2 Sedmica

Question 1

Šta je to sastojina?

Answer 1

Sastojina predtavlja dio šume koji se po vrsti drveća, starosti, porijeklu. načinu gospodarenja i drguim osobinama razlikuje od ostalih dijelova šume, i koji ima određenu površinu pogodnu za vođenje samostalnog gospodarenja.

Question 2

Koje su posljedica dodirivanja krošanja susjednih stabala?

Answer 2

Kada dolazi do doririvanja krošanja, zbog nedostatka svjetla donje grane počinju odumirati, krošnja se po dužini i površini smanjuje a deblo se čisti od grana i punodrvnije je.

Question 3

Šta je sklop?

Answer 3

Sklop je međusobno dodirivanje krošanja stabala koje pritom zasjenjuju tlo.

Question 4

Od čega zavisi intenzitet zastiranja tla krošnjama stabala? tst9

Answer 4

Zavisi od osobina staništa, vrste drveća, starosti sastojine i šumsko-uzgojnih zahvata.

Question 5

Kako stanište utiče na sklop satojine?

Answer 5

Na staništima većih proizvodnih mogućnosti krošnje stabala iste vrste drveća su gušče, šupljina između stabala je manja, zasjenjivanje tla je potpunije, a pod stablima je mračnije. Ovakve uslove nalazimo na staništima bogatim oborinama, na dubokim tlima sa većim sadržajem sitnijih čestica, i povoljniji vodnim režimom.

Question 6

Kakav je sklop na siromašnijim staništima?

Answer 6

Na staništima koja su siromašna hranjivom, kamenita i pjeskovita sklop je rjeđi, često i prekinut.

Question 7

Kako vrsta drveća utiče na sklop sastojine?

Answer 7

Vrste sjene sa gusto postavljenim asimilacionim organima mogu se održati u gušćem sklopu nego vrste svjetla. Bagrem, breza i hrast ne mogu imati gust sklop kao bukva, ili od četinara ariš i obični bor imaju rjeđi sklop od jele i smrče.

Question 8

Kako starosti utiče na sklop sastojine?

Answer 8

Mlade sastojine maju gušći sklop nego starije. Izrazite heliofite također u mladosti imaju jače zasjenjivanje nego vrste polusvjetla što znači da se u mladosti mogu održati u gušćem sklopu.

Question 9

Kako šumsko-uzgojni zahvati utiču na gustinu sklopa?

Answer 9

Nakon prorjede ili sječe sklop je manji tj rjeđu.

Question 10

Šta je stepen sklopa?

Answer 10

Stepen sklopa je ocjena za koju nam služi omjer zasjenjenosti tla krošnjama stabala.

Question 11

Ocjene sklopa?

Answer 11

1. Vrlo gust sklop (Sunčevi zraci ne dopiru do poda, krošnje susjednih stabala prodiru u druga stabla, ispod krošanja samo difuzno svjetlo)
2. Gust sklop (Sunčeve zrake kroz krošnje dopiru samo mjestimično, grane susjednih stabala prodiru u krošnje)
3. Potpun sklop (Grane susjednih stabala se jedva dodiruju ali ne zadiru u susjedne krošnje, Sunčeve zrake dopiru do tla obrazujući svijetle mrlje)
4. Nepotpun sklop (Krošnje susjednih stabala se ne dodiruju, Sunčeva svjetlost prodire do tla osvjetljavajući veće površine u obliku krpa. Razmak između krošanja ipak nije toliki da bi se između njih moglo smjestiti još jedno stablo sa razvijenom krošnjom)
5. Prekinut ili rijedak sklop (Stabla udaljena toliko da bi se između njih moglo smjestiti još jedno stablo sa razvijenom krošnjom)
   Ako su stabla rjeđa radi se o pojedinačnim stablima, nije sklop.

Question 12

Koji su to oblici sklopa?

Answer 12

• Horizontalan sklop (Krošnje se nalaze u približno istoj visini, krošnje susjednih stabala se dodoruju horizontalno.Tipičan predstavnik su jednodobne sastojine.)
• Vertikalan sklop (Krošnje stabala raspoređene u dvije etaže tako da vrhovi krošanja stabala donje etaže dodiruju grane stabala gornje etaže. U ovom sklopu u horizontalnoj projekciji imamo 2 horizontalne linije. Tipičan predstavnik su sastojine hrasta i graba)
• Stepenast sklop (Javlja se u sastojinama gdje imamo više slojeva, sa stablima različitih starosti ili visina. Krošnje se nalaze u različitim visinama.Krošnje susjednih stabala se ne dodiruju ni vertikalno ni horizontalno. Tipični predstavnik su preborne šume).

Question 13

Šta je obrast?

Answer 13

Obrast je odnos postojeće količine drvne mase određene vrste drveća, određene starosti i određenih ekoloških uslova prema drvnoj masi normalne sastojine iste starosti i boniteta.

Question 14

Kako dijelimo sastojine prema sadržaju vrsta drveća?

Answer 14

Čiste i mješovite

Question 15

Opiši čistu sastojinu?

Answer 15

Da bi neka sastojina bila čista, jedna vrsta drveća u njoj mora biti toliko zastupljena da potpuno određuje prirodu šume. Rijetke su u prirodi i javljaju se najčešće u ekstremnim uslovima gdje se samo jedna vrsta drveća može održati.

Question 16

Kako mikroklimatni uslovi mogu uticati na pojavu čiste sastojine?

Answer 16

U krajevima u kojima se često javljaju kasni proljetni i rani jesenji mrazevi nalaze se čiste sastojine onih vrsta drveća koje su otporne na ove temperature. Predstavnik je sastojina mrazišne smrče na Velikom Polju na Igmanu gdje je mikroklimat inverzija temperature što uslovljava mrazište.

Question 17

Kakva su hemijska i fizička svojstva u čistim sasstojinama?

Answer 17

Javljaju se na tlima koja imaju takva hemijsko-fizička svojstva da pružaju minimalne uslove za rast samo jednoj vrsti drveća. Na pjeskovitim tlima su čiste sastojine običnog, crnog i primorskog bora.., na izrazito vlažnim tlima nalazimo johu itd..

Question 18

Kako se podižu čiste sastojine?

Answer 18

Čiste sastojine se najčešće podižu pošumljavanjem tj vještačkim putem na većim površinama.

Question 19

Koliki je procenat drugih vrsta koji se u čistoj sastojini mogu pojaviti da bi se ona smatrala čistom?

Answer 19

Kod nas je 10% primjese drugih vrsta dozvoljeno.

Question 20

Hranjivost u tlu kod čistih sastojina vrsta sjene i vrsta svjetla?

Answer 20

Kod vrsta sjene dolazi do nagomilavanja humusa u sirovi humus, dok kod vrsta svjetla zbog rijetkog sklopa hranjivost u tlu opada. Vjetar raznosi prostiruku, a Sunce spaljuje prostirku, pa se azot izgubi.

Question 21

Šta su to mješovite sastojine?

Answer 21

Mješovite sastojine su sastojine u kojima su zastupljene 2 ili više vrsta drveća.

Question 22

Kako dolazi do pojave mješovitih sastojina?

Answer 22

Do pojave mješovitih sastojina dolazi usljed toga što sve vrste drveća nemaju iste biološke osobine. Mnoge vrste sjene i polusjene nalaze se pod zastoron vrsta svjetla jer se tu mogu normalno razvijati.

Question 23

Kako toplina a kako uslovi tla utiču na pojavu mješovitih sastojina?

Answer 23

Toplina utiče tako da se vrste drveća koje su u mladosti osjetljive na proljetne i jesenje mrazeve naseljavaju pod zastore otpornihih vrsta drveća gdje nalaze pogodnije uslove za rast i razvoj.
Uslovi tla utiču na pojavu mješovitih sastojina tako da hranjivija i bolje strukturanija tla imaju veću mogućnost pojave mješovitih sastojina.

Question 24

Kako se mogu pojavljivati vrste drveća kod mješovitih sastojina?

Answer 24

Mogu biti ravnomjerno ili neravnomjerno pomiješane, stablimično ili grupimično.

Question 25

Koje mješovite sastojine imamo prema trajnosti vrsta drveća u njima?

Answer 25

Imamo trajne ili prolazne mješovite sastojine?

Question 26

Šta su glavne a šta sporedne vrste drveća u pogledu uzgajanja mješovitih sastojina?

Answer 26

Glavne vrste drveća su vrste kojima se posveti pažnja dok su ostale vrste drveća sporedne. Sporedne imaju ulogu da obezbjede što bolje uslove za rast i razvoj glavne vrste drveća. Čiste grane stabala glavne vrste i štite deblo od grana.

Question 27

Šta znači stablimično a šta grupimično miješanje vrsta drveća?

Answer 27

Stablimično znači da su sve vrste drveća koje tvore sastojinu naizmjenično pomiješane po cijeloj površini sastojine.
Grupimično znači da su vrste drveća koje tvore sastojinu raspoređene u većim ili manjim grupama.

Question 28

Kakve su razlike u pogledu otpornosti na vjetar i snijeg, uslovima zemljišta i obnove sastojine između mješovitih i čistih sastojina?

Answer 28

U pogledu otpornosti na vjetar i snijeg mješovite sastojine su otpornije na vjetar i snijeg ako je zemljište duboko a vrste u sastavu mješovite su sa dubokim i plitkim korijenom.
U pogledu uslova zemljišta mješovite sastojine bolje iskoriste svjetlo, dublje se zakorjenjuju, imaju bolju hranjivost u tlu. Krošnje stabala u mješovitoj sastojini koriste bolje prostor u atmosferi jer se nadopunjuju i lakše se formira stepenast sklop.
U pogledu obnove lakše je gospodarenje sa čistim sastojinama, kod mješovitih sastojina moramo paziti na održavanje vrste, ali mješovite sastojine se lakše obnavljaju od čistih.

Question 29

Kakve su razlike u pogledu proizvodnje drvne mase, kvaliteta drvne mase i zravstvenog stanja između čiste i mješovite sastojine?

Answer 29

Razlike u proizvodnji drvne mase su neznatne.
Kvaliteta drvne mase je bolja kod mješovitih sastojina radi čišćenja od grana.
U pogledu zdravstvenog stanja mješovite sastojine su manje osjetljive na šetotočine i bolesti jer većina štetnika napada samo jednu vrstu.

Question 30

Pri izdvajanju sastojina, kada je u pitanju veličina, kakva je podjela sastojina ako se vodi računa o ekonomskim uslovima u kojima se čitavo gospodarstvo nalazi? tst1

Answer 30

U šumama gdje se provodi
- intenzivno gospodarenje, površina izdvojene sastojine ne treba biti manja od 1 ha, u šumama gdje se provodi
- srednje intenzivno gospodarenje površina izdvojene sastojine min 3 ha, u uslovima
- ekstenzivnog gospodarenja površina sastojine je min 5 ha.