8 Sedmica

Question 1

Šta je važno pri obnovi mješovitih sastojina?

Answer 1

Pri obnovi mješovitih sastojina nepravilnim izborom obnove dolazi do promjene u omjeru smjese. Ovo se najviše odražava kada u sastojine hrasta prodre i zauzme prostore njihove bukva koja je znatno niže vrijednosti.

Question 2

Zašto su mješovite sastojine jako nestabilne?

Answer 2

Zato što su različita biološka svojstva i ekološki zahtjevi pojedinih vrsta drveća.

Question 3

Od čega ovisi koja vrsta drveća u mješovitim sastojinama će biti jača?

Answer 3

Ovisi često od izbora načina obnove. Ako npr koristimo prebornu sječu, skiofilne vrste će biti jače o zauzeti veći prostor. Ako koristimo čistu sječu heliofite su jače i preuzimaju veće prostore.

Question 4

Koje vrste izbijaju izbojke iz panja?

Answer 4

Hrastovi , jaseni, platan, joha, lipa, bukva, javor.

Question 5

Od čega ovisi dužina produkcionog perioda kod niskih šuma?

Answer 5

Ovisi od sortimenta koji želimo proizvesti. Produkcioni periodi su do 50-60 godina za tvrde i 30-40 godina za meke lišćare

Question 6

16. Objasni prebornu sječu u niskim šumama?

Answer 6

16. Prebiru se sortimenti koji su dostigli određene dimenzije

Question 7

Kako prevodimo nisku šumu u visoku?

Answer 7

• Postojeća niska šuma se razrjeđuje a zatim se njeguje tj tretira kao visoka šuma dok ne počne obilno plodonositi.
• Tada se obnova vrši isto kao i u pravim visokim šumama. Ova konverzija se naziva indirektna.
• Ako postojeće jedinke u niskoj šumi ne zadovoljavaju standarde primjenjuje se brže prevođenje. Izbojci iz panja se dijelom ili potpuno posijeku, a nova se sastojina osnuje iz sjemena ili sadnjom biljaka. Ova konverzije je direktna.
• Prevođenje niskih šuma u visoke može se kombinirati. Dio na kome se nalaze najkvalitetnija stabla prevodi se u visoku šumu indirektnom konverzijom, a dio sa lošim stablima direktnom konverzijom.

Question 8

Kako prevodimo srednju šumu u visoku?

Answer 8

Slično kao i niske tj indirektnom i direktnom konverzijom.