JAVNO Flashcards

1
Q

definicija odnosa s javnošću

A

-Britanski institut za osj definira je kao svjesna, planirana i održiva aktivnost kojom se održava međusobno razumijevanje između organizacije i njene javnosti.
-Božo Skoko definira kao vještinu kojom se utječe na stvaranje i jačanje pozitivnog imidža i ugleda u javnosti, radi vlastitog uspjeha, međusobnog razumijevanja i suradnje te sprječavanju ili neutraliziranja nepovoljnog publiciteta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

ULOGA OSJ

A

-poboljšava cjelokupan imidž organizacije, političke stranke
- osnovna uloga odnosa s javnošću je da na adekvatan način pripremaju i osiguraju objavljivanje određenih informacija o organizaciji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

GDJE RADE PR STRUČNJACI

A

u tvrtkama za osj, agencijama za oglašavanje, u udrugama, zakladama, poduzećima za financije, medije, promet, u obrazovnim institucijama, bolnicama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

ZNANJE I VJEŠTINE OSJ
prema Wilcoxu

A

Premna Wilcoxu praktičari u osj trebali bi razviti sposobnost i vještine:
-vještina pisanja,
-sposobnost istraživanja
-stručnost u planiranju
-sposobnost u rješavanju problema

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

ZNANJE I VJEŠTINE OSJ
prema HUOJ

A

hrvatska udruga za odnose s javnošću definirala je najvažnije vještine i znanja:
-dobra osobna komunikacija i javno nastup
- planiranje i postavljanje ciljeva
- identifikacija uzroka problema
-dobro pisanje
-motivacija i utjecaj na druge
- savjetovanje
- učinkovito podnošenje stresa
- istraživanje javnog mišljenja, stavova, očekivanja publike

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

ZADACI I AKTIVNOSTI U OSJ

A

-programiranje(analiza problema i mogućnosti)
-odnosi(rad i koordinacija s drugim organizacijskim jedinicama)
- pisanje i uređivanje (priopćenje za medije, javnost, brošure, pr članci)
- produkcija (multimedijalni programi, filmovi)
- posebni događaji (press konferencije, izložbe)
- istraživanje i procjena(prikupljanje činjenica)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

ORGANIZACIJA OSJ

A

-kao podrška aktivnostima prodaje i marketinga
-osj ponekad je funkcija koja djeluje samostalno
- osj su smješteni u odjelima za marketing i ljudske potencijale
DJELUJU PO NEKOLIKO NAZIVA:
-korporativne komunikacije
- korporativna pitanja
- upravljanje komunikacijom
- upravljanje reputacijom
- javni poslovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

VANJSKO OKRUŽENJE

A

od velikog značaja za organizaciju zbog toga što određuje budućnost
- kako bi ispitali vanjsko okruženje koristi se PEST analiza
- ona se sastoji od političkog, ekonomskog, socijalnog i tehnološkog segmenta
- P: zakonodavstvo, zapošljavanje, promjena vlasti
-E: kamatne stope, razina zaposlenosti, vrijednost valute
-T: nove tehnologije, pristup tehnologiji, cijena istraživanja i razvoja
PLIVA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

UNUTARNJE OKRUŽENJE

A

ovisi i sektoru, veličini i organizacijskoj kulturi
- primjer: rad u javnoj upravi ili neprofitnom sektoru traži da praktičari u OSJ budu svjesni potrebe ta odgovornošću prema javnosti
- rad u privatnom sektoru znači da su najvažniji dioničari i motivi za ostvarivanje profita, što postavlja drugačije prioritete u smislu komunikacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

POLOŽAJ OSJ U ORGANIZACIJAMA

A

potrebno je utvrditi gdje je ta funkcija pozicionirana unutar organizacije
- Anne Gregory definira mjesto i ulogu OSJ u organizaciji:
REAKTIVNOST: u onim organizacijama gdje su OSJ shvaćeni reaktivno, PR stručnjak nije sastavnica uprave i nije uključen u odlučivanje
PROAKTIVNOST: u onim organizacijama gdje su OSJ shvaćeni proaktivno i ozbiljno, PR stručnjaci na višim položajima, najčešće u ulozi savjetnika uprave i direktora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

ULOGE OSJ

A

Dozier i Broom identificirali su dvije dominantne uloge:
MENADŽER KOMUNIKACIJA: planira programe OSJ i njima upravlja, savjetuje upravu, donosi odluke o komunikacijskim politikama
TEHNIČAR KOMUNIKACIJA: nije uključen u odlučivanje u organizaciji, nego provodi programe odnosa s javnošću poput pisanja priopćenja, organizacije događaja, nisu uključeni u istraživanje i evaluaciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

ODNOSI S MEDIJIMA

A

glavna zadaća djelatnika OSJ je dobro poznavati i razumjeti medije
-2 osnovna cilja medija: traženje i širenje istine, stjecanje profita
5w pravilo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

VRSTE MEDIJA

A

KONTROLIRANI MEDIJI: mediji u kojima djelatnici OSJ utječu na ono što je rečeno , kada, kako i kome
NEKONTROLIRANI MEDIJI: djelatnici OSJ nemaju izravnu ulogu o odlučivanju o medijskom sadržaju, umjesto njih gatekeeperi odlučuju što će se objaviti
ELEKTRONIČKI MEDIJI: radio i televizija
TISKANI MEDIJI,NOVI MEDIJI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

KAKO UČINKOVITO KOMUNICIRATI I SURAĐIVATI S MEDIJIMA?

A

1.uređivačka politika medija - poznavanje profila i specifičnosti medija, organizacijske strukture medija i teme koje obrađuju
2. poznavanje publike medija u koji želimo plasirati našu temu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

KLJUČNA NAČELA PRI KVALITETNOM ODNOSU S MEDIJIMA

A

-pristupačnosti i dostupnost svih informacija važnih za novinare
- brzina koja je važna kad su u pitanju novinarski rokovi
- iskrenost bez koje ne postoji pretpostavka kvalitetne suradnje
- kooperativnost kada novinar treba nas, a ne mi njega
-pouzdanost glede podataka i informacija
- razumijevanje medija, njihovih specifičnosti i potreba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

STRATEŠKI CILJEVI ODNOSA S MEDIJIMA

A

-poboljšanje odnosa s zajednicom
- utjecaj na vladinu politiku
- bolji profit u medijima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

PR “GATEKEEPERI”

A

-odlučuju o tome koji će događaj postati javnim događajem ,a koji ne
- brojni primjeri nemorala, korupcije, raznih skandala, najčešće će se prikriti od novinara

18
Q

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (DOP)

A

odgovornost organizacije prema svom društvu i interesno utjecajnim skupinama

19
Q

3 RAZINE DJELOVANJA DOP

A
  1. osnova (plaćanje poreza, poštivanje zakona, pošteno poslovanje)
    2.organizacijska (djelovati u duhu zakona)
  2. društvena (pomoć pri otklanjanju društvenih problema)
20
Q

ŠTO OBUHVAĆA STRATEGIJA DOP (I PRIMJER) I ZAŠTO JE BITNO

A

Hrvatska pošta;
zajednicu, zaposlenike i okoliš
- podupire strateške ciljeve, smanjuje rizik poslovanja, smanjuje troškove, “čini razliku”, poboljšava sliku tvrtke
- bitan je opstanak društvene zajednice u okolini
-primjer: čoko bar Hedona - zapošljava osobe s invaliditetom

21
Q

MEĐUNARODNI ODNOSI S JAVNOŠĆU

A

planirano i organizirano djelovanje tvrtke na zasnivanju dobrih i korisnih odnosa s javnostima u nekoj drugoj državi

22
Q

PR AKTIVNOSTI (VRSTE)

A
  1. Pripremni: u cilju je stvoriti povoljno okruženje
  2. situacijski: prilikom komunikacije se dohvaćamo određenih pitanja
  3. promotivni: kad je promoviranje nekog proizvoda u centru pažnje, tu OSJ služe kao podrška marketinga
23
Q

GLAVNI IGRAČI U MOSJ

A

-agencija za OSJ,
- međuvladine org: donose zajedničke odluke za rješavanje određenih situacija od globalnog značenja
- međunarodne nevladine organizacije: zastupaju političku, društvenu i gospodarsku djelatnost
-države i vlade
- virtualno zajednice

24
Q

PRIMJER GLOBALNE KAMPANJE - OXFAM INTERNATIONAL

A

plan za spašavanje kave
- bio je cilj da se stvori suradnja između vlada velikih tvrtki koje se bave prženjem kave te je bio cilj pomoći u rješavanju krize cijene kave

25
Q

KULTURA I FAKTOR OKRUŽENJA OSJ

A

kako bi mogli planirati i provoditi međunarodne kampanje i adaptirati elemente kampanje i odnosu na lokalnu kulturu, praktičari OSJ moraju biti upoznati sa:
-faktorima iz okruženja koji utječu na praksu OSJ
-kulturnim profilom zemlje
njezinim utjecajem na komunikaciju
- “kulturom OSJ - uključujući način kako se OSJ provode u toj zemlji”

26
Q

KRIZNO KOMUNICIRANJE

A

to je predviđanje potencijalnih kriznih događaja, pripremu za njih, riješiti tu krizu i na kraju komunicirati s oštećenim
- također je to ozbiljan incident koji utječe na čovjekovu sigurnost

27
Q

PODRUČJA ZA IZBIJANJA KRIZA

A

željeznice, političke stranke, udruge, društva

28
Q

VRSTE KRIZA

A

1.iznenadna - požari, eksplozije, potres
2. perceptualna - ništa nije napravljeno pogrešno, ali se uočavaju pogrešne radnje
3. sporpgoreća - kriza koja ide ajmo reći kao puž, odnosno kad se gomila problem za problemom i onda to polako uništava kompaniju
4. prikrivena - bilo kakav ozbiljniji problem koji nije poznat bilo unutar bilo izvan kompanije te tako stvara negativan ugled kada se pojavi u medijima

29
Q

8 TIPOVA KRIZE

A

prirodna
tehnološka
kriza koja je nastala sukobom
kriza koja je nastala zlonamjerno
kriza uzrokovana vrijednostima upravljanja
kriza koja je nastala obmanom
kriza koja je nastala zbog lošeg poslovanja
poslovna i ekonomska kriza

30
Q

UZROCI KRIZA U ORGANIZACIJAMA

A

VANJSKI (nastaju u organizacijskoj okolini):
promjene na tržištu
političke promjene
prirodne nesreće
promjene u zakonodavstvu
gospodarska kriza
UNUTARNJI (provode se u samoj organizaciji):
nemoral uprave
neodgovarajuća osposobljenost uprave
nezadovoljstvo radnika
nemotiviranost radnika
loša organizacija rada
loša organizacijska kultura
loš komunikacijski sustav

31
Q

ZNAČAJKE KRIZE U ORGANIZACIJI

A

IZNENADNOST- većinom kad kriza nastupi neočekivano
NESIGURNOST - preopterećeni informacijama
VRIJEME - nesigurnost i iznenadne krize zahtijevaju puno brže odlučivanje nego inače

32
Q

ISTINE U KRIZI

A

-niti jedna organizacija nije imuna na krize
-krize su vrlo zanimljive i privlačne medijima
- najčešće nas kriza ulovi kad se najmanje nadamo, odnosno kad smo nepripremljeni

33
Q

KAKO SE PRIPREMITI ZA KRIZU

A

-prije svega treba predvidjeti i prepoznati kriznu komunikaciju
- treba sve dobro strateški isplanirati, što znači da se treba dobro komunikacijski posložiti i razviti dobru taktiku
- održavati redovitost odnosa s javnošću
- također treba osposobiti i educirati tim ljudi koji upravljaju krizom i komuniciraju s medijima

34
Q

PRIPREMA KRIZNOG PLANA

A
  • krizni plan mora biti kratak i prilagodljiv
  • ako nas zadesi kriza potreban nam je popis ljudi s kojima se trebamo čuti
  • krizni plan mora sadržavati neki :
    UVOD (gdje imamo kratko opisani zadatak članova kriznog tima)
    POSTUPAK (sama riječ govori, kako ćemo postupiti u krizi)
    KRIZNI TIM (sve informacije o članovima, ime prezime, kratak opis za što je zadužen, broj)
    JAVNOSTI (popis javnosti i kako možemo doći do njih, znači odvjetnici, zakonodavna tijela)
    OBAVIJESTI (neki kratak popis obavijesti za uspješniji komunikaciju za vrijeme krize)
    MEDIJI (popis medija s informacijama novinara)
    INFORMACIJE O PODUZEĆU
35
Q

KOMUNIKACIJA U KRIZI

A

-najprije je bitnije suočiti se sa samom krizom kako bi mogli krenuti dalje
- sazivamo krizni komunikacijski tim
- definiramo činjenice (tko, što, gdje, kada, zašto)
- najbolje bi bilo da svu komunikaciju obavlja glasnogovornik koji je ionako zadužen za informiranje javnosti
- neki sazivaju konferenciju za medije
- bilo bi dobro otkloniti tu štetu

36
Q

ODNOSI S MEDIJIMA U KRIZI

A

najčešće su postavljena pitanja što se točno dogodilo, ima li razlog zašto se to dogodilo i što će se napraviti po pitanju toga.
- glasnogovornik preuzima tu glavnu ulogu s medijima i vrlo je bitno da daje točne, svježe informacije i da ima već neko iskustvo

37
Q

ALATI I TEHNIKE PR U ODNOSIMA S POTROŠAĆIMA

A
  • odnosi s medijima
  • događanja (dan otvorenih vrata, radionice, skupštine, izložbe, konferencije)
  • sponzorstvo (moguće promovirati kroz medijsku kampanju i niz događanja)
38
Q

POVIJEST ODNOSA S POTROŠAĆIMA (KENNEDY)

A

Kennedy je predložio 4 osnovna prava potrošača:
1. pravo na sigurnost
2. pravo na informiranost
3. pravo izbora
4. pravo da ga se čuje

39
Q

PASIVNA I AKTIVNA PUBLIKA

A

PASIVNA - pasivno reagira na medijski sadržaj i prihvaća ga, u odnosu na njega nema aktivan intelektualni i emocionalni angažman.
- definira se u smisli snažnih učinaka za koje se vjeruje da ih medijska komunikacija kod te publike ima
- podložna je utjecaju i manipulaciji
- pasivnost publike podrazumijeva odgovarajuću podređenu ulogu koja se u komunikaciji publici dodjeljuje
AKTIVNA - teorija korištenja i zadovoljenja ne fokusira se na ono što mediji čine publikama, nego na ono što publike čine medijima
- medijske publike su aktivne u svom izboru medija
- publike koriste medije u očekivanju zadovoljenja svojih socijalnih i psiholoških potreba
- takvo zadovoljenje može uključivati potrebu za informacijama, stvaranjem osobnog identiteta, ostvarivanjem socijalne integracije i interakcije kao i želju za zabavom

40
Q

LINEARNI KONCEPT

A
  • tumači poruke i značenja u komunikaciji kao da je riječ o fizičkim stvarima koje treba transportirati
  • poruke i njihova značenja prenose kao fizičke stvari od pošiljatelja do primatelja
  • pošiljatelj se nalazi u boljem položaju buduću da komunicira i odlučuje koja je prava poruka
  • primatelj može tek pasivno prihvaćati ono što pošiljatelj kaže
  • djelovanje publike ograničeno je na povratnu informaciju kojim se opisuje testiranje uspjeha ili neuspjeha pošiljateljeve komunikacije kako bi se omogućila adaptacija daljnje komunikacije
41
Q

NA ŠTO DIJELIMO JAVNOST

A
  1. NEJAVNOST - ne suočava se s problemom (primjer: otkrivanje da je vlada korumpirana, ali ukoliko ta osoba treba prijaviti korupciju, ona to neće učiniti)
  2. PRIKRIVENA JAVNOST - nisu svjesne svojih veza s drugim javnostima i organizacijama
  3. SVJESNE JAVNOSTI - razumiju da su u problemskoj situaciji, ali to ne djeluje s trećim osobama (PRIMJER: primili su cjepivo protiv COVID-19, ali s tim informacijama ne izlaze u javnost)
  4. AKTIVNE JAVNOSTI - to su javnosti koje komuniciraju i rade na organizaciji kako bi nešto poduzele u određenim situacijama (PRIMJER: primili su COVID-19 cjepivo i svjedoče o tome u javnosti s ciljem da građani učine isto)
42
Q

DEFINICIJA JAVNOSTI

A

pojmu javnosti pripadaju svi građani i udruženja građana koji razmišljaju i razgovaraju o zajednici u kojoj žive te ta razmišljanja formuliraju u kritiku, prijedloge, koje javno izražavaju, te na taj način pokušavaju utjecati na javno mišljenje
ROUSSEAN - prvi upotrijebio izraz javno mnijenje, vezao ga je uz vladavinu većine
BURKE - prvi koristi izraz opće mnijenje: 1. demokratska kontrola izabrane vlade, 2. sudjelovanje javnosti u donošenju odluka