TV

Question 1

Tko je bio Paul Goetlieb Nipkow i što je i kada patentirao, što je uspio ostvariti tim
patentom John Logie Baird?

Answer 1

Bilo je njemački izumitelj koji je patentirao rotirajuće ploče sa spiralno poredanim rupicama.
„Nipkowljeva ploča“ radila je na principu pretvorbe slike na način mehaničkog skeniranja i bežičnog
prijenosa, tj. razdvaja sliku u mozaik linija i točki te je pretvara u električni signal. Svoj patent razvio
je na ideji A. Baina za telegrafski prinos slike. J. L. Baird 1923. godine patentirao je sistem prijenosa
slika telegrafom ili bežičnim telegrafom u kojem za skeniranje koristi Nipkowljev disk te je kasnije
konstruirao prvi televizor za daljinski prinos slike s 30 linija u slici koristeći se tim sustavom.

Question 2

Tko je bio Kenjiro Takayanagi i što je i kada patentirao?

Answer 2

K. Takayanagi je japanski izumitelj i inženjer, otac japanske televizile. 1926. godine patentirao je prvi
elektronički televizor, a svoj izum konstruirao je čitajući francuski časopis o novim izumima.

Question 3

Što je mehanička, a što elektronička televizija, objasni i navedi inovatore koje znaš?

Answer 3

Mehanička televizija koristi mehaničke metode, poput Nipkowovog diska, za skeniranje i prikazivanje
slika, pretvarajući ih u električne signale koji se zatim prenose i rekonstruiraju. Ova tehnologija, koju
su razvijali inovatori poput Paula Nipkowa i Johna Logie Bairda, bila je ograničena u kvaliteti slike i
brzini. Elektronička televizija, koju su razvili Philo Farnsworth i Vladimir Zworykin, koristi elektronske
komponente poput katodnih cijevi (CRT) za izravno prenošenje slike. Ova tehnologija omogućila je
bolju rezoluciju, brži prijenos slika i postala je standard za modernu televiziju.

Question 4

Kada je realiziran prvi televizijski prijenos slike u Hrvatskoj i kome je i kako to uspjelo?

Answer 4

U kolovozu 1930. godine dogodio se prvi eksperimentalni prijem na principu mehaničke televizijske
emisije, a za to je bio zaslužan profesor fizike i elektrotehnike Josip Lončar.

Question 5

Kad je i kojom prilikom prvi put proizveden televizijski program u Hrvatskoj?

Answer 5

1939. godine bilo je prvo javno televizijsko emitiranje uživo upriličeno na Zagrebačkom zboru kao
      demonstracija inovacije nizozemske tvrtke Philips koja je predstavljala nove televizijske tehnologije.

Question 6

Kada je započela sa redovitim radom Televizija u Zagrebu i tko su osnivači i pokretači
televizije u Hrvatskoj?

Answer 6

1956., na 30. obljetnicu emitiranja programa Radija Zagreb u Tomislavovom domu
na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i u ovom dijelu Europe.
Osnivač je bio Ivan Šibl i Z. Sinobad.

Question 7

Što je potrebno da bi televizija funkcionirala?

Answer 7

Da bi televizija funkcionirala, potrebni su izvor signala, odašiljač, prijemnik i prikazivač. Izvor signala
može biti TV studio ili drugi sadržaj. Odašiljač emitira signal, koji može biti analogan ili digitalan,
preko zračnih valova, kabela ili satelita. Prijemnik, poput televizora, hvata signal i obrađuje ga.
Prikazivač, obično ekran televizora, pretvara signal u vidljivu sliku i zvuk. Uz ove osnovne komponente,
potrebna je i električna energija za napajanje televizora i povezane opreme

Question 8

Zašto je televizijski razvoj usporio i prekinuo drugi svjetski rat?

Answer 8

Rat je donio velika razaranja, ljudske gubitke i ekonomski pad što je utjecalo na smanjen tehnički i
komercijalni kapacitet razvoja televizije. Svi raspoloživi resursi u Europi bili su više usmjereni na druga
tada potrebnija područja, a manje na razvoj televizije.

Question 9

Tko je bio Farnsworth i što je i kada patentirao?

Answer 9

Bio je izumitelj i pionir u razvoju elektroničke televizije koji je 1927. godine prijavio patent prvog
elektroničkog potpunog funkcionalnog cjelovitog televizijskog sistema. Uspostavo je sistem kamere,
predajnika i prijemnika.

Question 10

Razvoj televizijske tehnologije u Europi i svijetu ukratko.

Answer 10

Razvoj televizijske tehnologije započeo je u 1920-ima s mehaničkom televizijom, a uskoro je prešao na
elektroničku televiziju. Nakon Drugog svjetskog rata, televizija je postala masovni medij, evoluirajući
od crno-bijele do boje, a potom do digitalnih formata. Uvođenje satelitske i kabelske televizije
proširilo je globalni doseg, a razvoj LCD, LED i plazma ekrana poboljšao je kvalitetu slike. U 21.
stoljeću, internetske tehnologije i streaming servisi transformirali su način konzumacije televizijskog
sadržaja.

Question 11

1. Što je to Reithianov model ? (Koja je socijalna i društvena uloga televizije) Kroz svoje
   primjere objasni kako funkcionira ovaj Reithianov model.

Answer 11

Reithianov model, imenovan po Johnu Reithu, prvom generalnom direktoru BBC-a, zagovara da
televizija ima ključnu socijalnu i društvenu ulogu: obrazovati, informirati i zabavljati javnost, pritom
promičući nacionalnu kulturu i održavajući visoke etičke i obrazovne standarde. Ovaj model se
primjenjuje u praksi kroz javne medijske servise poput BBC-a, koji proizvode širok spektar programa,
od vijesti i dokumentaraca koji informiraju i obrazuju, do zabavnih emisija i drama koje zabavljaju,
čime doprinose oblikovanju informirane, obrazovane i kulturno bogate zajednice.

Question 12

. Što je telop, tko upravlja s njim, za što se sve koristi i u kakvim emisijama? (Što je uvodna
špica, a što odjavna i što sadrži?)

Answer 12

Telop (skraćenica od “television optical projection”) je tehnika prikazivanja tekstualnih informacija na
televizijskom ekranu, kao što su naslovi, imena govornika ili dodatne informacije. Za upravljanje
telopom zadužen je osoblje u kontrolnoj sobi za grafiku i emitiranje. Telop se koristi u različitim
emisijama, uključujući vijesti, talk-showove, sportske prijenose i obrazovne programe, kako bi se
dodao kontekst ili dodatne informacije. Uvodna špica je početni dio emisije koji obično sadrži naslov,
glavne aktere ili sudionike i kreativni tim, dok se odjavna špica prikazuje na kraju emisije i uključuje
detaljan popis cijele produkcije i suradnika, često uz vizualne efekte, glazbu i animacije.

Question 13

Koje TV kuće postoje u Hrvatskoj , razlika između javne, komercijalne i lokalnih televizija,
koje su im odlike i obaveze?

Answer 13

U Hrvatskoj djeluju javne, komercijalne i lokalne televizijske kuće, svaka sa svojim specifičnim
ciljevima i modelima financiranja. Javna televizija HRT usmjerena je na pružanje objektivnog i
raznolikog sadržaja, obavljajući funkciju obrazovanja, informiranja i zabave, a financira se putem TV
pretplate. Komercijalne televizije poput Nova TV, RTL-a, N1 i drugih, nude programski sadržaj
prilagođen tržištu i zahtjevima gledatelja, financirajući se kroz reklame, sponzorstva i donacije. S
druge strane, lokalne televizije kao što su Z1, TV Istra, Jabuka TV, VTV televizija, Srce TV i druge,
fokusirane su na teme od lokalnog značaja, pružajući sadržaj koji je zanimljiv gledateljima određenog
geografskog područja, a njihov se prihod temelji na reklamama, donacijama i sponzorstvima

Question 14

Što uređuje zakon o HRT-u i tko ga je donio?

Answer 14

Zakon o HRT-u donio je Hrvatski sabor na sjednici 03.12.2010. godine. Zakon o HRT-u uređuje pravni
status, financiranje, upravljanje i djelokrug rada Hrvatske radiotelevizije kao javne medijske ustanove.
On definira obaveze HRT-a u pružanju objektivnih, neovisnih i kvalitetnih informativnih, kulturnih,
obrazovnih i zabavnih programa, te regulira način financiranja, uključujući TV pretplatu, i organizaciju
upravljačkih struktura.

Question 15

Što radi glavni urednik televizije?

Answer 15

Glavni urednik je odgovoran za kreiranje i provedbu uređivačke politike medija, planiranje sadržaja te
nadzor nad ukupnom realizacijom i objavom medijskog sadržaja. U manjim redakcijama obavlja
gotovo sve uredničke poslove, dok u većima koordinira timove urednika specijaliziranih za različite
segmente poput politike, kulture, sporta i zabave. Glavni urednik ili njegov pomoćnik osigurava
usklađenost rada među urednicima. U javnim medijima, glavni urednik se bira javnim natječajem na
određeno mandatno razdoblje.

Question 16

Što je sve posao producenta u procesu nastanka nekog tv sadržaja?

Answer 16

Producent u procesu nastanka TV sadržaja upravlja planiranjem, organizacijom i financiranjem
projekta, uključujući razvoj koncepta, odabir scenarija, angažiranje osoblja i osiguravanje resursa.
Nadzire budžet, raspored snimanja i koordinira rad odjela. Uključen je i u postprodukciju, gdje se brine
o finalizaciji sadržaja za emitiranje, te osigurava da projekt bude završen na vrijeme, unutar budžeta i
u skladu s kvalitetom.

Question 17

Što radi realizator? Navedi primjere emisija za koje je dovoljan realizator

Answer 17

Realizator u televizijskoj produkciji odgovoran je za tehničku izvedbu i realizaciju emisija. Njegova
uloga uključuje koordinaciju rada tehničkog osoblja, upravljanje audio i video opremom, osiguravanje
usklađenosti svjetla i zvuka, te nadzor nad realizacijom programa uživo ili snimanja. Realizator
surađuje s redateljem, producentom i ostalim članovima tima kako bi osigurao da tehnički aspekti
produkcije odgovaraju kreativnoj viziji.
Primjeri emisija za koje je obično dovoljan realizator uključuju vijesti, kao što je “Dnevnik” na HRT-u,
talk-showove poput “Nedjeljom u 2”, sportske prijenose poput nogometnih utakmica na Sportskoj
televiziji, jutarnje programe kao što su “Dobro jutro, Hrvatska” na HRT-u, i kvizove poput “Potjera” na
HRT-u. U ovim formatima, realizator igra ključnu ulogu u koordinaciji između studija, režije i terena,
te osigurava glatki tijek emisije.

Question 18

Koja vrsta programa se producira na HRT-u i koje vrste emisija postoje?

Answer 18

Vrste programa: informativni, obrazovni, zabavni, dokumentarni, sportski, religijski, kulturni. Emisije
mogu biti licencirane, iz vlastite proizvodnje, autorske ili kupljene od drugih televizija.

Question 19

Što je sve dio HRT-a ?

Answer 19

Hrvatska radiotelevizija (HRT) sastoji se od više segmenata: televizijskih kanala (HRT 1, HRT 2, HRT 3,
HRT 4 i regionalni programi), radijskih stanica (uključujući HR1, HR2, HR3 i glazbeni HR Radio Sljeme),
online platformi te vlastitih produkcijskih i novinarskih resursa.

Question 20

Kako se radi TV prijenos, kako funkcionira, te što su reportažna kola?

Answer 20

TV prijenos započinje snimanjem događaja kamerama i mikrofonima na terenu. Signali se zatim šalju
do režije, gdje se obrađuju - odabiru se različiti kadrovi, dodaju grafike i efekti. Obrađeni signal se
šalje do emitirajuće stanice, gdje se dodaju elementi poput titlova ili reklama, te se potom emitira
gledateljima putem različitih kanala kao što su satelit, kabel ili internet. Cijeli proces zahtijeva
koordinaciju među raznim tehničkim i kreativnim članovima tima.
Reportažna kola su vozilo, obično kamion, koji služi za terensku produkciju i/ili emitiranje. U
reportažnim kolima je oprema za snimanje i obradu audio-vizualnih signala, tj. njihovo prenošenje u
TV studio.

Question 21

Koji prostor nazivamo režijom, tko je za vrijeme snimanja tamo i koja oprema se u režiji
koristi?

Answer 21

Režija je kontrolna soba gdje se tijekom snimanja ili prijenosa događa obrada audiovizualnih
materijala. U režiji se obično nalazi redatelj ili režiser, asistenti, tehničari za video i zvuk, te grafisti.
Oprema koja se koristi u režiji uključuje video mikser (switcher) za odabir različitih kamera, audio
mikser za kontrolu zvuka, uređaje za grafike i specijalne efekte, monitore za pregledavanje kadrova te
komunikacijske sustave za koordinaciju s ekipom na terenu.

Question 22

Kako je opremljen televizijski studio, kako funkcionira snimanje u njemu?

Answer 22

Televizijski studio je opremljen profesionalnim kamerama, rasvjetom, mikrofonima i setovima.
Snimanje započinje postavljanjem scene, a režiser iz režije koordinira proces, birajući kadrove i
upravljajući ekipom. Signal se prenosi do režije za obradu ili snimanje. Proces zahtijeva koordinaciju
između režisera, kamermana, rasvjetljivača i zvučnih tehničara.

Question 23

Što je to dispozicija?

Answer 23

Dispozicija znači raspored ili razmještaj. Dispozicija je dokument koji sadrži detaljan plan i raspored
snimanja ili emitiranja, uključujući informacije o scenama, lokacijama, sudionicima i tehničkim
zahtjevima. Koristi se kao vodič za koordinaciju i organizaciju produkcije televizijskog sadržaja,
osiguravajući da sve komponente djeluju usklađeno.

Question 24

Što radi tv redatelj, a što asistent redatelja, te kako komunicira redatelj sa kamermanima i
asistentom režije?

Answer 24

TV redatelj je odgovoran za vizualnu i umjetničku realizaciju televizijskog programa, određujući kako
će se sadržaj snimati i prezentirati gledateljima. Redatelj donosi odluke o kadriranju, pokretima
kamere, osvjetljenju i režiji glumaca ili sudionika. Asistent redatelja pomaže u organizaciji i
koordinaciji snimanja, često preuzimajući komunikaciju s ostalim članovima ekipe i rješavajući
logistička pitanja. Redatelj s kamermanima i asistentom režije komunicira uglavnom preko headseta
ili slušalica, dajući upute i prateći napredak snimanja u realnom vremenu.

Question 25

Koja je razlika između tv voditelja, tv reportera i tv novinara?

Answer 25

TV voditelji uglavnom rade u studiju, vodeći emisije i interagirajući s publikom, dok su reporteri na
terenu, gdje izravno izvještavaju o događajima i prikupljaju informacije. TV novinari se bave
istraživanjem, pisanjem i produkcijom vijesti i priloga, radeći i u studiju i na terenu. Glavna razlika
među njima leži u lokaciji rada, tipu zadatka i načinu interakcije s publikom ili izvorima informacija.

Question 26

6. Što je to licencirana emisija, što je karakterizira i navedi kroz primjere emisija koje
   poznaješ?

Answer 26

Licencirana emisija je kupljeni format neke produkcijske kuće, ali prilagođen sredini i zemlji u kojoj će
se emitirati. Primjeri licenciranih emisija uključuju talent showove poput “Supertalent” (baziran na
originalnom formatu “Got Talent”) i reality showove poput “Big Brothera”, koji su originalno nastali u
jednoj zemlji, a zatim su licencirani i prilagođeni za emitiranje u različitim zemljama širom svijeta.

Question 27

Koje su odlike informativne emisije vijesti ( opiši karakteristične odlike, izgled, dinamiku i
grafiku, zvuk)

Answer 27

Informativne emisije vijesti odlikuju se jasnim i objektivnim izvještavanjem, s moderno dizajniranim
studijem i upotrebom napredne grafike za prikaz informacija. Struktura emisije uključuje segmente
poput domaćih i svjetskih vijesti te sporta, a dinamika je brza s konciznim prezentacijama voditelja i
reportera. Zvučna kulisa je minimalna ili izostaje, osim uvodne i završne glazbene teme, kako bi se
osigurala jasnoća informacija.

Question 28

Koliki značaj ima zvuk TV programa za gledaoca?(navesti primjere po vlastitom izboru)

Answer 28

Zvuk u TV programima je ključan za gledatelje jer doprinosi razumijevanju i emocionalnom doživljaju
sadržaja. Jasni dijalozi, glazba, efekti i jasnoća govora su bitni za održavanje interesa i prenošenje
informacija, čineći zvuk neizostavnim elementom televizijskog iskustva. Primjer TV programa gdje je
zvuk ključan je “The Voice”, glazbeni talent show. Kvaliteta zvuka je esencijalna za ocjenjivanje
glasova natjecatelja i za stvaranje upečatljive atmosfere u emisiji.

Question 29

Koji vizualni stil ima TV slika prema filmskoj slici ( film / sapunica piši razliku slobodnim
stilom)

Answer 29

TV slika često ima jednostavniji i direktniji vizualni stil u usporedbi s klasičnom filmskom slikom. Koristi
se češće srednji i bliski kadar, manje sofisticirana rasvjeta te scenografija, prilagođeni bržem ritmu
produkcije i manjim budžetima, što olakšava gledanje na manjim ekranima i u različitim svjetlosnim
uvjetima domova gledatelja. Filmovi obično imaju višu produkcijsku vrijednost i kompleksniju
kinematografiju, poput filmskih hitova “Titanic”, dok sapunice, poput “Santa Barbare”, imaju
jednostavniji vizualni stil, s naglaskom na dijalog i bliske kadrove lica, prilagođene bržoj produkciji i
manjim budžetima.

Question 30

Što je MOJO, objasni pojavu, razvoj i značaj

Answer 30

MOJO, skraćeno od “mobile journalism”, odnosi se na praksu novinarstva koja se oslanja na pametne
telefone i prijenosnu tehnologiju za prikupljanje, uređivanje i distribuciju vijesti. Ova pojava razvila se
s porastom naprednih mobilnih tehnologija i širokopojasnog interneta, omogućavajući novinarima da
brže i učinkovitije izvještavaju s terena. MOJO je značajan jer omogućuje brzu reakciju na događaje,
smanjuje troškove produkcije i čini novinarstvo dostupnijim širokom spektru ljudi, potičući
demokratizaciju medijskog izvještavanja