4 Sedmica

Question 1

O čemu vodimo računa pri izboru vrsta drveća?

Answer 1

• Uslovi staništa trebaju odgovarati datoj vrsti drveća,
• Odabrana vrsta mora omogućiti ostvarenje postavljenog cilja gospodarenja,
• Moraju postojati određeni tehnički uslovi kako bi se sastojina obnavljala i njegovala uz najmanje troškove.

Question 2

Kako stanišni uslovi utiču na naš izbor drveća?

Answer 2

Da bi se stanište obuhvatilo što kompleksinije imamo različite metode koje polaze od uslova topline, pogotovo ekstrema, količine i rasporeda padavina itd.
Stanišne uvjete je lako odrediti ako su u pitanju autohtone vrste, dok je za alohtone vrste teže.
Za alohtone vrste upoređujemo staništne uslove lokaliteta u koji se određena vrsta unosi sa uslovima njenog prirodnog areala.
Neke vrste imaju jako ograničene areale (vlažna glinena tla - lužnjak ili pjeskovita tla - obični bor).

Question 3

Uticaj vrsta drveća na sastojinsku klimu i klimu tla?

Answer 3

Kod vrsta svjetla na tlo dođe više svjetla nego kod vrsta sjene. To vrijedi i za oborine. U određenim uslovima ove osobine imaju odraza i na stanje tla. Smrču npr unosimo samo tamo gdje se njeni zahtjevi za vodom mogu podmiriti.

Question 4

Kako vrste drveća utiču na tlo preko listinca?

Answer 4

Samo tlo ima uticaj na mineralni sastav listinca a i postoje velike razlike u mineralnom sastavu listinca kod pojedinih vrsta drveća. Uži odnos između C:N imamo listinac koji s ebrže razlaže nego kad je taj odnos širi.

Question 5

Navedi C:N odnos za neke vrste drveća?

Answer 5

Larix decidua 77:1
Picea abies 48:1
Pinus sylvestris 65:1
Alnus glutinosa 16:1
Tilia sp. 37:1
Fraxinus excelsior 24:1
Carpinus betulus 27:1
Fagus sylvatica 45:1
Acer pseudoplatanus 51:1

Question 6

Uticaj vrsta drveća na tlo putem korijena?

Answer 6

Ako želimo izvršiti pravilan izbor drveća moramo znati njegov način zakorjenjivanja u različitim uslovima tla. Od načina zakorjenjivanja može ovisiti stanje tla.

Question 7

Kako odrediti pogodnost vrste za ostvarenje postavljenog cilja?

Answer 7

Ovdje su u pitanju ekonomski aspekti jer se izborom vrste određuje i vrijednost sastojine. Pri uzgoju sastojina nije uvijek pogodno stanište na kojem ta vrsta prirodno raste, nego stanište na kojima ta vrsta daje najveću kvalitetu i najbolji prinos.
Ako nam je cilj postavljen isključivo na proizvodnju glavni pokazatelj nam je proizvedena biomasa iskazana u volumenu. Za tu svrhu imamo tablice prinosa volumena po kubiku.

Question 8

Kako svstavamo sve vrste drveća prema ocjeni vrijednosti drvne mase? tst11

Answer 8

• Vrste drveća sa jednoličnim i mnogostruko upotrebljivanim svojstvima koje u relativno kratkom produkcionom periodu proizvode veliku količinu drvne mase. Kod ovih vrsta vrijednost raste sa debljinom. Vrste koje spadaju u ovu podjelu su smrča, jele , bukva i topole.
• Vrste drveća koje ovisno od uslova staništa proizvode drvnu amsu različitih svojstava. Razlike u svojstvima znatno utiču na cijene. U ovu grupu spadaju lužnjak, kitnjak, obični jasen, gorski javor, obični bor, ariš, crni bor.

Question 9

Koji su tehnički uslovi pri izboru vrsta drveća?

Answer 9

U pogledu tehničkih uslova bitno je znati da li naša odabrana vrsta može da se unese treba ocijeniti da li je to tehnički moguće.
Ukoliko unosimo neku vrstu u sastojinu koja je agresivna u pogledu podmlađivanja trebamo ocijeniti da li bi unošenje te vrste dodalo na drvnoj masi, i da li je ekonomski opravdan uloženi trošak.

Question 10

Koji su razlozi potencijalnog unošenja stranih vrsta drveća?

Answer 10

• Kao dekorativne,
• Unešene vrste bi mogle imati manje zahtjeve na fiz-hem osobine tla,
• Mogućnost da su unešene vrste otpornije na mraz i sušu te štete od divljači,
• Brži rast unešene vrste, vrijednija drvna masa, veća otpornost na oštećenja i štetnike.