6 Sedmica

Question 1

Vrste prirodne obnove sastojina?

Answer 1

Obnavljanje pod zastorom krošanja matičnih stabala i obnavljanje na golim površinama

Question 2

Koje načine obnavljanja pod zastorom imamo?

Answer 2

Prirodna obnova oplodnom sječom i prirodna obnova prebornom sječom.

Question 3

Kakva je prirodna obnova oplodnom sječom?

Answer 3

Kod oplodne sječe stare sastojine se sa podmladne površine postepeno uklanjaju, a pod prekinutim sklopom matičnih stabala javlja se prirodni podmladak.
Kod oplodne sječe imamo pripremni, naplodni i dovršni sijek, a mogu se ubaciti između naplodnog i dovršnog 1 ili 2 naknadna sijeka.

Question 4

Opiši pripremni sijek?

Answer 4

Pripremnim sijekom se počinju stvarati uslovi za prirodnu obnovu. Zadatak ovog sijeka je da tlo i sastojinu dovedemo u takvo stanje u kojem omogućavamo obilnu pojavu prirodnog podmlatka.
- Ostavljaju se najjača, pravilno formirana stabla, sa pravilno razijenom krošnjom i ona koja obilno plodonose. Nalaze se u gornjoj etaži.
- Uklanjaju se ona stabla koja svojim krošnjama ometaju obilno plodonošnje odabranih stabala, stabla sa loše formiranom krošnjom i deblom, prestara stabla te nepoželjne vrste drveća.
- Unutar pripreme tla prekidanjem sklopa omogućavamo da svjetlo, toplina i vlaga dođu do tla, te ubrzaju procese razgradnje humusa.
Kod vrsta svjetla pripremni sijek se ne provodi jer je pod rijetkim krošnjama tlo zakorovljeno. Kod vrsta svjetla prekidanje sklopa mora biti jače nego kod vrsta sjene.

Question 5

Od čega ovisi jačina zahvata pripremnog sijeka?

Answer 5

Od vrste drveća koju želimo obnoviti, njenih ekoloških zahtjeva i od uslova klime.

Question 6

Opiši naplodni sijek? tst4

Answer 6

• Provodi se kada je tlo i sastojina pripremljena za obnovu. Izvodi se u godini u kojoj sva ili skoro sva stabla na podmladnoj površini obilno rode.
• Prije opadanja sjemena provođenje naplodnog sijeka ima za prednost što sjeme padne na tlo koje se ranilo prilikom posječene drvne mase, pa je klijanje povoljno.
• Poslije opadanja sjemena ima za prednost više stabala koja su plodonosila, a tlo se prilikom izvlačenja sortimenata pomiješa sa sjemenom što pogoduje klijanju.
• U ovoj fazi svrha sječe je da se na tlo dovede ona količina svjetla koja je dovoljna da se prirodni podmladak koji se javio učvrsti i normalno razvija. Zastor krošanja se dalje prekida, ali mora ostati dovoljno gust da štiti podmladak od isušivanja tla, prejake transpiracije i od kasnog mraza.

Question 7

Koliko se procentualno vadi vrsta prilikom naplodnog sijeka?

Answer 7

Kod vrsta sjene vdi se 25-30% postojeće drvne mase, a kod vrsta svjetla 30-35%.

Question 8

Opiši dovršni sijek?

Answer 8

• Kada se na čitavoj površini podmladak razvio do te mjere da mu zaštita stabala nije potrebna, ili je štetna pristupa se uklanjanju preostalih stabala.
• Za utvrđivanje vremena za dovršni sijek možemo koristiti asimialcione organe na mladim biljkama Ako podmladak četinara nema dovoljno svjetla iglice su rjeđe i svijetlije a prirast u visinu je neznatan. Kod bukve list zauzima više horizontalan položaj, a krošnja ima tanjirast, kišobranast oblik. Smrča ima gnijezdast oblik.
• Iz ekonomskih razloga ostavi se određen broj stabala po ha (50) da prirastu u debljinu, pogotovo vrste koje rastu u debljinu prilikom otvaranja sastojine (lužnjak, borovi, ariš..)

Question 9

Koliki je razmak između naplodnog i dovršnog sijeka?

Answer 9

Kod vrsta svjetla i onih vrsta koje su otpornije na ekstremne uslove period je kraći i iznosi 3-5 godina, kod vrsta sjene period traje do 10 godina.

Question 10

Kako štitimo podmladak prilikom sječe i izvoza sortimenata?

Answer 10

• Izvlačenje posječenih stabala i samu sječu treba obavljati zimi kada je podmladak pod snijegom.
• Prilikom sječe se okrešu grane na dubećim stablima.
• Na strmim nagibima sječu provoditi tako da obnavljanje počinje od vrha ili od granice transporta i da posječena drvna masa se izvlači kroz neposječene dijelove šume.

Question 11

Šta je naknadni sijek?

Answer 11

• Sijek koji se ubacuje između naplodnog i dovršnog.
• Prvi naknadni sijek provodi se 2-3 godine nakon naplodnog sijeka, a drugi približno isto toliko godina poslije prvog naknadnog sijeka.

Question 12

Koji je period podmlađivanja za naše najvažnije vrste drveća?

Answer 12

Obični bor, lužnjak i kitnjak 6-10godina
Smrča i bukva 10-15 godina
Jela 10-20 godina.

Question 13

Kako se izvodi oplodna sječa na velikim površinama?

Answer 13

• Oplodna sječa na velikim površinama podrazumjeva sječu kod koje se odjednom vrši obnavljanje na velikom prostoru, čitavim odjeljenjima, pa se tako formiraju više ili manje jednodobne sastojine.
• Nedostatci su da je uspjeh prirodne obnove ovisan samo od jedne sjemene godine te ukoliko ne uspije i naknadnim oplođivanjem iz godina sa slabim urodom sjemena, mora se pristupiti pošumljavanju, što poskupljuje troškove obnove.
• Ovom sječom se teško mogu obnavljati mješovite sastojine, jer vrste drveća ne plodonose u istim godinama.

Question 14

Kako se izvodi oplodna sječa na malim površinama?

Answer 14

• Obnova kod ove sječe se odvija na većim ili manjim međusobno odvojenim podmladnim površinama.
• Koristi više sjemenih godina pa se pojedina površine nalaze u raznim fazama obnavljanja. - Na jednim površinama se provodi pripremni, na drugim naplodni a na trećim dovršni sijek.
  Obnovljena sastojina je sastavljena od manjih grupa u kojoj su stabla razne starosti.
• Specijalno podmladno razdoblje je znatno kraće jer se često isključuje pripremni sijek, a može izostati i naplodni sijek.

Question 15

Koliko traje specijalno podmladno razdoblje kod oplodne sječe na malim površinama?

Answer 15

Specijalno traje 8 godina, a opće podmladno traje 30-60 godina.

Question 16

Šta su primarna podmladna jezgra, centri ili površine?

Answer 16

Mjesta u sastojini na kojima se javlja prirodni podmladak.

Question 17

Od čega ovisi veličina primarnih jezgri?

Answer 17

Vrste drveća, terenskih prilika, opasnosti od vjetra..

Question 18

Veličina podmladnih jezgara za neke naše vrste?

Answer 18

Bukva min 5-6 ari
Bukva i smrče 6 ari min
Hrast min 30 ari
Ariš min 80 ari…

Question 19

Šta je oplodna sječa u obliku pruge?

Answer 19

• Kod ovog načina oplodne sječe prirodna obnova se izvodi na uzanim, međusobno paralelnim prugama.
• Širina pruge ovisi od vrste drveća te prirodnih uslova u kojima se nalazi sastojina, a kreće se između 2 i 4 sastojinske visine.

Question 20

Šta je prirodna obnova u prebornoj šumi?

Answer 20

Preborna je od riječi prebiranje kao najstarijeg načina korišćenja šume.

Question 21

Šta je preborna šuma?

Answer 21

Preborna šuma je šuma u kojoj su na relativno maloj površini zastupljena stabla svih visina i debljina.

Question 22

Koje su sposobnosti naših vrsta za preborno gospodarenje?

Answer 22

Za prebornu sastojinu su pogodne vrste koje mogu podnijeti zasjenu duže vrijeme. Od naših vrsta jela može izdržati najduže 150g sa visinom od 2 metra. Smrča podnosi 80g, a bukva još kraće.

Question 23

Šta je turnus?

Answer 23

Turnus je vrćanje sa sječom na isto mjesto u sastojini poslije kraćeg ili dužeg perioda (kod nas 10god) u cilju iskorištavanja šume.
Svake godine ne ulazimo u jedan odjel zbog malo drvne mase, oštečenja podmlatka, privlačenje mase skupo..

Question 24

Kako se vrši doznaka stabala u prebornoj šumi?

Answer 24

Za doznaku u prebornoj šumi potrebno je veliko znanje, odabrana stabla se nalaze u svim etažama, i svi zahvati se prodove istovremeno i nisu vremenski ni prostorno odvojeni.

Question 25

Koje grupe zahvata imamo prilikom doznake u prebornoj šumi?

Answer 25

• Njegu mladog naraštaja (njega mladika i guštika)
• Prebiranje koje obuhvata njegu letvenjaka, iskorišćavanje stabala koja su dostigla tehničku zrelost ili im je počeo opadati prirast vrijednosti i obnovu.

Question 26

Koje su funkcije doznake?

Answer 26

• Funkcija odabiranja i njege,
• Funkcija stalnog obnavljanja,
• Funkcija poboljšanja i održavanja preborne strukture,
• Funkcija korišćenja i
• Funkcija higijene šume.

Question 27

Koja je veličina skupina za obnavljanje Bukve i jele?

Answer 27

Bukva traži 2,5 ara, jela 1,5 ara

Question 28

Prednosti prebornih sječa?

Answer 28

• Povoljni uslovi za obnovu šuma zbog trajnog sklopa.
• Obezbjeđuje se prirodno obnavljanje i u najnepovoljnijim uslovima.
• Stalni sklop tlo štiiti od erozije te svodi štete od erozije i snijega na minimum.
• Korištenje šuma gdje trebaju trajno da ostanu (vojni razlozi, šume za rekreaciju, estetski razlozi itd)

Question 29

Šta podrazumjeva prirodna obnova čistom sječom?

Answer 29

Podrazumjeva sječu kod koje se na određenoj površini sastojine posijeku sva ili skoro sva stabla, a obnova tako nastale sječine se vrši prirodnim putem naletom sjemena sa strane.

Question 30

Koji su nedostaci čiste sječe?

Answer 30

• Insolacija je veća,
• Šumska zemljišta se karakteriziraju regresijom,
• Manje je organske materije i lošije su fiz-hem osobine tla,
• Isključene su socijalne fukncije šume.

Question 31

Šta je čista sječa na velikim površinama?

Answer 31

Stabla se posijeku na velikim površinama, a prirodni podmladak je od nalet asjemena sa strane. Koristi se samo ako će se poslije nje pošumljavati. Ovom sječom se degradiraju visoke šume u panjače, dolazi do regresije.

Question 32

Koje su prednosti i nedostaci čistih sječa? tst6

Answer 32

• Najjednostavniji način gospodarenja, predstavlja krajnju koncentraciju rada jer se sijeku sva stabla. Siječe se veća količina drvne mase pa je ekonomičnije. Omogućava se uživanje svjetla heliofitama, nema štete na prirodnom podmlatku jer se stabla izvlače prije pojeave istog.Skraćuje se perio obnavljanja.
• Ogoljavanje tla, erozija tla na nagibima, nagomilavaju se otpaci, na gole površine nasele se jasika i breza koje su manje vrijedne, sijeku se sva stabla bez obzira na dimenzije pa i ona koja maksimalno prirašćuju.

Question 33

Šta je rubna sječa?

Answer 33

Rubnom sječom se formira podmladna površina duž ruba stare sastojine i to u obliku uske podmladne površine.
Sastoji se iz vanjeske podmladne površine u kojoj nema stabala stare sastojine ali je pod zaštitom starih stabala i unutarnje podmladne površine koja se nalazi u sastojini. Ukupna širina podmladne pruge je 1-2, 2/3 vis stabala.

Question 34

Šta je prstenasta rubna sječa?

Answer 34

Je pojava kada se podmladni rub formira u sastojini u obliku kruga te se na tim površinama javi prirodni podmladak koji se oslobađa i formira primarno podmladno jezgro koje se kasnije proširuje primjenom rubne sječe.

Question 35

Kod koji vrsta je moguća primjena rubne sječe?

Answer 35

Kod svih vrsta drveća. Na unutrašnjoj pruzi se obnavljaju vrste drveća sa teškim sjemenom i vrste sjene i vrste sa podmlatkom osjetljivim na mraz, visoke i niske temperature, a na vanjskoj strani vrste sa lahkim sjemenom i svjetlozahtijevajuće vrste drveća.

Question 36

Kako se provodi rubna sječa na brdovitim terenima?

Answer 36

Na slabo nagnutim sjevernim stranama sječa se izvodi od istoka prema zapadu u izlomljenom rubu. Na jačim nagibima sjevera sječina se vodi od brda prema dolini, a pravac prug je istok-zapad.

Question 37

Koji se ciljevi proizvodje postižu doznakom stabala u prebornoj šumi? tst5

Answer 37

• Najveća je vrijednost proizvodnje tj maksimalna količina najvrijednije drvne mase,
• Maksimalno je korišćenje produkcione sposobnosti staništa,
• Obilan je prirodni podmladak,
• Mješovita je sastojina u kojoj su zastupljene vrste drveća koje odbacuju najveći i najvrijedniji prirast drvne mase.

Question 38

Kod prirodne obnove čistom sječom kod vrsta drveća sa teškim sjemenom širina pruge može biti do ? m, a kod vrsta sa sitnim lakšim sjemenom širina pruge je ?m

Answer 38

Teško sjeme do 10m, sitno lahko sjeme 30-50m

Question 39

Šta je čista sječa u obliku pruga?

Answer 39

Kod ovog načina obnove čista sječa se provodi u obliku pruga. Kada se jedna pruga prirodno obnovi, neposredno uz nju siječe se naredna pruga itd. dok se sastojina ne obnovi.