5 Sedmica

Question 1

Šta je podmladna površina?

Answer 1

Površina na kojoj se nova generacija jedne sastojine javlja odjednom ili u kraćem vremenskom razdoblju.

Question 2

Šta je prirodna a šta vještačka obnova?

Answer 2

Prirodna obnova je pojava kada nova generacija stabala nastaje uglavnom iz sjemena palog sa stabala koja se nalaze na podmladnoj površini ili u njenoj blizini, ili ako je sjeme donio vjetar ili životinja bez intervencije čovjeka.
Vještačka obnova je obnavljanje sastojine radom čovjeka, sjetvom ili sadnjom biljaka.

Question 3

Šta je podmladno razdoblje?

Answer 3

Period od vremena kada se počinje sa obnovom do vremena kada se i posljednje stablo matične sastojine ukloni sa podmladne površine.

Question 4

Šta je specijalno podmladno razdoblje?

Answer 4

Period od vremena kada se počinje sa obnovom do vremena kada se ukloni i posljednje matično stablo ali na pojedinim, određenim podmladnim površinama.

Question 5

Šta je opće podmladno razdoblje?

Answer 5

Period od vremena kada se počinje sa obnovom do vremena kada se i posljednje stablo matične sastojine ukloni na cijaloj gospodarskoj jedinici ili satojini.

Question 6

Čime je uslovljeno trajanje specijalnog i općeg podmladnog razdoblja?

Answer 6

Uslovljeno je ekološkim zahtjevima i biološkim osobinama drveća koje će sačinjavati buduću sastojinu. Također što je jedna vrsta drveća u mladosti osjetljivija na mraz, vrućinu i korov i ukoliko podnosi zasjenu specijalno podmladno razdoblje traje duže i kontra.

Question 7

Koliko traje podmladno razdoblje kod naših vrsta?

Answer 7

Jela 10-20 godina
Bukva 8-15 godina
Hrast, ariš, bijeli i crni bor 4-8 godina

Question 8

Kako vršimo izbor načina obnavljanja sastojine?

Answer 8

Zavisi od tipa sastojina kojima gospodarimo
- Niske šume se obnavljaju prirodno.
- Pošumljavanje golih površina se vrši pošumljavanjem…
- Izmjena vrsta drveća se vrši pošumljavanjem.

Question 9

Prednosti i mane prirodne obnove sastojina kao načina obnove sastojine?

Answer 9

• Osigurava održavanje ekotipa koji se tokom dužeg vremenskog perioda prilagodio postojećim ekološkim uslovima.
• Na jedinici površine se nalazi veći broj jedinki te je tako pooštreno odabiranje između ponika i mladih biljaka.
• Jeftinija jer se sjeme ne nabavlja iz sjemenskih plantaža i objekata.
• Osigurava povoljne uvjete podmlatku.
• Nedostatak prirodne obnove je što je ovisna od sjemenih godina koje su neredovite.
• Gospodarenje je otežano i zahtjeva veće znanje.

Question 10

Koji su uslovi za prirodnu obnovu sastojine?

Answer 10

Fiziološki zrela stabla su prvi uslov prirodne obnove sastojine jer samo ona plodonose te to sjeme dospijeva na podmladnu površinu, ostali uslovi za prirodnu obnovu su ekološki i biotski uslovi.

Question 11

Koji klimatski faktori utiču na proizvodnju sjemena za prirodnu obnovu?

Answer 11

Ujednačena temperatura na podmladnoj površini, ujednačena vlažnost zraka i tla, djelovanje vjetra…

Question 12

Kako svjetlo, toplina i vjetar utiču na proizvodnju sjemena za prirodnu obnovu?

Answer 12

• Svjetlo utiče tako da podmladak mora imati dovoljnu količinu svjetla za asimilaciju. Svjetlo mora biti iznad svjetlosnog minimuma (min količ svjetla za život biljke),
• Toplina utiče tako što je usko vezana sa svjetlom koje zagrijava biljke, zrak i tlo. Toplina je vezana i sa vodom jer visina temperature utiče na isparavanje tla, vlažnost zraka i transpiraciju biljaka.
  Za prirodnu obnovu važna je toplina u prizemnom sloju u visini od oko 1,5m.
  Toplina utiče na prirast. Temperature ispod 0° C ukoliko se javljaju tokom zime u vrijeme mirovanja obično ne štete podmlatku prirodnom. Niske temperature tokom vegetacionog perioda i kasni i rani mrazevi su opasni.
  Visoke temperature isušuju tlo, biljka isparava više vode nego što korijen može usvojiti.
• Vjetar pri obnavljanju sastojina utiče na matičnu sastojinu i na podmladak. Prilikom razrjeđivanja sastojine jedinke koje su bile zaštćene od vjetra su formirale slab korijenov sistem te su štete od vjetra veće.
  Vjetar može djelovati pozitivno i negativno, može odvlačiti hladne mase koje formiraju mrazeve kasne i rane.

Question 13

Redoslijed osjetljivosti podmlatka na vjetar od najotpornijih do najslabijih

Answer 13

obični bor, ariš, limba, smrča, jela, borovac, bukva.

Question 14

Kako klimatsko-edafski faktori utiču na proizvodnju sjemena za prirodnu obnovu?

Answer 14

-Voda je najznačajniji faktor prilikom prirodne obnove, od nje zavisi vlaga u tlu, razlaganje humua i fizičke osobine tla.
- Količina vode koju će upiti tlo ovisi o količini vode koja otekne sa površine, koja ispari usljed Sunca, i koja se ne upije u dublje slojeve u pjeskovitim tlima.
- Vlažnost zraka djeluje na prirodni podmladak posredno. Ako je zrak vlažniji isparavanje vode iz tla je manje te su gornji slojevi tla vlažniji. Ovo je slučaj kod obnove pod krošnjama.

Question 15

Kako fizičke osobine tla utiču na proizvodnju sjemena za prirodnu obnovu?

Answer 15

Za prirodnu obnovu su najznačajniji vodni kapacitet i prozraka tla.
- Vodni kapacitet je vezan sa strukturom tla, a najbolja struktura je mrvičasta/grudvičasta.

Question 16

Kako humus utiče na proizvodnju sjemena za prirodnu obnovu?

Answer 16

Humus je najznačajniji faktor i najbolje je mjerilo o kvalitetu tla u podmladnoj površini, o pogodnosti za klijanje sjemena i razvoj ponika i podmlatka. Najbolji humus je blagi humus u tankom sloju koji prelazi postepeno bez posebnog slojanja u mineralno tlo.

Question 17

Kako nadmorska visina utiče na proizvodnju sjemena za prirodnu obnovu?

Answer 17

Povećanjem visine pojačava se intenzitet Sunčevog zračenja i jačina vjetra. Ovime se mijenja vlaga u tlu, isparavanje i razlaganje humusa. Povećanjem visine otežavaju se uslovi za prirodnu obnovu.

Question 18

Kako ekspozicija utiče na proizvodnju sjemena za prirodnu obnovu?

Answer 18

U suhim područjima, hladnije ekspozicije stvaraju povoljne uslove za prirodnu obnovu.

Question 19

Kako nagib utiče na proizvodnju sjemena za prirodnu obnovu?

Answer 19

Povećanjem nagiba povećava se i oticanje nadzemnih i podzemnih voda na podmladnoj površini pa su nagete povrine suhlje nego ravne. Jako nagnute južne i zapadne strane su najpovoljnije za prirodnu obnovu.

Question 20

Kako životinje utiču na proizvodnju sjemena za prirodnu obnovu?

Answer 20

22. Gliste igraju razrahljuju zemlju. Životinje mogu jesti sjeme i podmladak (vršne pupove).

Question 21

Šta se postiže obradom tla?

Answer 21

• Obradom tla stvaramo uslove za obilniji podmladak,
• Kratkoročno ili dugoročno poboljšavamo strukturu tla,
• Smanjujemo opasnost od kasnih mrazeva,
• Lakše provodimo borbu protiv štetnika. tst 3

Question 22

Dubine oranja pri obradi tla? tst 16

Answer 22

Veoma plitko do 20cm
Plitko 20-40cm
Srednje duboko 40-60cm
Duboko 60-80cm
Jako duboko preko 80cm.