Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Medicina > EKG > Flashcards

EKG Flashcards

1
Q

Karakteristike P vala?

A

Sirina do 0,10
Visina do 2,5mm
Jedva dvogrb s razmakom manjim od 0,04s (1 kockica) (jer se depolarizacija u desnom atriju gdje je SA cvor zbiva 0,03s prije nego u lijevom)
U V1 bifazican
Pozitivan u I. i II., varijabilan u III.
Postaje vislji u tahikarfiji pod utjecajem simpatikusa

Patologija- dilatacija/hipertrofija atrija, nodalni ritam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Karakteristike PQ intervala i osnovna patologija?

A

0,12 - 0,20s (3-5kockica)

Patologija:
   Skracen - preekscitacija (WPW i LGL)
   Produljen - AV blok 1
                       Digitalis
                        Vagotonija, bradikardija
                        Djeca - reumatski miokarditis
   Spusten - simpatikus
                     emfizem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Karakteristike QRS-a i osnovna patologija?

A

Sirina do 0,10 (siri u prekordijalnin odvodima)
Veca sirina - delta val, blok grane, hipertrofija

Visina ?
Niske voltaze su <5mm u perifernim i <10 u prekordijalnim
Svuda smanjene voltaze - miksedem, petikardijalni izljev;
frontalna mikrovoltaza - emfizem ili fizioloski

Prekretnica - od pocetka Q do vrha R, norm 0,02 u V1, 0,045 u V5
Prekretnica kasni u hipertrofiji- DV u desnim odvodima, LV u lijevim

Q - do 0,03s, do 1/4 R-a, nije cvorast
- fizioloski dubok i sirok, polozajniji u III., nestaje u inspiriju, moze ga se naci i u aVL i V5 i V6 (tu se radi o fizioloskom septalnom vektoru jer se lijevi dio septuma depolarizira prije desnog)
- Q u aVR-u je zrcalna slika R
- i najmanji q u V1 i 2 znak je infarkta/oziljka
R u lijevim, a S kao zrcalni R u desnim odvodima
S u V6, I i II jer se zadnji depolariziraju bazalni dijelovi ventrikula, pa opet imamo kratku promjenu smjera vektora

Patologija:
Sirok i velike amplitude, bizaran izgled- ventrikularni ritam
Visoke amplitude i kasnjenje prekretnice-hipertrofija
Sirok i kasnjenje prekretnice - blok grane
Niska voltaza do 5mm u perifernim, do 10 u prekordijalnin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Karakteristike ST segmenta i osnovna patologija?

A

Norm. izoelektrican ili spustena do 0,5mm uz uzlazni tok, cak i vise uz uzlazni tok je ok

Kad god postoje smetnje depolarizacije - QRS, postoje i smetnje finalne oscilacije - to su onda sekundarne promjene (za razliku od primarnih koje su same po sebi patoloske); dobro uocljivo u intermitentnom bloku grane ili preekscitaciji - i smetnje repolarizacije nestaju u normalnom udaru

Elevacija- ak IM (znak lezije), ak perikarditis

Lagana konkavna elevacija - vagotonus i rana repolatizacija kao fizioloska varijanta ( tada je i zadebljanje na pocetku ST i visok T val u lijevim prekordijalnim)

Horizontalna/silazna denivelacija 1mm i vise - koronarna bolest, digitalis, (subendokardni infarkt, straznji infarkt?)

Uzlazna denivelacija - pojacan rad simpatikusa, smetnje repolarizacije u hipertrofiji ventrikula (lijevog?)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Karakteristike T vala i osnovna ptologija?

A

Pozitivan gdje je i R dobro izrazen

Traje do 0,15s
Visina do 3mm (u standardnim)

Asimetrican - prvi lagani zaobljeni uspon, pa strmi pad

Norm negativan u aVR-u
Kod mladih (do 30, cesce zene) u V1, V2, V3, ev V4

Najlabilniji dio EKG-a, mijenja se pod utjecajem patoloskih no i brojnih fizioloskih stanja

Patologija:
nagativan, simetrican, zasiljen - ishemija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Karakteristike QT intervala i osnovna patologija?

A

Ovisi o frekvenciji, razlicite su granice za spol i dob
Prosjecno 0,35, a QTc do 0,44
Radi se o vremenu u kojem je ventrikul kontrahiran

Produljen - hipokalemija (DIURETICI), hipokalcemija

             - koronarna b, ak pl srce, cvi
             - amiodaron, sotalol

Skracen - digitalis

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Sto je to U val, karakteristike, osnovna patologija?

A

To je val repolarizacije septuma, javlja se nakon T-vala.
Norm do 1mm. Pozitivan

Veci od 1mm - hipokalemija
Pojava U vala diskordantnog T valu - moze biti prvi znak hipertrofije lijevog ventrikula, koronarna bolest

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koji lijekovi utjecu na interpretaciju EKG-a?

A

Digitalis
Antiaritmici (amiodaron i sotalol produljuju QT)
Simpatikomimetici
Diuretici (preko K)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Utjecaj DIGITALISA na EKG?

A

Produljen PQ u vidu AV bloka prvog stupnja
Horizontalna/silazna denivelacija ST segmenta
Skracen QT

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Fizioloski polozaj elektricne osi srca?

A

Intermedijarni ( vecinom 40-60)
Horizontalni
Vertikalni

Ugl pozitivan u svim standardnim odvodima, moze biti negativan u III. u slucaju horizontale ili malog kuta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kako pomocu standardnih odvoda odrediti elektricnu os?

A

Ako je pozitivan u sva tri - normalno

Ako je neg u I. - patoloska desna devijacija

Ako je neg u III. pogledaj II.
Neg i u II. - patoloska lijeva devijacija (iznad -30) - u patoloskoj lijevoj najvise R je u 1, na -30 R i S u 2. Su podjednaki, sto ie os vise lijevo S u 2 postaje dublji

Poz u II. pogledaj aVF
poz u aVF - normalno (0 do 30)
Izoelektrican - normalno (horizontalan)
Negativan - lijeva devijacija do -30

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Ocitovanje u EKGu pomaka vektora unaprijed i unazad? Rotacija srca i pomak tranzicijske zone?

A

Naprijed - Pojave se q zupci u standardnim odvodima

Nazad - pojave se S zupci u standardnim

Rotacija u smjeru kazaljke na satu - DV dolazi naprijed, LV dolazi natrag; tranzicijska zona se pomice u smjeru kazaljke, tj u lijevo, R i S su kednaki u V5 i 6 (S dublji u ostalima)

Rotacija suprotno smjeru kazaljke na satu - LV dolazi naprijed, DV dolazi natrag; tranzicijska zina pomice se udesno tj R i S su jednaki u V1 i 2 (u ostalima imamo vislji R)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako se ponasaju R i S iduci od V1 do V6, kakav je QRS kompleks u tim odvodima?

A

R raste
S se smanjuje
QRS neg u 1 i 2, izoelektrican u 3 i 4, poz u 5 i 6

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Gdje se fizioloski moze naci negativan T val?

A

U aVR-u (tamo je Q zrcalni R i cijeli QRS kompleks je negativan, p tako i T val)

U V1 i V2, pa sve do V4 kod mladih (do 30 god., cesce zene)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Gdje se fizioloski moze naci q zubac?

A

U aVR-u, radi se o zrcalnom R-u

U III. nestaje u inspiruju

U aVL, lijevim prekordijalnim - fizioloski septalni vektor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Nabroji neke fizioloske trajno izrazene varijante EKG-a i opisi ih!

A

RANA REPOLARIZACIJA

  • konkavna elevacija ST segmenta, cvoric/zadebljanje na pocetku
  • visok T val
  • ugl lijevi prekordijalni odvodi

JUVENILNI TIP
- negativan T val u V1-V4 u mladih do 30god, cesce zena

SINDROM RAVNIH LEDA
promjene ST i T

PROMJENE ELEKTRICNE OSI

17
Q

Prolazne promjene EKG-a pod fizioloskim utjecajima?

A

Pojacan tonus simpatikusa

  • tahikardija
  • povišen P val
  • spusen silazan PQ
  • spusten uzlazan ST (sidro)
  • nizak T val
  • normalizira se davanjem beta blokera

Vagotonija

  • bradikardija
  • nizak P val
  • PQ moze biti produljen
  • elevirana konkavna ST spojnica
  • visok T val

Nespecificne smetnje repolarizacije u vidu promjena ST spojnice i T vala koje kratko traju
- ortostaza, postprandijalno, pijenje hladne vode, pusenje, hiperventilacija

18
Q

EKG promjene sportskog srca?

A
  • trkaci, biciklisti, plivaci
    Hipertrofija i dilatacija srca, povecan udarni volimen u opterecenju, ostatna krv u ventrikulima u mirovanju
  • bradikardija (osobito nocu)
  • AV blok prvog stupnja i drugog stupnja tipa wenckebach (tip 1)
    —> oboje nestaje ukljucenjem simpatikusa ili eliminacijom vagusa atropinom
  • duboki S, visoki R
  • QRS sirok 0,10
  • u V1 rSr’ oblik
  • promjene ST i T sumnjive na ishemiju
19
Q

Gdje se najbolje vidi P val?

A

U II. odvodu jer je on najparalelniji s elektricnom osi atrija
I u V1 jer on lezi odmah iznad desnog atrija

20
Q

Koji odvod treba odabrati za mjerenje intervala?

A

II. odvod

21
Q

Hipertrofirija/dilatacija DESNOG ATRIJA - ocitovanje u EKG-u, uvrijezeni naziv, znacenje?

A

Naglasena je prva komponenta P vala:

  • U perifernim odvodima osobito II., III. i aVF - visok, zasiljen P val (nije produljen)
  • U V1 - naglasena prva desnoatrijska komponenta

Dijagnozu potkrepljuju znaci hipertrofije desne klijetke tipa visok R u V1

Zove se p-pulmonale, posljedica kron plucnog srca, no slicne promjene p vala vidaju se i u drugim stanjima (tahikarfija, hipoksija…)

22
Q

Hipertrofija/dilatacija LIJEVOG ATRIJA - kako izgleda na EKG-u, kako se taj izgled zove, sto ga sve uzrokuje?

A

Naglasena druga komponenta p vala:

  • u perifernim odvodima osobito II. p val je dvogrb (razmak izmedu grba 0,04s) i traje duze od 0,10
  • u V1 neg komponenta traje vise od 0,04s (40ms)i duboka je vise od 0,1mV, a umnozak tih vrijednosti tzv terminalna sila je veca od 4 ms.mV

P-mitrale uslijed bolesti mitralnog usca
Pravilnije p-sinistrocardiale jer je i posljedica dr b lijevog srca s povecanim intraventrikularnim tlakom

Slicno se vida i kod intraatrijskih smetnji provodenja u pravilu samo prosirenje

23
Q

Opce EKG znacajke hipertrofije klijetki?

A

Povecani R zupci
Dulje trajanje QRS kompleksa
Kasnjenje prekretnice
El. os u front ravnini skrece na str hipertrofije
Smetnje repolarizacije kod jacih hipertrofija
Pridruzene promjene na atrijima

24
Q

EKG karakteristike HIPERTROFIJE LIJEVOG VENTRIKULA? ( voltazni kriteriji, njihov znacaj, drugi kriteriji)

A

Vece amplitude zubaca:

  • visoki R u V5, V6
  • duboki S u V1, V2

Voltazni kriteriji:
- visoko specificni, ali slabo osjetljivi (voltaza ovisi o brojnim faktorima-dob, masa miokarda, ponistavanje el vektora, dilatacija, polozaj srca, blizina elektroda, el provodljivost pluca, koza)
- od pojedinacnih najbolji su:
—> S u V1 ili V2 + R u V5 ili V6 >35mm
—> najdublji S + najdublji R >45mm
—> R u aVL + S u V3 >28mm

Dulje trajanje QRS >0,09s zbog fibroze

Kasnjenje prekretnice u V5 i 6 na >0,05 zbog fibroze

El os - patoloska lijeva

Promjene finalne oscilacije:

  • u odvodima s visokim R - uzlazna konveksna denivelacija ST uz negativan, asimetrican T val (polozeniji silazni, strmiji uzlazni dio) (u odvodima u kojima je QRS negativan spojnica je elevirana uz pozitivan T val- desno od tranzicijske zone)
  • javljaju se u bolesnika s ostecenom dijastolickom funkcijom, prognoza losija

Izrazen U val diskordantan u odnosu na T val, moze biti prvi i jedini znak hipertrofije

Pridruzeni znakovi hipertrofije/dilatacije lijevog atrija

Kombinacija kriterija po Romhilu i Estesu:
-5 bodova jest, 4 vjerojatno

  • 3 boda voltaza
  • 3 boda finalne promjene bez primjene digitalisa (1 ako je uz)
  • 3 boda za promjene l.atrija
  • 2 boda el os
  • 1 bod siri QRS
  • 1 bod kasnjenje prekretnice

Sistolicko, tlacno opterecenje - mali q, visoki R, neg T
Dijastolicko, volumni - dublji q, kasna prekretnica, poz T, tek u poodmakloj fazi neg

25
Q

EKG karakteristike HIPERTROFIJE DESNE KLIJETKE?

A

TLACNO OPTERECENJE, najbolje vidljivo kod prirodenih src mana, prim pl hipertenzije i hipertenzije uslijed ponavljanih embolija

Visoki R u desnim prekordijalnim, duboki S u lijevim prekordijalnim, pojava R u aVR-u:

R u V1 >7mm, R veci od S, qR oblik,

R u aVR, R >5mm, R veci od Q

R u V1 + S u V5 ili 6 >10,5mm

prekretnica >0,04

El os udesno

Denivelacija ST i neg T val u desnim prekordijalnim

Znakovi hipertrofije desnog atrija.

Dif dg: rotacija srca (fiziol varijanta), blok desne grane, preekscitacija, dorzalni infarkt

SLIKA VOLUMNE HIPERTROFIJE

  • slika nepotpunog bloka desne grane
  • QRS prosiren na 0,1 - 0,12
  • rsR’
  • tipicno za ASD

PLUCNI EMFIZEM

  • p-dextrocardiale - visok siljat p val u II,III i aVF, zbog vertikalno polozenog srca
  • PR spusten
  • os vertikalna ili pomaknuta unazad
  • niske voltaze u standardnim odvodima ali i u prekordijalnim 4-6 koja nestaje kad se elektrode postave 1-2 interkostalna polja nize
  • tranzicijska zona pomaknuta ulijevo na V6 (rotacija u smjeru kazaljke)
  • el os > 110 ili znaci hipertofije u V1
26
Q

AVNRT vs AVRT!

A

AVNRT - funkcionalna podloga, spori i brzi put kroz AV cvor. Spori je spor ali kratko refrakteran, brzi je brz ali duze refrakteran. Normalno impuls prolazi istovremeno. Problem su ekstrasistole koje podraze spori put jer je brzi jos refrakteran, dok impuls prode kroz spori i brzi se obnovi, pa se impuls zavrti oko AV cvora
Th: vagalni manevri, adenozin, ev: beta blokeri, kalcij blokeri, amiodaron

AVRT - anatomska podloga, postoji akcesorni put

27
Q

Klinicko znacenje intraventrikularnih smetnji provodenja?

A

Odraz srcane bolesti, tipa koronarne, kardiomiopatije… ili izolirane degenerativne promjene

Mogucnost potpunog AV bloka i ventrikularne asistole

Kontraindikacija za neke antiaritmike

28
Q

Redoslijed depolarizacije ventrikula i izgled u EKG-u!

A

Prvo se (u nekih?) depolarizira lijevi dio septuma, stvara se mali vektor usmjeren na desno sto izaziva —> mali r u desnim prekordijalnim odvodima/mali q u lijevim prekordijalnim

Nakon toga se obje str septuma i oba ventrikula aktiviraju sinkrono, a prevladavaju potencijali jaceg lijevog ventrikula pa zato dominiraju R zupci u lijevim prekordijalnim, a u desnim S zupci koji su njihova zrcalna slika

Zadnji se aktiviraju bazalni dijelovi lijevog i desnog ventrikula sto se ocituje kao malen s zubac u V6, I, II, katkad i malen sekundaran s u V1

Depolarizacija ide od endokarda prema epikardu, a repolarizacija obrnuto

29
Q

Potpuni I nepotpuni blok desne grane

A

Klinicki benigniji od bloka lijeve osim ako se javlja u infarktu (tada je znak proksimalnije okluzije RIVA-e i opseznijeg infarkta)

QRS je prosiren na >0,12 jer se impuls u desnu klijetku ne siri provodnim sustavom vec miokardom
Kompletni septum se aktivira s lijeva na desno - nesto veci r zubac u V1 nego inace
Zatim umjesto istodobne aktivacije oba ventrikula s prevagom el potencijala lijevog sada se javlja aktivacija lijevog sto se ocituje S zupcem u V1
Tek sad slijedi aktivacija desnog ventrikula sa vektorom usmjerenim na desno zbog cega nastaje sekundarni R zubac i kasni prekretnica u desnim odvodima (u lijevim ne)

Sazeti kriteriji:
QRS >0,12s
U desnim prekordijalnim: rsR’, rsr’, rSR’ ili M oblik, sekundarni R visi od primarnog
Prekretnica u V1 >0,05 (u V5 i 6 norm)
T val u V1 negativan ili bifazican
Sirok S zubac >0,04 u V5, V6, I i II

Moze biti stalno prisutan ili intermitentan, izmjenjivat se s norm ili nepotpunim blokom, cesto se u tim slucajevima javlja pri ubrzanoj frekvenciji ili ekstrasistolama

Inkompletni blok - sve isto osim sto QRS taje 0,10-0,12s, a sekundarni R je nizi;
uvijek posumnjaj na ASD i razmisli u dif dg o 2 fizioloske varijante: rSr’ kad su previsoko postavljene elektrode i koji nestaje kad se elektrode spuste za 1ikp i drugo r’ u fenomenu rane repolarizacije
Blazi desni blokovi nadu se i kod zdravih

Kako kod bloka desne grane postaviti dg hipertrofije - odgovora nema, voltazni kriteriji ne vrijede

30
Q

Kompletni i inkompletni blok lijeve gane

A

Ozbiljno klinicki stanje koje iziskuje temeljitu obradu, novonastali se tretira kao infarkt, znak su aortalne stenoze, kardiomiopatije, koronarne b i b provodnog sust

QRS >0,12s
Citav septum se aktivira s desne na lijevu stranu —> nestaje fizioloski septalni vektor tj. q zubac u lijevim i r u desnim pa se tu cesto vidi QS oblik, inicijalni kompleks zapocinje izdasnim pozitivnim otklonom
!ako u slici BLG nades i najmanji q u V5 i 6 to je sigurno septalni infarkt!
Nakon septuma aktivira se desni pa lijevi ventrikul —> dva vrhica s kasnjenjem prekretnice > 0,06s

Sazeti kriteriji:
QRS >0,12s
R zubac sirok, usjecen, cvorast u V5, V6, I i aVL
Njegova prekretnica >0,06s
Nema q u tim odvodima (ev ima u aVL)
U desnim prekord r je malen, S je prosiren i dubok (zrcalni R), katkad uz QS oblik

Diskordantna finalna oscilacija —> spustena spojnica i neg T val u odvodima s visokim R (lijevi prekord) i elevirana spojnica gdje je niski r (desni prekord); sve to su sekund promjene jer poremecena depol vuce i poremecenu repol

BLG maskira infarkt, no ako imas i jednu spontanu ili nizom frekvencijom/ekstrasistolom izazvanu deblokiranu kontrakciju mozes prepoznati ima li ili nema infarkta

Inkompletni blok
QRS 0,10-0,12
uzlazni krak R-a u lijevim prekordijlnim je cvorast ili usjecen
Prekretnica lijevo >0,05
Nema fizioloskog q u lijevim odvodima
31
Q

LGL sindrom

A

PR je skracen, ali nema delta vala i QRS je normalan
Radi se o atriihisalnim jamesovim nitima koje provode impuls iz atrija do hisovog snopa bez pauze koja se inace zbiva u AV cvoru, moze se raditi i o funkcionalno brzem provodenju u AV cvoru ili o malenom/hipoplasticnom cvoru

Zna nastati tahikardija zbog kruzenja po nitima ili po AV cvoru

Ugl mlade inace kardijalno zdrave zene

32
Q

Promjena elektricne osi

A

Hipertrofija
Blokovi
Infarkti
Emfizem - niske voltaze u standardnim, vektor usmjeren nazad

Medicina (27 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions