsmit i kaplan su u skp prikazali 8 reči i nakon svake od reči je prikazana?
cifra
kakve su bile reči kod klajnsmita
neke pobuđuju jak emo odg
neke su neutralne
pobuđujući efekt svake reči meren čime kod klajnsmita
galvanskom reakcijom kože
u koje grupe su podeljene reči kod klajnsmita i kaplana
iznad i ispod prosečne jačine galvanske reakcije
kod testiranja nakon kratke pauze, kakvo je bilo prisećanje VISOKOPOBUĐUJUĆIH REČI
slabo
nakon duže pauze, kakvo je bilo prisećanje VP reči
bolje postalo
da li su ustanovljene razlike između galvanske r. pobuđenih raznim besmislenim slogovima?
da
kako su klajsmat i k protumačili nalaze (vp reči se nakon kratke pauze slabo pamte ali se bolje pamte nakon duže pauze)
pomoću Vokerove teorije opadanja delovanja
vokerovom teorijom opadanja delovanja pretpostavlja se da svaka stavka koja se izloži ostavlja?
engram, memo trag
u početku postojanja traga javlja se koji proces
inhibicije
zašto se u početku postojanja traga javlja proces inhibicije
da se zaštiti trag u prvom stepenu konsolidacije
da l inh otežava ili olakšava izvlačenje traga
otežava
voker smatra da visoka pobuđenost dovodi do višeg nivoa početne inhibicije i tako je manje vrvatno izvlačenje stavke nakon kratkog roka, ali se pospešuje konsolidacija i vrvoća da će stavka moći da bude izvučena nakon duže pauze?
da
kakva je evidencija u prilog vokerove teorije
nije ubedljiva
da li su solidni empirijski nalazi koji sugerišu da visoka pobušenost dovodi do slabijeg momentalnog i boljeg odloženog prisećanja?
da
kakvo je prisećanje ispitano u studiji levingera
momentalno
ako su stavke potisnute, nakon duže pauze bi trebalo da?
ostanu potisnute
ako su stavke visoko pobuđene, nakon duže pauze?
trebalo bi da ih se prisetim
bedlijevi results kod momentalnog prisećanja
efekt levinger i klarka
bedlijevi rez nakon 28 dana
ljudi se bolje prisećali asocijacija na emo pobuđ reči nego na neutralne!
ef. potiskivanja treba da prati + ili - reči
-
ef. pobuđ treba prati+ ili - reči
oba
bedli je dobio da je prisećanje u početku slabije, prijatnih ili neprijatnih reči
oba
ovo podržava hipotezu o pobušenosti a ne potiskivanje
postoji moćna evidencija o ef.emocija u histeriji, ali kakva je evidence o potiskivanju u svakodn. ž
slabija
jel teško ili lako pokazati potiskivanje u eksp uslovima?
teško!
h. o potiskivanju se proverava u kokjoj oblasti
svedočenja očevidaca