9 Sedmica Flashcards
Šta je glavni cilj proizvodnje u šumarstvu?
Šuma danas može da služi za rekreaciju, da ima zaštitnu ulogu, trajnu proizvodnju određenih sortimenata, trajnu proizvodnju najvrijednije drvne mase.
Da li šuma prepuštena sama sebi može da ostvari postavljeni cilj proizvodnje? Selekcija prvog stepena?
U prirodi se stvaraju ogromne količine sjemena, iz opalog sjemena nikne veliki broj biljčica koji može biti i do nekoliko miliona (bukvin ponik). Od ovog broja u najkraćem roku ugine veliki broj jedinki. Ovo ugibanje se naziva selekcijom prvog stepena.
Proces rasta nakon selekcije prvog stepena? Selekcija 2 stepena?
Sa prirašćivanjem stabala javlja se i potreba za većim životnim prostorom. Krošnjice biljaka se počinju dorivati, stjesnjavati pa dolazi do izražaja osiguranja minimalnog prostora za život jedinke. Konkurencija raste sa ciljem smanjenja broja živih biljaka Ovo je selekcija drugog stepena
Šta se dešava nakon selekcije 2 stepena?
Konkurentska borba je veća ukoliko je veći broj jedinki i prirašćivanje intenzivnije. Što je jedinka žilavija i dugovječnija to je i konkurencija oštrija. Na ovaj način dolazi do biološkog izlučivanja na ugnjetače i ugnjetavane tj pobjednike i pobijeđene.
Koji je broj po ha jedinki odraslih?
150-200
Kako dijelimo njegu šuma?
Njegu sastojine u koju spada njega mladika, njega guštika i prorede
Njegu tla, njegu sastojinske klime i uvođenje dodatnih mjera za poboljšanje kvaliteta ssastojine.
Šta je šumski plan? Etapni ciljevi? Jedinice njege?
Ako njegu šuma želimo izvesti na najefikasniji najjeftiniji način poslove moramo planirati izradom šumskog-uzgojnog plana.
Etapni ciljevi su ciljevi koji postižemo postepeno i koji vode ka konačnom cilju.
Jedinice njege su dijelovi sastojine u kojima se provodi njega sastojine.
Kako okolina može uticati na njegu šuma?
Mjere koje utiču na povećanje prinosa:
Njegoa tla i stvaranjea povoljne sastojinske klime i drugih faktora koji povoljno utiču na uslove života,
Odgovarajući izbor vrste i rase šumskog drveća, odabiranje iz mnoštva oblika, poduzimanje odgovarajućih mjera poboljšati kvalitet sastojine, potpuno koristiti proizvodnju postojeće sastojine i poduzimati dodatne mjere za poboljšanje kvaliteta drvne mase.
Kako njega šuma utiče na prirast?
Proizvodne mogućnosti staništa ovisne su o plodnosti tla. Zadatak je da plodnost tla podignemo do maksimuma i da je na tom nivou trajno održi. Sljedeći zadatak uzgajivača je da utiče na asimilacione procese kako bi se produkcija drvne mase usmjerila u željenom pravcu.
Kako njega šuma utiče na prirast u visinu.?
Visina je važna jer od nje ovisi prirodno izlučivanje stabala u ssatojini, formiranje etaža, vrsta i učestalost uzgojnih zahvata, formiranje krošnje itd.. Prirast u visinu u toku jedne godine ovisan je o vrsti drveća i provenijencije.
Koji je redoslije brzine prirašćivanja u visinu kod domaćih vrsta?
Jako brzi rast imaju topola, joha, breza i vrbe
brzi rast imaju planinski brijest, velelisna lipa, ariš, grab i duglazija,
prilično brzi rast imaju obični jasen, gorski javor, lužnjak, bijeli bor…
osrednji rast u visinu imaju crni bor, smrča, bukva
spori rast imaju jela i tisa
Kako njega šuma utiče na prirast u debljinu?
Prirast u debljinu ovisi od istih faktor kao i prirast u visinu. Lišćari počinju ranije prirašćivati nego četinari.
Stabla na osami prirast u debljinu se koncentriše na donje dijelove stabla pa je vreteno stabla konusnog oblika. Najpoželjnija su ona stabla sa dugim deblom i kraktom krošnjom, ali s druge strane moraju biti statički stabilna.
Kako pojedine klase stabala učestvuju u prirastu?
U prebornoj sastojini ekonomski značajni nosioci prirasta raspoređeni su u svim slojevima sastojine.
U jednodobnim sastojinama najveći dio drvne zalihe otpada na gornju etažu u koju spadaju dominantna, predominantna i kodominantna stabla.
Kako prorjede utiču na prirast?
Smanjenjem broja štetnih konkurenata, uticaj na uslove staništa, povećani prirast pomaganih pojedinačnih stabala i smanjivanje opasnosti odražavaju se pozitivno tj veći je prirast.
Šta su glavna i sporedna sastojina?
Glavna sastojina predstavlja stabla koja se nalaze u gornjoj etaži, i od njih ovisi ekonomski efekat tj nosioci su vrijednosti. Stabla koja se nalaze u donjoj etaži imaju zadatak da služe drugima.
Ta stabla tvore sporednu sastojinu. Sporedna sastojina se najčešće održava zbog bioloških razloga, uslov je održavanja plodnosti tla, bez nje se ne mogu provoditi selektivna i njoj slične prorjede.
