3 Sedmica Flashcards
Koje vrste sastojina imamo u pogledu starosti?
Jednodobne i raznodobne
Šta je jednodobna sastojina a šta raznodobna sastojina?
Jednodobne sastojine su satojine sastavljene od stabala približno iste starosti. U prirodi nastaju poslije požara, čistih sječa, oplodnih sječa sa kraćim podmladnim razdobljem.
Raznodobna sastojina je sastavljena od stabala najrazličitije starosti. U prirodi raznodobnih sastojina u kojima su zastupljene sve starosti nemamo jer drveće ne plodonosi svake godine i imamo ekstremne uslove klime koji mogu uništiti ponik.
Razlika u godinama između stabala u jednodobnim sastojinama?
Između najstarijih i najmlađih stabala starost max 20god a kod lišćara i lišćara vegetativnog porijekla 10 godina.
Kako mogu biti pomiješana stabla različite starosti u raznodobnim sastojinama?
Mogu biti pomiješana pojedinačno (stablimično) ili u manjim ili većim grupama, skupinama (grupimično, skupinasto).
Kakve su razlike u pogledu
proizvodnje drvne mase,
kvalitete drvne mase,
otpornosti na vjatar i
uslova zemljišta između jednodobnih i raznodobnih sastojina?
U pogledu proizvodnje drvne mase raznodobne ostvaruju više mase jer se pri sječi ne krči sva proizvodna površina.
U pogledu kvaliteta drvne mase u raznodobnim sastojinama kvalitet je ipak veći jer je čišćenje od grana na visinama na kojima se dobijaju najvrijedniji sortimenti prilikom iskorištavanja šuma.
U pogledu otpornosti na vjetar raznodobnije sastojine su otpornije na vjetar.
U pogledu uticaja na zemljište raznodobne sastojine bolje utiču na tlo jer tlo nije nikada potpuno otkriveno, sastojinska klima se održava, nema erozija, vlažnost u tlu optimalna…
Šta su Jednoslojne, dvoslojne i višeslojne sastojine?
Jednoslojne sastojine su sastojine kod kojih su krošnje stabala u jenom nivou. Dvoslojne su u 2 nivoa, višeslojne u više slojeva.
Dvoslojne sastojine mogu biti trajne (kitnjak+grab) ili privremene kao posljedica prirodnih uslova ili načina gospodarenja.
Kako mogu nastajati dvoslojne sastojine?
Ukoliko ne nastaju prirodno mogu se javljati i u prirodnim sukcesijama što znači da su to samo prelazni oblici.
Mogu nastajati prilikom provođenja prejakih prorjeda ili kod provođenja svijetlih prorjeda. tst10
Koji je tipični predstavnik višeslojnih sastojina?
Preborna šuma u kojoj su na relativno maloj površini zastupljena stabla najrazličitijih visina.
Šta su prašume?
Sastojine gdje u istom sloju razlika u starosti stabala može biti i preko 200 godina.
Kako uzgajamo jednolsojne i višeslojne sastojine?
Važno je da znamo koja vrsta je vrijednija te joj posvećujemo pažnju.
Šta su sastojine sjemenjače i panjače?
Sjemenjače su sastojine kod kojih su sva stabla sjemenskog porijekla, budući da se u njima najčešće proizvode sortimenti uz duže, više produkcione proizvode ove sastojine zovemo i visokim sastojinama.
Panjače su sastojine kod kojih su sva ili skoro sva stabla vegetatinog porijekla, iz izbojaka i izdanaka. Sortimenti se u njima proizvode uz kraće, niže ophodnje nazivamo ih niskim sastojinama.
Šta su srednje sastojine?
Sastojine kod kojih se na istoj površini nalaze stabla sjemenog i vegetativnog porijekla i sa svima se gospodari.
Produkcioni periodi za hrast, bukvu, smrču, bijeli i crni bor i tvrde lišćare?
Lužnjak i kitnjak 100-200god
Bukva 80-120 god
Smrča 60-120 god
Jela 80-140 god
Bijeli bor 60-160 god
Crni bor 100-160 god
Tvrdi lišćari 60-120 god
Razlika između visokih i niskih šuma u pogledu staništa?
U pogledu staništa razlika je što se visoke šume razvijaju u svim klimatskim i edafskim uslovima, jer sve vrste drveća plodonose i na granici svog prirodnog rasprostranjenja iako imaju razlike u plodonošenju.
Niske šume se razvijaju na područjima sa toplijom klimom i na plodnijim tlima.
Visoke šume manje iscrpljuju tlo i obogaćuju ga, niske šume iscrpljiuju tlo pa moramo provoditi đubrenje.
Visoke šume daju više sjemena, selekcija je u njima intenzivnija pa je sigurno da se dobija bolja klasa drveta u visokim šumama. Niske šume se obnavljaju prirodno nakon sječe.
U visokoj šumi možemo uzgajati sve vrste drveća, jer sve plodonose.
Razlika između visokih i niskih šuma u pogledu kvalitete drvne mase i ekonomske opravdanosti?
Iz visokih šuma drvna mase je veće upotrebljivosti, ali trebaju duži produkcioni periodi da bi se proizveli određeni sortimenti. Niske šume imaju manje sortimenata ali se dobijaju uz kraće produkcione periode.
U pogledu ekonomske opravdanosti više cijene su za sortimente iz visokih šuma, kod niskih šuma su troškovi proizvodnje najčešće veći od prodajne cijene.
Šta je to bonitet staništa?
Podrazumjeva sveukupnost uslova pod kojima se jedna sastojina nalazi.Pokazuje i stepen produktivnosti sastojine u pogledu drvne mase u određenim uslovima staništa.
Koji faktori utiču na bonitet staništa?
Na bonitet staništa utiče tlo, toplota zraka, količina i raspored oborina, vlažnost zraka, nadmorska visina, geografska širina itd.
Kako se vrši bonitiranje sastojina?
Vrši se pomoću prinosnih tablica koje su izrađene za razne vrste drveća. Kod nas se bonitet označava u 5 bonitetnih razreda, gdje je I- najbolje a V najlošije.
Bonitiranje se vrši na taj način da se uporede srednje visine te sastojine određene starosti sa odgovarajućom visinom i prinosnim tablicama za određenu vrstu drveća.
Šta je osim količine drvne mase još važno za šumsko gospodarstvo?
Za šumsko gospodarstvo nije važna samo količina proizvedene drvne mase, nego i kvalitet stabala koji ovisi od uslova staništa.
Koji su razlozi prirodne smjene drveća?
Promjenom biotskih i abiotskih faktora, pogotovo klime postojeće vrste se približavaju svojim granicama biološkog minimuma i maksimuma, i svako zadržavanje u tim uvjetim zavisi od sposobnosti drveta da se adaptira na nove uslove. Ukoliko se ne može adaptirati naseljavaju se nove vrste kojima novi uslovi pogoduju, i istiksuju postojeće vrste sa tog područja. tst2
Nagle smjene drveća se mogu javiti nakon velikih katastrofa, kao požara, vjetra/napada insekata, pa vrste drveća koje su formirale klimatogenu zajednicu potpuno nestanu ili ostanu samo rijetki primjerci. tst2
Koji zahvat je pridonio proširivanju bukve u gospodarskim šumama?
Najveći i najznačajniji uticaj je prekidanje sklopa krošanja. Temperature je time viša, više svjetla prodire u sastojinu, strujanje zraka je jače, pljuskovi zbijaju tlo, voda otiče sa površine brže. Sve ovo smanjuje vlagu u tlu. Ovo smeta jeli a bukvi pogoduje.
